18
Rai kamu iwavagi Kupa Basileia aonai?
Mareko 9:33-37; Luka 9:46-48
Volaganinai Iesu gena melo ia genai geagoto, gevaikilaato, “Rai kamu iwavagi Kupa Basileia aonai?”
A Iesu na melo girigiri ta ekea-agoato, ne nuganugarai evega-ruga-taliato, netiwato, “Taunatauna vegata, avaikilamina, gomi ati pio vetugamagi-kule emelo girigiri vetaina ati pio ago genai, gomi Kupa Basileia aonai ati pio laka-toga. Talima ta matotauna evevega-aomana emelo girigiri vetaina, ia kamu iwavagi Kupa Basileia aonai. E rai na melo girigiri evetaina au araku ai pene gapi-ragea talimana na au maki egapi-ragekuna.”
Talima taa na melo girigiri gena kamonagi ragai pene vega-rakavaa
Mareko 9:42-48; Luka 17:1-2
“Gaurana pene melo girigiri ta gena kamonagi au geku ai talima taa na evega-rakavaana, ia pere nama vatu kamuna ta gaagonai pegere kwatu-kaua, rawapara ropu-kelaunai pere vegugutu-kwarega. Tanopara mavetugana kekei, kwalana veripagani genana talima geria kamonagi evega-rakavaana. Gau vovetaira vanagivanagi pia wala vegata, na veripagani evega-walaana talimana vetugana kekei.
Pene goi gimamu pa gagemu na rakavai etaomuna genai, pono pati-vagia, ne pono piatogaa! Gimamu kwapunai pa gagemu kwapunai maguli vanagivanagi pono rawalia nama, a ati nama gimamu ruala e gagemu ruala na kalova egala-vanagivanagina kapunai pia pia-kaumu. Pene goi matamu na rakavai etaomuna genai, pono kipo-vagia, pono piatogaa. Matamu kwapunai maguli vanagivanagi pono rawalia nama, a ati nama matamu rualana kalova egala-vanagivanagina kapunai pia pia-kaumu.”
Parapore -Elekawalekwato mamoena
Luka 15:3-7
10 “Rogomi pio vetole, emelo girigiri ta nogo rugaana nea. Kwalana avaikilamina: Geria aneru na au Tamaku kupai etaluna wailana lagani mapararai gegitaana. [ 11 Taunilimalima Natuna ia lekwalekwa talimara vega-magulira ularana evogomaito.]
12 Rakagau gotugamagiana? Pene talima ta gena mamoe tinavuna (100), na kwapuna pene lekwalekwa genai, ia rakagau pene kala? Ia na gagala taulavati kwapuna e taulavati kwapuna (99) golo kapanai pene raokwanira, ne pene ago, lekwalekwa mamoena pene vetavua. 13 Pene verawalia aonai, taunatauna avaikilamina, pene verere-rakava. A gena mamoe gagala taulavati kwapuna e taulavati kwapuna, ati gerigoto gaura, maki pene vanagira. 14 Voia gelegelena Tamami kupai etaluna ati gena ririwa, emelo girigiri ta pene lekwalekwa.”
Tarimu taa na pene kala-rakava-venimu
15 “Pene goi tarimu taa na pene kala-rakava-venimu genai, pono ago, gena kala rakavana pono vega-matagaia. Na veavugai ekala pono kalaa, ia e goimo. Pene ia na pene kamonagimu e pene gapi-ragemu genai, tarimu goi gemu ai pene waikule. 16 Na pene ati pene gapi-ragemu genai, talima ta pa ruala pono gapira, goi ria pio ago genai, ne ‘kila maparara pia vega-taunataunara, kamonagi talimara ruala pa toitoi geriana,’ Puka Veaga ekilana vetaina. 17 Pene ira ati pene kamonagira genai, pia wala gaura maparara rupu pa ekalesia tanukouna pono vega-ripaa. Pene ekalesia tanukouna karona ati pene kamonagia, goi na ia Palagu ati ripana talimanai e takiti-koko pa kala rakava talimanai pono vega-agoa.
18 Avaikila-taunataunamina: Tanoparai pio ligora gaura maparara kupai maki Palagu na pene ligora; e tanoparai pio lugara gaura maparara kupai maki Palagu na pene lugara.
19 Au na avaikila-waimina: Tanoparai gomi talima ruala gau kwautai nugami pio tao-kwapunaa e pio rapali-agiaa Tamaku kupai etaluna na pene venimi. 20 Kwalana au araku ai talima ruala pa toitoi pia tanu-kou kapurai, au maki ira ria vonai.”
Parapore -Rakava ati etugamagi-piatogaana talimana
21 Gaurana Petero Iesu genai eagoto, evaikilaato, “Velekou, au tariku na pene vega-rakava-agoku genai, gena rakava vega-vira vetaira pana tugamagi-piatogaa? Taulatoi kwapuna pa?” 22 Iesu evega-geleto, netiwato, “Aikina, ati taulatoi kwapunamo, na gagala taulatoi kwapuna (70) e taulatoi kwapuna pia vetapura, pa 70 taims 7, (voia ganina vanagivanagi).
23 Iokamonagi, Kupa Basileia vele ta vetaina, ia eririwato, gena vetugunagi talimara geria gapitore pene tavura e pene vega-rorirorira. 24 Ia na gapitore roli evetavurawai aonai, vetugunagi talimana ta gema gapi-togaato, ia gena gapitore genai kina gagala (10) milion, moni kamu iwavagina, ekalaato. 25 Evetugunagi tauna gena moni ati gelegele gena gapitore pene vega-voia. Gaura pakurai vele na gena vetugunagi melora evaikilarato, etalima pia voi-agia, vele ta gena vetugunagi melonai pene ago, magarawana e manatuna e magena rinaga maparara maki, gena gapitore pene vega-voia ulanana. 26 Vetugunagi tauna vele gagena kwalanai evetiu-talito, enogiato, netiwato, ‘Ono vaigaoka-veniku. Gemu gaura maparara voira pana venimu.’ 27 Vele na evetugaato gaurai, vetugunagi tauna gena gapitore etugamagi-lekwalekwaato, ne etugu-lakaato.
28 Evetugunagi tauna elaka-piatito, ia gatana vetugunagi talimana ta erawaliato. Egatana moni kiata egapi-toreato ia genai. Egapi-taliato, gaagona na ekiki-vanaigato, evaikilaato, ‘Au geku ai ogapi-toreto monina voina ono veniku!’ 29 Gatana vetugunagi talimana ia gagena kwalanai evetiu-talito, enogiato, netiwato, ‘Ono vaigaoka veniku, pe voina maparana pana venimu!’ 30 Na ia ati eririwato, gaurana tipura numanai eroli-togaato. Vonai pene talu, pene ago gena gapitore voina pene kalaa netiwato.
31 Ne ia ria vetugunagi geago-veni-kouwai talimara na vokala gegitaato aonai, ira nugara gemetauto, gaurana geagoto vele genai, vokala gewalato gaura maparara gevega-ripaato. 32 Vovetaina gaurai ia na vetugunagi tauna numai ekea-togaato, evaikilaato, netiwato, ‘Goi vetugunagi tauna rakavana! Goi au geku ai moni vira milion kina ogapi-torerato gaura maparara atugamagi-lekwalekwarato, voina ati ovenikuto, kwalana onogikuto gaurai. 33 Gelegelena goi na maki gatamu vetugunagi tauna poro vetugaa, au na goi avetugamuto vetaina.’ 34 Evele eparu-rakavato, gaurai vetugunagi tauna tipura numanai etao-togaato, vonai metauna pene vuaa, pene ago gena gapitore voina maparana pene veni-waia.
35 Iesu gena kila ikana kavanai evetaina ekilato: Tamaku kupai etaluna gomi maparami ekala kwapunaimo pene kala-venimi, pene goi tarimu gena rakava nugamu maparanai ati pono tugamagi-piatogara genai.”