7
Lainaho mole vaveve toela kaovagelive.
(Luka 6.37-38, 41-42)
Iesuu kateai louito tota au esemu namigevei avoe, “Lainaho mole vaveve toela kaovai abuemo loui kosea, ‘Keau vaveve toelate.’ Lana mole vaveve kaovaholige Dilavau bae avuta la vaveve toela kaovalivebene. Isito la kateale vage Dilavana la vale ke nahate vai la aiogevei. Isi la onole ataho louale ke nahate Dilavana laheho loui. Di louale keu koseanu. La isiviale la haokae nimo louka mai. Isito la kateisege la nimo louka balugau ua. Louka balugau la nimo uale kemo lana oleve kateai la haokaho loui kosea, ‘Lohoge di a nimo loukae esehameu uale ke mai.’ Loboe ataea, lainaho katelahalive. Isito vasohuta louka balugau la nimo uale ke maito bae la haokae nimo loukae esehameu uale ke mave.
“Isi lainaho ono mole tumute malei to ovelive. Isi lainaho la kunaie dua malei ovoe vudimo hatulive. Lana kateige abuna kemo daliege hoidevei la uagevei. Iale ke nahate ata degomole abuna Dilava hoto evisi aiohavoge halevei teve.”
Dilava imihaveve hoto
(Luka 11.9-13)
“Lana Dilava imihage auna la isivi ke laovei. Isi lana ono mole kaovaliege bae mave. Isi lana udaha hamage auna bae laheho alavoi. Kosealemo oleuoleu onoleho Dilava imihage auna isiviabe ke ovei. Isi oleuoleu ono mole kaovale ke abuna mai. Isi oleuoleu udaha hamage auna abuho alavoi. La olena eseveu beleidiho imihage auna vali mune mai omisi. 10 O mesoho au huenaho isiviage auna vali ute mai omisi. Ba, keu anekianu. 11 La hilokage laeau vaveve toela vamale ataea. Isito laeau la ese kebia hoesegevei isiviabe ke oveveve ke hilokalu. Iale ke nahate lana la Mamau otogoe uale ke imihage auna la vaveve ke evihai onobenobe dua laovei.
12 “Isito la isiviage ataeau la hoesegeveho vage lata ata kebia hoesegeveve. Mosese menaka isi belovetaeau louale kebia ihuiabeike ke.”
Otogoe tiveve humahadae ese.
(Luka 13.24)
13 “Udaha esehame kela velehovoi teve. Isito lana udaha baluga kela velehovoi humaha vototela tiliege veneu hodovavesite keve teve. Ata moaga keau humaha votote kela tima. 14 Isito udaha esehamela velehovoi ukolikoli maleveve keu toloanu. Iale ata moagavesiteau humaha kela tima.”
Loboe belovetae hoto
(Luka 6.43-44)
15 “Loboe beloveta kebiamo nenilahave. Keabuna la lobogevege vaveveabe elehilehi keabuna duaveai mamoe nahate vai. Isito uvuiabe toela keu botoe tobalu ke nahate. 16 Iale ata kebiau onole vamale kemo lana kebia hilokaeveve. La bae laokamo vulutu ehalivebene. Isi la bae sesenamo madilini ehalivebene. 17 Idie dua kena hahuhumie dua vai. Isege idie toela kena hahuhumie toela vai. 18 Idie dua keu bae hahuhumie toela valivebene. Ige idie toela keu bae hahuhumie dua valivebene. 19 Iale idi molena neniai hahuhumie dua vaholige abuna ke heisi mai mahoi. 20 Iale ke nahate loboe beloveta keabuna onole vage lana kemo vaveveabe hilokave.”
Dilava esemu selevea.
(Luka 13.25-27)
21 “Ata moagaeabuna daho loui kosea, ‘No Kosive.’ Isito kebiamo degomoleau bae otogoe matama dogae talivebene. Isito oleuoleu di Mamau otogoe umale ke isivi vamale kebia unahaeabuna ehue tai. 22 Ige vani keu lohoge ata moagaeabuna di namihai kosea, ‘Kosive, no a ivimo Dilava hoto loui munanae toela nunuvei vikoe vaveve moaga valu.’ 23 Kateai louge dana abuho loui kosea, ‘Di la hilokaeveholinu. Laeau vaveve toela vamalea. Iale tai evihave.’ ”
O houmale ata abui
(Luka 6.47-49)
24 “Ata oleuoleu di hoto ko evisi vale keau lulelete ata nahate. Luleleteau mune golomo abu o houevelu. 25 Ige veni balugau lohoge eu lalamoge heluka balugau utuai isiviai o ke egumai. Isito o keu bokolahaholinu. Kosealemo abu mune golomo houlu. 26 Isito ata oleuoleu di hoto ko evisito vaholiale keau luleleholiale kebia nahate. Luleleholiale keau esagamo o houlu. 27 Ige veni balugau lohoge eu lalamoge heluka balugau lohoi o ke ehobehage eu mai tinu.”
28 Iesuu hoto kateale louge uoholige ata keau au hoto louale ke evisi vikolahalu. 29 Kosealemo Iesu keu Diue menaka loui haivemale kebia nahate vaholinu. Isito keu vuvunemo ata haivenu.