8
Iesuu lebolasite hoesehavonu.
(Maka 1.40-45; Luka 5.12-16)
Iesuu tanae goloe ui ata haiveniale uoholige au tana halei hevalohoge ata moagataho avuluvuta loholu. Avuluvuta lohosege lebolasite ata moleu Iesue lohoale au kome bokoai vudivemo vata bisi namihai avoe, “Kosive, a isivianiege di hoesehavonela.” Kateai louge Iesuu avuela holisi namihai avoe, “Ito, dana a hoesehavoi.” Hoto ke lousege solekavesite malaha kemo lebolasiu uoholinu. Ige Iesuu avuho loui avoe, “Evinela. Ainaho di a hoesehavoale ko atabeho loulive. Isito inuta talive a ebika mai dubu nalimale ke haivuge au a vava elehai a namihage Moseseu louale ke nahate ono mole mai mahoi Dilava hoesehavoge ataeabuna ke elehai hilokage a vavau dua vanu.”
Iesuu Loma gamanie esemu hoesehavonu.
(Luka 7.1-10)
Iesuu kateaito lohoaleu Kabenumu oe velemanu. Keve velemasege Loma tuvalie kosive moleu avue lohoale isiviale Iesuu esemuve tedahoi. Isi namihai avoe, “Kosive, di esemu moleu vavahani toela vage tumuu hamage kibikibiholisito oe uvue laha unahama.” Ige Iesuu loui avoe, “Dana tiniege hoesehavoge auna momoleai.” Ige tuvalie kosive keu namihai avoe, “Kosive, dau bae atae duabene a bae di oe uvue lohoi. Isito ana hoto unaha louge di esemu kena momoleai. Di hilokage tuvalie kosive baluga keau vuvune mai daovale kemo dana di tuvalie esemu namigevege abuna di isivi ke vai. Dana mole namihai kosea, ‘Tenela.’ Ige auna tai. O mesoho moleho loui kosea, ‘Loho.’ Ige auna lohoi. O mesoho dana di omo loviamale esemu namihai kosea, ‘Ke vanela.’ Ige auna vai. Iale ana hoto unaha louge di esemu kena momoleai.” 10 Kateai louge lesuu ke evisi vikoanu. Isi avuluvuta lohoale kebiaho loui avoe, “Di la namigevege evive. Di Iselala ataemo evievi koseale negote elehaholinu. 11 Seleveta di la namigevei. Iselala ata holioholiale moagaeabuna vaniu velemai dobamale keve loholiege Dilava matamae doga keve Ebalahamume, Aisikime, Diekobome kebiahi uguiavoi igaetolahai lovi isi. 12 Isito Iselala ata moagaeau bae otogoe talivebene. Dilavau isiviale keau otogoe tai. Isito keau isiviholige auna malevei heie matamae loe hatuge abuna keve ui uvulahai ninalahaime bae monomo hediavogei.” 13 Kateai ata namigeveito tuvalie kosive ke namihai avoe, “A oe tenela. A evievi kemo a onoleho isiviale kena velemai.” Kateale lousege tuvalie kosive ke esemu keu momoleanu.
Iesuu ata degomole hoesegevenu.
(Maka 1.29-34; Luka 4.38-41)
14 Iesuu halei Bita oe tinu. Keve tiale Bita mea elehage keu hobeai avae golomo lahai ua. 15 Ige au adavela holige hobeveu uoholinu. Ige keate keu hovelahai avuho lovi vanu.
16 Iniale gutuige munanae toelaeau ataemo biloluvimale kebia ataeau malevei Iesue loholu. Ige Iesuu munanae toela kebiaho louge keau halevei tilu. Isi vavahanite kebiata hoesegevege abu momolelahalu. 17 Au kateale vale keu beloveta mole Aisaia ke hoto mai selevetinu. Keu subuta hisaliale keu koseanu. Avoe, “Avu igaena nahie vavahani isi nahie vatehani kebia malei hatui.”
Iesu ehovaveve deiada
(Luka 9.57-62)
18 Ata moaga keau Iesu evilikahavoge Iesuu au esemu namigevei avoe, “Nahi tabu ko houi vaki moleve tai.” 19 Kateai namigevesege Diue menaka loui haivemale ata moleu avue lohoale namihai avoe, “No haivemale ata, ana oleve keve tige dana aiti tai.” 20 Ige Iesuu namihai avoe, “Seleveta ana isiviale daiti tai. Ovoeabuna abu aeamamo ladevegei. Ige uguiabuna abu hanidamo ladevegei. Isito Atae Eseu lahaveve ou uoholinu.” 21 Kateige Iesu esemu moleu lesuho loui avoe, “Kosive, usege di vasohuta talive di mamau hatiale mai guliaito bae lohoi a ehomai.” 22 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Halege haluviveve keau bae mole malevei gulievei. Isito au di ehomanela.”
Hanunuu eti Iesu hoto evilu.
(Maka 4.35-41; Luka 8.22-25)
23 Iesuu kateai louito halei au esemu holoevei abuhi boutimo biloluvilu. 24 Biloluvisi tisege solekavesite hanunu balugau lohoi boutimo lohoge eu balugai vuloai bouti uvue hahosihovosege Iesuu lahanu. 25 Ige esemuiabeau avue tiale etuvai loui avoe, “Kosive, no aike emo tima. Iale no tedaevenela.” 26 Ige Iesuu abuho loui avoe, “La osiohoike vabulahama. Le evievi keu esevehame.” Kateai louito hovelahai hanunuta eta hotogevege hanunuu uoholige eu tolemanu. 27 Kateige keau ke elehai vikolahalu. Isi loui avoe, “Malaha oletealeike ko. Kou hanunuta eta hotogevege abu hotove evisi isivive valu.”
Iesuu munanae toelate malaha hoesegevenu.
(Maka 5.1-20; Luka 8.26-39)
28 Kateaito boutimo tiale tabu ke vaki mole vata mole ivi Gelasene keve velehovolu. Keve velehovoi dobuluvisege alue vutae umale malaha abuiau lohoale Iesuemo loholu. Munanae toelaeau kebiamo holoeavoge keau ovo aihanite ke nahate. Katealemo atabeu bae humaha kela talivebene. 29 Iale ata keau lohoale kekolahai Iesu namihai avoe, “Dilava mo, a isiviale noemo osioi. No aiogeveve vaniu sohu lohoholinu. Iale osiohoike a isiviale nova no aiogevei.” 30 Kateai lousege vavaeabemo ovo degomoleau lovi isi olahama. 31 Ige munanae toela keau negolahai Iesu namihai avoe, “Ana no nunuvei no hanavege no ovo kebia uvue deluhovoi.” 32 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Teve.” Kateige abu ata abui kebia halevei ovoe uvue deluhovolu. Ige ovo bahata keau detuluvisi tialeau seika vuvegevei tabu balugamo biloluvisi e isi haluvilu.
33 Ige ovo kebia nalievemale keau detuluvisi tialeau oe velehovoi munanae toelaeau ata kebia haleveale deiada ke bahata loui ata namigevelu. 34 Ige o kemo umale keau bahata isiviale Iesu elehai. Isi tilialeau elehai baita namihai avoe, “No isiviale no vata ko halei tenela.”