APOSEL
Aposel wagle kongun erikwa kamo
Ka mongo yegl ende okuna ongwa
Pepa i Aposel wagle kongun erimere Luk muno boglkwa. Te God eremogl Holi Spirit ende atne endungo Yesus disaipelma wagle meglmara sigigle ditongwa i Pentikos enge. I mambuno kande pangwa pre ana Yesus kamambunomo wakai i Jerusalem kamun mambuno bogl dindre, te Judia kamun dindre, te Samaria kamun dindre, ana diwaidi ende dumo kamun koglkoglo eingwa (Aposel 1:8). Ana aposel wagle Yesus kamambunomo digo yomba merkinde pirngi dingwa.
Te aposel wagle kongun erikwa i pango, te Pita ya Pol erimbrika i ama pangwa. Ana Pol okuna Yesus pre pirngi dingwa yomba yombuglo kaima ere sigoglkwa yagle, ba aglketa Yaglkande Yesus eremogl Pol agle diyungwa. Ana Pol kamambuno wakai kongun mina ye ere ende okuna kaima yene ongwa. Ana Pita ye Yesus disaipelmo ta moglkwa.
1
Yesus ende heven pindre Holi Spirit diendinagle dungwa
Tiopilas, Yesus kongun prapra mambuno bogl orkwa ya te ka beke tomere ikra na okuna kana pepa muno bogl teingra*, ana ye Holi Spirit yombuglomo mina aposel pinde yungwa yomba kongun eraglmere dite moglko ana okuwo God eremogl ye auro yend heven ongwa. Ye gogl anduglkwa enge i mokomugl ye aposelma wagle meglmara taragl merkinde ere ana ye kor-molendi ombuno ditongwa, te aposel wagle Yesus kaningo ana God kingdom pre ka ditongwa. Ye sragl yegl ere ongo ande enge 40 orkwa. Ana ye wu suwara pi makaisi meglkwa enge Yesus ka yegl ditongwa, “Ene Jerusalem dumo kondokriyo. Na Nina sragl wakai tenagledi ka dipandiglkwa ikra na ene diteinga, ipre sugl molo. Okuna Jon nigl mina yomba baptais eretongwa, ba ene enge suwomta mogltre ana Holi Spirit mina baptais eraglmiwo.”
Ye makaisi meglko ana aposel wagle krapogl Yesus dipirkwa, “Yaglkande, ene enge erme Israel yomba yombutno te ikine endimin, ana no nono kingno ta wu pene pi no sugl morambo mo manambe?”
Yesus yegl ditongwa, “Sragl yegl plau dinambuka i na Nina yene yombuglomo mina pangwa. Enge aunake i wu plau dinambuka i ene pirkan eraglkwa tamanga. Ba Holi Spirit ende ene mina unambuka enge, ene yombutno indre ana na kanna mambuno Jerusalem dindre, Judia dindre, Samaria dindre ana makan uglo koglkoglo kawaiye ere diwaidi enaglkwa.”
Yesus ende heven ongwa
(Mak 16:19-20; Luk 24:50-53)
Yesus ka i dikondungo, okuwo ye kanmeglko ongumutno-mugl ye ende heven ongwa. Yesus ende egli ongo ana kamun kua kruwo wu Yesus were isuna endungo ana aposel wagle aglkekor ta kankrikwa.
10 Ana ye aimande kanimbo Yesus omara kamun kua mitna ende meglko, yagl suwo gagl kruwo endimbrika oglandi ye meglmara bina kra andigl mogltre, 11 ana yegl dimbrika, “Galili yomba! Sragl orko ene igle aimande andigl mogl kan mitna kamun kua mina ende meglme? Yesus erme ene kindekondo ende heven ongo kanigwa, ana okuwo omere yeglmere ye ikine unambuka.”
12 Ana aposel wagle Olip Kamun Muglo kondo ende ikine Jerusalem eingwa. Olip Muglo konbauna ende Jerusalem suna eingwa i magl kaima yongwa. 13 Ye ende siti suna pindre, ana ye ende yungu kula mitna imbo ta yomara pi meglkwa. Ye kangino yegl Pita, Jon, Jems ya Andru, Pilip ya Tomas, Batolomiu ya Matyu, te Jems Alfias wam, Saimon Selot yungu ombuno mina ta moglkwa te Judas ye Jems wam. 14 Ye prapra nomano suwara yei makaisi kamange eremeglko ana Yesus mam Maria yongo te ambu tau ya Yesus angiglma wagle ama akepledi kamange erimara meglkwa.
15 Enge suwomta endongo yomba 120 mereyegl Yesus pirngi dingwa umakaisi meglmara ana Pita suna andigl mogltre yegl dungwa, 16 “Angrima wagle! Judas eremogl yomba auro ipi Yesus moglmara ombunodi tenan sikane sinaglkwa i kamo Holi Spirit akeple dungo Devit kamambuno pepa mina okuna muno boglkwa i kaima pai inambuka. 17 Judas ye nono epitno mina ta moglkwa, sraglpre, ye ama nono kongun orumnara i ye erambedi pre Yesus pinde yungura.”
18 (Yombamo Judas mambuno kinde ere moni topo yungwa ikra ipi makan ta topo ormara igle pi ye yange mangi dungo, dane bla dungo ana demkane yange makanmo igle sungo ye goglkwa. 19 Ana Jerusalem yomba prapra orkwa i pirkan erikwa enge, ye dumomo i kangiye yene kanno mina, “Akeldama” we dingwa i mambuno yegl, Bormai Makan.)
20 Pita yegl dungwa, “Kamo ipre Buk Song mina beglko pangwa,
“ ‘I yegl ye yungumo
poyenan yomba suwarata yungugl moglkraglkwa.’
Te Buk Song ta mina ama yegl beglko pangwa,
“ ‘Ye kongunmo i yomba pereta inambuka.’
21 Yeglpre erme nono yomba ta inamga i ye nono Yaglkande Yesus bogl wanmounara akiye engenge wan-wan erikwa yomba ikra suwarata inamga. 22 Yombamo i ye Jon eremogl baptais yomba eretongwa engemo i yei ende wu Yesus ende heven ongwa enge i ye suna akiye mogl pirkan orkwa yomba, i suwarata pinde yumun kade Yesus gogltre andigl ukor ongwa kamo i kawaiye ere boglo kurambuka!”
23 Ana Pita yegl dungo, ye yomba suwo i-pene endingwa: Yagl ta Josep (ye Barsabas we dingwa te kangiye ta Jastus), ana yagl ta kangiye Matias. 24 Ana ye kamange yegl erikwa, “Yaglkande, yomba nomano suna i ene pirkan etnga, ipre yagl suwo i mina ira i-pendigl endinga i no ombuno dinotn, 25 ana ye eremogl Judas angaimo kondo endumara ikra indre ana ye aposel kongun erambuka.” 26 Ana yagl suwo ikra mina suwarata inamunedi pre, satu singo, ana satu yange Matias moglmara sungo ana aposel 11 meglmara ye isuna endingwa.§
* 1:1 Aposel pepa iwe, aposel wagle kongun erimere Luk muno boglkwa. Buk ta iwe muno okuna kana boglkwa, i kamambuno wakai Luk muno boglkwa. 1:6 Okuna imbo Israel yomba ye yene kingno kande mogltre ye sutno meglkwa. Ana Yesus moglkwa enge Rom yomba eremogl Israel yomba atnekra meglko sutno meglkwa. Yomba merkinde pirkwa Yesus eremogl Rom yomba sende Israel yomba prapra kingdomo i-pene endinambedi pirkwa. 1:12 Juda lono mina dungwa, Sabat enge yomba konbauna wan kilomita keme wanaglkwa, sraglpre Juda yomba dingwa, “Sabat enge no konbo yegl wanumga.” 1:20 Buk Song 69:25 1:20 Buk Song 109:8 § 1:26 Ye wakai pirkwa, God yene Judas angaimo yoko yomara igle yomba ta pinde inambedi pirkwa. Yegl ere ye kombuglo suwo indre Barsabas ya Matias kangino muno bogl sragl ta mina suna ende, ana yake make tendre, dingwa, ira kombuglomo ta komuno yange menda sinambuka i ana God yene yomba i i-pene endungwa.