21
Iesuu tota o baluga Dielusalemae hoilahanu.
(Maka 11.1-11; Luka 19.28-40; Dioni 12.12-19)
Iesuu au esemuhi loholiale tana mole Oliveta keve velehovosege Dielusalemau vuguvuguanu. Isi tiale o mole ese Betabedi ke vavae tisege Iesuu au esemu abui hanavenu. Isi namigevei avoe, “Talive o keve velehovoi ovo mole doniki ke abu umuvage eseveu vavavemo uale ke elehaliege vavehai holoevei lohove. 3-7 La ke vavehasege mesoho ata moleu la elegevei laheho louge namihai kosea, ‘Kosiveu isiviale no kobia holoevei avue tai.’ Lana kateai louge auna solekai loui kosea, ‘Duave. Malevei teve.’ ” Iesuu kateai au esemu namigevege abu tiale au louale ke valu. Isi doniki keta eseveta holoevei lohoale abu dabae ogo toholahai malei donikie ese golomo otovege Iesuu biloai ke golomo ugulamonu.
Iale vaveve keu belovetau subuta louale hoto ke mai selevetinu. Hoto keu loui avoe,
“Dielusalemae ata namigevei kosea,
‘La kosiveu aike lae lohoma.
Keu ata uvevete.
Iale keu donikie esemo biloai ugulamoi lohoma.’ ”
Kateai donikimo ugulamoi lohosege ata moagatahoeau abu dabae ogo malei humahala tedisi tilu. Isege degomoleau idie vana hamai malei humahala tedisi tilu. Ige Iesuu tisege ata degomoleau avuho uli holisi tilu. Isege degomoleau avuho gabi holisi tilu. Isime baita holahai loui avoe, “Seloo, Deividi mo ko hoesehavove. Kou Dilava ivimo lohoge Dilavana hoesehavoi. Iale nahi bahata ke hoesehavoi Dilava ivi ebagevai.”
10 Kateai loui lohoge Iesuu Dielusalemae velemanu. Ige ata bahataeau ke evisi moleho loui avoe, “Hoto vadeuike ko. Ata oleike lohonu.” 11 Ige Iesuluvuta lohoale keau namigevei avoe, “Iesulike ko. Kou Galili vata keve o mole ivi Nasaleta ke beloveta.”
Iesuu dubumo ata nunuvenu.
(Maka 11.15-19; Luka 19.45-48; Dioni 2.13-22)
12 Iesuu Diue dubu baluga ke uvue tiale dubumo maketilahai voivoilahamalebia nunuvenu. Isi moni senisilahamale kebia teibolo ekovehage moniabeu keiolahanu. Isi ugu voilahamale kebia batabata ekovehai kebia bahata nunuvenu. 13 Isi abuho loui avoe, “Bukae Hotomo Dilavau loui avoe, ‘Di isiviale ataeau di o komo guliguliai di hoesehavogei.’ Isito laeau kateholisito vavoloe vaveve avuemo vama.”
14 Iesuu kateai abuho loui gabiasege ni kedute isi velo golote keau dubu ke uvue avue lohoge au kebia hoesegevenu. 15 Kateai dubue vaveve dua vage esebuluiau ke elehai vahaeholahai tovulahai loui avoe, “Lohoge nahi Deividi mo ko hoesehavoi.” Katelahai loulage dubu nalimale kosivea isi Diue menaka loui haivemale keau ke elehai Iesuho itumulahalu. 16 Isi avuho loui avoe, “Ana abu louale ke evinu.” Ige Iesuu namigevei avoe, “Ito, di ke evinu. Isito laea, lana Bukae Hoto mole dodaveholilu. Hoto keu loui avoe, ‘Amu imale isi esebulu keabuna ke hoesehavo dua vai.’ ” 17 Iesuu kateai louito kebia halevei Dielusalema halei tiale o mole Beteni keve lahanu.
Iesuu idi mole vigiho louge gilianu.
(Maka 11.12-14, 20-24)
18 Vavita vavita Iesuu hovelahai vaeta tota Dielusalemae hoilahai lohonu. 19 Lohoale humaha tavae idi mole ivi vigi ke elehanu. Isi tiale isiviai ke bai ehai isi. Isito keu baioholisito numu unahanu. Ige au ke elehai avuho loui avoe, “A keu bae tota hahumalivebene.” Kateai lousege idi keu solekavesite gilianu. 20 Ige esemuiabeau ke elehai vikolahalu. Isi Iesu belahai avoe, “Idi kou oleve kateai solekavesite gilianu.” 21 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di hoto ko louge evisi huhulahave. Lana dolodoloholisito la evievimo negolahaliege di idi komo vale ke nahate lana vave. Ke unaha holioholinu. Isito lana tana koho loui kosea, ‘Toholahai davalamo tenela.’ Ige auna vai. 22 Iale lana evievimo negolahaliege onoleho guligulilahai Dilava imihaliege la isivi ke maleve.”
Abu Iesu vuvunemo belahalu.
(Maka 11.27-33; Luka 20.1-8)
23 Au kateai namigeveito tota Diue dubu balugae lohonu. Keve lohoale ata haivesege dubu nalimale kosivea isi oe kosive keau avue lohoale lobohavoi belahai avoe, “Oleike vuvune aoge a vaveve kateale vama.” 24 Ige Iesuu namigevei avoe, “Usege di isiviale hoto mole loui la belagevege ke ihu loui di namihageto di bae oleu vuvune daoge di avuemo vaveve kateimale vamale ke loui la namigevei. 25 La huhuige oleike vuvune Dioni omige au ata babatisogevenu. Dilava emena ataeabulike vuvune omilu.” Kateai louge abu mole belagevei loui avoe, “Nahiabuna onole loui. Nahiabuna namihai kosea, ‘Dilavaike vuvune ominu.’ Ige auna loui kosea, ‘Isito osialemoike laeau hotove evioholilu.’ 26 Isi nahiabuna loui kosea, ‘Ataeabulike vuvune omilu.’ Ige keta anekianu. Kosealemo ataeau huhuige Dilavaike vuvune omige au beloveta holinu.” 27 Hotoeabe keu uoholige abu Iesu namihai avoe, “Dioniu olemo vuvune male ke no hilokaholilu.” Ige Iesuu abuho loui avoe, “La katealemo di bae data di ole vuvunemo vaveve kateale vale loui la namigevelivebene.”
Mo abuiau abu Mamae isivi vaveve
28 Iesuu kateai namigeveito hoto mole deiada abuho loui avoe, “Di hoto ko louge ko ihu huhulahaito di namihave. Malaha mole igaeu mo abui houevenu. Iale keu vani mole tialeu au mo ovokina namihai avoe, ‘Ana bulue lovianela.’ 29 Ige moveu namihai avoe, ‘Di ke valiho isiviholinu.’ Isito gabie huhuinata tialeu bulue lovianu. 30 Ige mamaveu halei tiale au mo ovokina namihale hoto ke igae loui hohove namihanu. Ige mo keu loui avoe, ‘Ito, dana ke vai.’ Isito keu ke vaholinu. 31 Iale la huhuige ese abui kemo oleteu au mamae isivi vanu.” Ige abu loui avoe, “Ovokinave.” Ige au namigevei avoe, “Di hoto seleve louge evive. Takesi malemale isi teibalahamale keabuna la halevei Dilava matamae doga keve tai. Isito laeau Dilava hoto evisi vaholialemo bae keve talivebene. 32 Kosealemo ata emogevemale Dioni keu lae lohoale uveve duae hoto loui la haivege la hotove maholilu. Isito takesi malemale isi teibalahamale keau hotove malu. Ige la elehaito la vaveve toela halevaholisi la uvu avuemo mavoholilu.”
Bulu nalimaleau abu biage aiohavolu.
(Maka 12.1-12; Luka 20.9-19)
33 Iesuu hoto ke loui gabiaito tota dovudovue hoto mole loui ata kebia namigevei avoe, “Di deiada mole louge evive. Vatae biage moleu bulue doga vai avuemo hote mole uaini haevei vavavemo hala houi bulu ke naliveve o mole egetana hounu. Isi uaini ke bai vunahaveveho abata mole lovonu. Kateaito haeavamoleve taliho au bulu ke mai ata degomole ovei isiviale abu buluve ke nalisi. Isito halei haeavamoleve deiai tinu. 34 Iniale hote ke bai ehaveve vaniu lohoge bulu ke biageu au esemu hanavei isiviale abu talive ata nehe kebiamo uaini ke bai degomole malei lohoi. 35 Ige bulu ke nalimale keau esemu kebia vudievei esemu mole aiohavoi visuhavolu. Isi mole hamage hatinu. Isi mole munetilu. 36 Katelahai esemu kebia havege bulue biageu esemu moaga hanavenu. Ige bulu nalimale keau abu degomole haveale ke nahate kebiata havelu. 37 Kebiata havege au gabivela au mo hanavonu. Isi huhuai avoe, ‘Abu bae di mo hamalivebene. Isito abuna hoesehavoi.’ 38 Isito bulu nalimale keau move elehai mole namigevei avoe, ‘Mo keu bulu ko biage moike. Lohoge nahi hamage au hatige elike bulu kou nahiele holisi. 39 Isime tialeau mo ke evudei mai bulu ke iae hamage au hatinu.”
40 Iesuu deiada ke louge uoholige au namigevei avoe, “La huhuige bulue biagena lohoniege bulu nalimale kebiamo ono vade vai.” 41 Ige abu namihai avoe, “Auna lohoniege atae toela kebia havei. Isi tota bulu ke mai ata degomole ovege abuna naliliege hote keu hahumai baege abuna ke bai ehai tasaliai vaki mole malei biage omisi.” 42 Ige Iesuu kebia namigevei avoe, “Keu seleve. Isito lana Bukae Hoto mole dodaveholilu. Hoto keu loui avoe,
‘O houmaleau mune moleta o houveve ke kabebihavoale keike nova Dilava o hadebiveve mune holinu.
Dilavaike ke ebagemage nahi ke elehage keu nahie nimo duave seleveanu.’
43 Bukae Hoto keu di vaveve lounu. Iale di tota hoto mole louge evive. Dilavau isiviale la malevege la adave uvumo ui. Isito laeau daho isiviholiale kemo auna la halevei ata degomoleau hotove evisi vamale kebia malevege abuna adave uvumo ui. 44 Ige oleuoleu mune ke vuvehaliege abuna abu ebika havei haluvisi uoholisi. Ige mune kena dobai ata mole hamage lave unahana ui.” 45 Iesuu dovudovue hoto ke loui dubu nalimale kosive isi Balisia ata kebia namigevege abu hilokage vaveveabeike au abuho lounu. Kosealemo mune keu Iesulike. Iale kebiau hotoveho isiviholisi kabebihavoalemo auna au dobai lohomale ke vanila kebia aiogevei. 46 Katealemo abu isiviale Iesu mai hamai. Isito keau ata vabugevelu. Kosealemo ataeau hilokage Iesu keu beloveta ata.