7
Stiven ginei mateu
Be amolmol ebe emb da gitangi Pomate ok as amol bamo giutani Stiven be ginei, “Yaun ete eisir inei gipil mie ok ano me ma?” Be Stiven giwel amol nok avo be ginei, “Angg nune-nggen be tamanggen, unaute kob. Warik eitit tumbund Ablaham gibweg Mesopotamia ge nangge be gimdil gile Heron ite nangge. Be givin etok Pomate ges ate ru gitangi ei be ginei; ‘Umdil ukwai am nalk be tis am bambamo-nggen be ule nalk ebe atob ayeu nas ru nitangi mie ok.’ Beti Ablaham gimdil gikwai ane taku (nalk) be gile gibweg nangge Heron. Be gideb mul ane Ablaham tame gimat vunu gikwai kob Pomate gihlin ei be gile gibweg taku ete ande galkik Israel inggas ve as nalk ok. Pomate geb nalk sawa ti gitangi Ablaham ebe ve ninggas ve ane nalk roro ok ite ma. Bemem Pomate ginei, nindeb mulane atob ei nemb nalk etok nitangi Ablaham ei ate be tis ane vaku gen ebe asonge inme inahlang nindeb mul ane ane ok. Givin sawa etok Ablaham natu ma nangge be Pomate ginei yaun etok. Pomate ginei gitangi Ablaham be ginei; ‘Miam vaku-nggen atob inambweg amolmol taku ti ane as nalk be nalk tivie atob in-gas miam vaku-nggen ve as amolmol kulkul ane ebe ve inemb kulkul sinsin-ge be mone ma ve is ok. Be atob nalk tivie inalgum eisir tiate tiate dang-etok nitangi Sonda bamo 400.’ Bemem bwayage-kob atob ayeu nalgum eisir ete iaing miam vaku-nggen ok as yaun, be atob miam vaku-nggen inamdil inkwai taku etok be inme inei uye be ines miengk nitangi ayeu nangge taku etenik.’ Be Stiven ginei, Pomate geb yaun gwang-ne ti gitangi Ablaham, ve niure amolmol utlas ulis veik meinahlang ve Pomate ane amolmol-gen. Beti givin ebe Ablaham arwe gikuv nunus amol ti ok, be ivang love ande nunus nok ane as-mate 8 gile gikwai kob tame Ablaham giure ei utle ulis, be ital nunus nok are inei Isak. Beti Isak giure Jakob, be Jakob gilgum weik etok ge gitangi natu-nggen be eitit tumbund-gen vu 12 etok givin.
Eitit tumbund-gen vu 12 nok tas vavis ve Josep, be emb ei gitangi amolmol nam dani be ivgo be inggas ile kob amolmol Aigipten ane ivgo ei vukuri nangge eisir, ve nemb kulkul sinsin-ge nivin amolmol Aigipten ane. Bemem Pomate givang givin ei, 10 be bage gitin gen bunam walang ok gikwai ei. Be geb ane yaun bwaibwaya be tis dabas-gwet vie gitangi ei givin ebe givarkei Palao na ok. Palao nok ei amol bamo (king) ebe geb amolmol dabin nangge Aigipten ok. Palao gili Josep ei amol vie beti geb ei ve nemb amolmol dabin nangge Aigipten, be ei geb Palao ane nam dabin givin.
11 Givin etok taku bom nangge Aigipten tis Kanaan as taku, be amolmol marav-ges is giriv be gira tiate molge. Be eitit tumbund-gen as ben ma ebe ve inen ok. 12 Be Jekob guite binge inei ben giengk nangge Aigipten, beti ei gihlin natu-nggen, eitit tumbund-gen be ile. 13 Be as-mate ti eisir ilumul ile vukuri, be givin etok Josep ginei ate lavo gitangi kawe-nggen. Be givin etok ete Palao gitpweng Josep ane bambamo-gen are. 14 Josep geb yaun gile ve tame Jakop bamo be tis ane dani-nggen tepwengge ve intangi ei inde ete Aigipten ok, be eisir nok gitangi 75. 15 Beti Jakop gimdil be gisov gile gibweg Aigipten love gimat vunu, be eitit tumbund-gen ok imat vunu givin weik etok ge. 16 Be amolmol ivwat eisir utlas ulis ile ispun nangge nalk sawa ti ebe warik Ablaham givgo nangge Hemo nantu-nggen nangge Sikem ok.
17 Gen ebe warik Pomate gibiti ane yaun ge gitangi Ablaham ok gibloblo ve ano nile. Be amolmol Israel ane meihlang bamo-ngge nangge Aigipten. 18 Be bwayage-kob amol bamo (king vaku) ti meng-gihlang be geb amolmol dabin nangge Aigipten, bemem ei tang-gisgil Josep. 19 Amol bamo nok geb kulkul bamo molge gitangi eitit tumbund-gen be gilgum eisir tiate tiate molge. Be avo girau is ve ginei intak natus-gen ebe vasov tinas-gen ikuv is ok inyengk nam luvwe veik inmat vunkunu. 20 Be givin sawa etok ete Mose tine gikuv ei, nunus nok vie molge be Pomate ta givin ei. Mose tame gabu tine emb ei dabin nangge as nam gitangi aiweng aitol. 21 Be bwayage-kob emb ei gile gihlang be giengk nam luvwe. Be amol bamo (king) natu avie gili be givwat ei gile givkwen be geb dabin weik ebe natu roro ok. 22 Imbul Mose ve Aigipten as mateu (luev) be tis as itpweng gen arkares ane tepwengge be ei meng-gihlang weik amol gwang-ne ti, ve yaun be kulkul ane givin. 23 Mose ande ane Sonda bamo gitangi 40, be ei tang-gitung ve nile be nitlek na be nili ane bambamo-nggen Israel ane. 24 Ei givang ve gile be gili amol Aigipten ane ti gilgum Israel amol ti tiate, beti ei geb Israel etok ru be ges Aigipten etok vunu. 25 Be Mose ginei bwat atob ei-ate ane bambamo-nggen ok inatpweng are inei Pomate geb ei ve nemb eisir ru bemem ma, eisir itpweng gen etok are ite. 26 Imdil tistumi ti ane be Mose gile Israel ailu ebe es isate ok, be ei gilgum ve nes sulu as valir gili, be ginei ‘Angg nune gabu, yemlu vu dongke be gabu unes ai-mate bwaya.’ 27 Bemem amol ebe gilgum ane nune tiate ok gitin Mose gilumul gile be ginei. ‘Amol ret geb (gitak) mie ve nomb amei dabin be nupasang amei-mei yaun? 28 Mie wat ve nos ayeu vunu weik ebe nolik gos amol Aigipten ane etok vunu ok me?’ 29 Mose giute yaun etok be gimdil gikwai Aigipten be gile gibweg sawa ge nangge Midia as taku. Be mulane kob ei geb avie be natu ailu.
30 “Ivang love ande Sonda bamo 40 gile gikwai, kob Pomate ane ngalau kulkul ane ti gile gihlang ve Mose nangge taku sawa ti ebe amolmol ti gibweg ite ok, gibloblo matendubi Sinai. Ngalau kulkul ane nok givarkei gisov yev ebe meng-gihlang nangge taku dadani ti aplo ok. 31 Mose gili gen etok be gikuri ate vunu-ngge be gile gibloblo ve nili vevie. 32 Ok giute avo ti ginei yaun gitangi ei be ginei, ‘Mie tumbum-gen Ablaham gabu Isak be Jakop as Pomate ayeu.’ Mose dalgo givang be bua ve ret na nile nili gen etok vukuri. 33 Be Pomate ginei gitangi ei, ‘Omb vam taptape (su) ikwai vam velob nulgum be nalk etenok tom. Ve nalk sawa ete mie guvarkei guwei nok, nalk yamar. 34 Ayeu gali ebe amolmol ilgum awangg amolmol-gen Israel ane tiate tiate nangge Aigipten ok gikwai. Be gaute eisir as tangir gikwai beti ete gasov ganme nik ve namb eisir ru be nanggas eisir inkwai gen bunam etok. Dang-etok be unme. Ayeu ve nahlin mie be nule Aigipten ok.’
35 Be Stiven ginei, Mose nok ebe warik eisir itin ei be inei, ‘Amol ret geb me gitak mie ve nomb amei dabin be nupasang amei-mei yaun’ ok, ete Pomate gihlin ei weik amol bamo ti be gile ve nemb eisir Israel ane ru. Be Pomate ei ate giro Mose ta, ve ane ngalau kulkul ane ebe ges ate ru gitangi ei nangge yev ebe meng-gihlang nangge taku dadani aplo ok. 36 Mose gilgum gen bwalbwale walang ano nangge Aigipten, bekob ete gigas eisir Israel ane be ile. Be ei gilgum gen bwalbwale anongge nangge gielk mwele be nangge taku sawa ebe amolmol ma ok givin gitangi Sonda bamo 40. 37 Be ei nok ge ete ginei gitangi eisir Israel be ginei, ‘Atob Pomate nemb yem ate aim amol ti be nitak ei nivarkei ve aim amol ebe ve ninei Pomate avo ok, dang-ete ayeu ik.’ 38 Mose nok ge ete givang givin eisir Israel nangge taku sawa ebe amolmol ma ok. Be ei nok ge ete givang givin eitit tumbund-gen, be givin angela ebe ginei yaun gitangi ei nangge matendubi Sinai givin ebe Pomate geb ane yaun matawe ane gitangi ei, ve nemb nitangi eitit ok, givin weik etok ge. 39 Bemem eitit tumbud-gen bwais ve ret insov Mose ane yaun ane lu be ivkir dumas gitangi ei, be tas-gitung gilumul gile Aigipten vukuri. 40 Beti inei gitangi Alon be inei, ‘Mie upasang amei-mei pomate subu veik inatwem amei. Ve Mose gigas amei akwai Aigipten be gigas amei anme etenik, be wali ande ei givang inend ge ve amei tangg-amei gisgil?’ 41 Be givin etok ete eisir ipasang bwelk bulimakao dalgo ti ve as pomate, be emb da gitangi as pomate bingkasop etok. Be tas-vevias anongge ve gen ebe eisir ate bais ipasang ok be ilgum ben bamo be en gitle as pomate nok gili. 42 Beti Pomate bage vier ve eisir be inei uye be es miengk gitangi viteukawe tis aiweng be as-matano. Be gen etok gile gitangi yaun ti ebe warik Pomate ane amolmol ebe inei Pomate avo ok iro ok. Ve yaun etok ginei dang-eteik:
‘Yem Israel. Warik yem umbweg taku sawa ebe amolmol ma ok gitangi Sonda bamo 40, be os bwelk bulimakao be tis sipsip vunkunu be omb ve da, bemem yem omb da etok gitnagi ayeu ite ma.
43 Yem uvwat pomate Molok ane lum yamar bes be tis pomate Refan ane viteukawe dalgo, be upasang gen bambamo etok giengk ve unei uye be os miengk gitangi. Dang-etok be atob ayeu nahlin yem be unamdil unkwai taku etenik be unde unambweg Babilon tavlu ane.’
44 Warik eitit tumbud-gen imbweg taku sawa ebe amolmol ma ok, be givin etok ete eisir ipasang Pomate matawe ane, ane lum yamar bes ti veik nes ru ve Pomate givang givin eisir. Eisir ipasang lum yamar bes nok gitangi ebe Mose ginei gitangi eisir ve inpasang dang-etok ok. 45 Be bwayage-kob eisir ivwat lum yamar bes etok be ivang ivin Josua ile be inggas amolmol taku ti ane as nalk. Be Pomate gitin eisir nalk tivie ikwai be eitit tumbud-gen inggas eisir as nalk ve is. Be lum yamar bes nok givarkei taku etok painge love Dawit meng-gihlang be geb amolmol dabin sin-ge. 46 Pomate ane yaun bwaibwaya geb Dawit avwut be Dawit ges miengk be giutani Pomate ve ginei Pomate ninei be ei nitav ane nam ti roro, veik Jakop ane vaku gen insov aplo inde be ines miengk invang. 47 Bemem Solomon, ei amol etok ete gitav Pomate ane nam. 48 Bemem Amol Bamo Pomate ei-ate gibweg nam ebe amolmol itav ok ite, gitangi yaun ebe ane amolmol kulkul ane ebe inei ei avo ok inei ok. 49 Ve Pomate ginei dang-eteik.
‘Ayeu ate eteik ete gab gulumb be tis nalk dabin gipil dongke.
50 Be yem gitangi ebe atob untav awangg nam ti ebe ve nayap nambweg ok ite, ve ayeu ate eteik ete gapasang gen walang etenik.’
51 Be Stiven ginei, “Yem mongai tinangg-aim be aplongg-aim dadani molge weik ebe amolmol gitip ane ok. As-mate walang ok yem bwaingg-aim ve Pomate ane Ngalau Yamar be uitin weik ebe warik tumbungg-aim gen ilgum ok. 52 Yem aim bambamo-nggen es Pomate ane amolmol kulkul ane ebe inei ei avo ok, ebe inei yaun gipil amol vie ebe ve menihlang ok vunkunu be ma. Be amol vie nok ande meng-gihlang gikwai, be atob yem unei ei binge nitangi amolmol valir ane be ines ei vunu weik etok ge. 53 Be yem etenik ebe nolge unggas Pomate ane yaun ebe ane ngalau kulkul ane geb gitangi Mose ok gikwai, bemem usov yaun etok ane lu ite.”
Amolmol es Stiven vunu ve vat
54 Amolmol iute Stiven ane yaun bambamo etok love gilgum aplos tiate molge be tasvavis anongge ve ei. 55 Bemem Ngalau Yamar geb ei avut be na giro gulumb ta be gili Pomate ane boggogo be Yisu ebe givarkei givin ei tis ane gwang-ne ok. 56 Bekob ginei, “Unaute! Ayeu gali gulumb ande sawa gisov be Pomate Natu ebe meng-gihlang weik amolmol ok, givarkei givin Pomate tis ane gwang-ne. 57 Amolmol tepwengge ele-leinge be avos bambamo be isil talngas avo ve bais. Be tepwengge imdil giengk ti ge ile be emb Stiven ta. 58 Be itin ei gile gihlang nam bage ve ines ei ve vat. Be amolmol ebe galkik inei yaun bingkasop gipil ei ok iwaulu as kup be itak giengk givin amol singamolomb ti are Saul, ve geb dabin. 59 Be eisir ilgum kulkul ve es Stiven ve vat. Stiven ges miengk be ginei; “Amol Bamo Yisu, Unggas ayeu dalgongg ilek.” 60 Be givswen va dubi be gital yaun avo bamo ge be ginei, “Amol Bamo uli ve nomb tiate etenik niwel nitangi eisir!” Stiven ginei yaun etok gikwai be gimat vunu.