16
Pol ya Sailas embirara Timoti wu suna ongwa
Ana Pol ende Derbi kamun pindre ana okuwo Listra kamun ongwa. Ana disaipel ta igle moglkwa, kangiye Timoti we dingwa. Ye mam Juda ambu ta, ye ombugl pirngi dungwa. Ba ye nem Grik yagl moglkwa. Ana Listra ya te Aikoniam kamun kamambuno pirkwa yomba ye angro Timoti yagl wakai moglme dingwa. Pol eremogl Timoti auro imbo akiye ende enambugledi prukwa. Ipre Pol eremogl Timoti nangiye punduno bogl ende tongwa. Ye yegl orkwa i sraglpre, kamun igle Juda yomba mogl-eingwa i pirkwa, Timoti nem, Grik yagl moglkwa. Ana ye endpi taun tau-tau pindre, ana aposel wagle ya ende okuna eingwa yomba Jerusalem kamun suna ka di gidingwa ikra God yombama pinande eraglkwa pre diteingwa. Ana yegl eriko, God yombama i pirngi dingwa gigle dungo, ana ande enge suwarandi ye nambano wu pond ongwa.
Pol ongumuglo-mugl orko Masedonia yagl ta kangwa
Pol ya Timoti akiye waningwa yomba bogl Prigia ya Galesia kamun keunde winambo dingwa. Sraglpre, Holi Spirit eremogl ye Esia Provins kamambuno dipene ende dinaglmedi mane ditongwa. Ye endpi Misia makan plau dindre, ana ende Bitinia makan suna enamunedi eriko ana Yesus Spiritmo mane ditongwa. Ipre ye Misia makan iyenda ende ana ende ime Troas kamun eingwa. Ana igle enduwer Pol ongumuglo-mugl orko kangwa, i Masedonia yagl ta wu andigl mogl yana ditongwa, “Ene ende koglo Masedonia undre ana no akepledo.” 10 Pol ongumuglo-mugl orko kango, okuwo no ende Masedonia enapre oglandi akekun ertre punga, i no kamambuno wakai i dipene ende yomba tenamga pre God no agle dungwa.*
Filipai kamun igle ambu Lidia nomane yake tongwa
11 Ana no Troas kamun kindekondo sip indre du yene sipraksi ende ailan Samotres pindre, ana tangina ende siti kande Niapolis omga. 12 Ana igle plau dindre, ende suna Filipai kamun omga, i Masedonia makan igle sitimo ta yongwa. Rom gavman i sugl moglmara. Ana dumo igle no ande enge tau mounga.
13 Ana Sabat enge no siti togl dra mina ende menda pindre ana ende nigl kande ta womara bina omga. Igle Juda yomba kamange ere-ere erimara dumo i doko kanapre omga. Ana ambu tau igle makaisi meglko no amedindre, ana mambuno bogl ka ditomga. 14 Ana ambu wagle ka pir meglmara pukamugl i ambu ta moglkwa, kangiye Lidia. Ye gagl alap gamba ermar nangiye koglkwa i topo ere yundre ana ye aglke moni bogl yungwa, ambumo i dumo kande Taiataira kamun mam. Ye God dembiye karaugl ere te-te orkwa ambumo, ana ambumo i Pol kamambuno dungwa i pirambedi pre Yaglkande eremogl ye nomanemo ake audi tongwa. 15 Ambumo yene ya te yomba ye yungumugl meglkwa ye prapra baptais erikwa, ana ye yungunamugl unaglmedi pre no digagltre, ana dungwa, “Ene eremogl na Yaglkande wedi pirngi dumedi pirmbi ana ende wu na keipaimara moraglkwa.” Ana no unaglmedi pre danda ere dungo pre no omga.
Pol ya Sailas Filipai kamun kane singwa
16 Ana ande enge suwarata no endpi kamange erimara dumo igle omgo, nigl-kongun ambai ta spirit kinde ye mina moglko, ana spirit kinde moglo bakagl orkwa. Yegl ormara ipre minge moni merkinde sidagl indre ana suglmo meglkwa yomba tongo ne-ne erikwa. 17 Ana ambaimo i no Pol bogl omunara mokonomugl undre ana aglangesi yegl dungwa, “Yagl kane magl wingwa i we, God mitna imbo kaima moglkwa i nigl-kongunmo yomba undre, ana God ene ere-inambuka pre ye ka dite winga.” 18 Ana ambaimo i enge merkinde yegl ere-ere orko Pol kinde pirtre, ana kan aketendre spirit kinde i ditongwa, “Yesus Krais kangiye mina na ene diteinga, ene ambai i mina kondo ende menda wo.” Erme keunde spirit kinde ambai kondo ende menda ongwa.
19 Enge igle ambai suglmo meglkwa yomba ikra kaningo minge moni sidagl neingwa konbo ikra dundungo, ana ye deno kumbruko, Pol ya Sailas gundo paraglandi yendpi yomba kande wagle makaisi meglmara maket dumo eingwa. 20 Ana ye ipi kot pirkwa yomba meglmara pindre ana dingwa, “Yagl suwo i Juda yomba kra, ye no sitino mina igle kunda keurka. 21 Ye mambuno tau beke tembrika i nono Rom yomba lono mina mane dungo pamara i ye eurika.”
22 Ana yomba merkinde Pol ya Sailas eresinamnedi erimara i wu suna eingo, ana kot pirkwa yomba eremogl yagl suwo gatno suna ake arigla dindre, ana yomba kumba siyo dingwa. 23 Uglmbo kumba merkinde sindre, okuwo ipi kane yungu ende pandigl, ana kimbirnem sugl wakai-yene moraglmedi pre ka giglendi diteingwa. 24 Ka yegl dingwa i sugl yomba pirtre, ana yagl suwo auro yend kula sunawom pindre, ana katno endi bange waugl yemara suna ende sen mina kane singwa.
25 Ana enduwer suna Pol ya Sailas kamange ere, giglange di God dembiye simbriko, ana kane paingwa yomba tau ye eurika i kinano gundo pirmeglkwa. 26 Tambre kaima imem pond kaima ungo, kane yungu kauglange prapra pinga dingo, te yungu dra prapra anda bogl kondungo ana kane paingwa yomba prapra katno sen keglkwa ikra pirkasi yangingwa. 27 Ana kimbirnem kane yungu sugl moglkwa yagle ye uglpamara andigltre ana kango yungu dra audi yeingo, ana kane paingwa yomba teke endpi kondimedi pirtre, ye dikumba prak towo mina panduglkwa i gundo indre yene sigoragledi orkwa. 28 Ba Pol ka kande dungwa, “Enene sigoglkro. No prapra mounga yawe!”
29 Ana kimbirnem kane yomba sutno moglkwa yagle, ken ambuglange pre agle dindre ana oglbugldi ende yungugl pi Pol ya Sailas miurara pindre ongo kagle sungo yange ye miurara katno mina sungwa. 30 Ana ye eremogl Pol ya Sailas auro imenda pindre krapogl tongwa, “Yaglkande suwo! Na sragl erimbo God ere-i nambe?”
31 Ana ye yegl ditembrika, “Yaglkande Yesus wedi pirngi dimin ana ene ya te yombanma wagle akiye ere-inambuka.” 32 Ana ye eremogl Yaglkande kamo di yaglmo i ya yomba prapra ye yungumo mina meglkwa i tembrika. 33 Enduwer keunde kimbirnem ikra yagl suwo auro ipi onguno nangino bogl biglki dumara ikra nigl ende tendre ana oglandi kaima ye ya yombama bogl prapra baptais erikwa. 34 Ana yaglmo i Pol ya Sailas auro yend keipamara pindre ana kaiya mokna tau ninambrika pre tongwa. Ye ya yombama bogl gun pond yeingwa, sraglpre, ye prapra God wedi pirngi dingwa.
35 Ana kamun tangungo kot pirkwa yomba ye kimbirnem di kane yungu sugl moglkwa yagle moglmara ende, yegl diteingwa, “Yagl suwo i diendimin kane yungu ende menda pirondo.” 36 Ana kimbirnem kane yungu sugl moglkwa yagle yegl di Pol tongwa, “Kot prukwa yagle ene ende menda enambriwo dungwa. Ene erme kane yungu kondo nomano pokndi yenan ende piro.”
37 Ba Pol di kimbirnem sutno yomba tongwa, “No aglau ta erekuglka, ba yomba ongumutno mina yoko kumba no singura. No Rom yomba mouglka i ene pirkwa yangungo no yoko sikane singwa. Ana erme uglmange ere no diendina pre dimo! Tamanga! Ye yene diendimbi undre ana no yombaglko auro imenda enaglkwa.”
38 Yegl dungo, kimbirnem ikra ende ikine pi kot pirkwa yomba ka boglo kugl teingo, ye pirkwa Pol ya Sailas Rom yomba miurka pai dungo ana kundugl geglkwa. 39 Ana ye yagl suwo miurara pindre, ana kinde oune ditendre ana kane yungu auro imenda pi siti kondo ende piro dingwa. 40 Ana Pol ya Sailas kane yungu ende menda pindre, okuwo ende ambu Lidia yungumo mina embrika, igle Yesus yombama meglko kandre, ka tau di akegidi tendre ana okuwo ye igle kondo endimbrika.
* 16:10 Ka tau pepa Aposel mina ka yegl pangwa “no”. Enge i Pol eremogl Luk bogl enge tau akiye wambiredi ana yomba merkinde pirkwa. Yeglpre ye dungwa. Ana enge igle Luk ombugl Pol bogl akiye ende Filipai embrika mere pago te ye Filipai meurka, ana Pol eremogl Filipai kondungwa. Kamo “no” ita aglke di wankrikwa te Aposel 16:40 kanamga. 16:37 Enge igle Rom dumo kande king ta moglkwa. Kingmo i kangiye Sisa we dingwa. Ye Mediterenian mundi nigl kande kantri i prapra mangigl yongwa i sugl moglkwa. Yeglpre Rom yomba ye yomba kande mounedi pirkwa. Ye lono mane dindre kot mambuno paikrumere ertre ana kimbirnem ama yoko ere sikriyo dungwa, enge tau Rom yomba kanwinge eriko yomba dumo bange ta nem wu Rom yomba mereyegl meglkwa. Pol nem i ombugl yomba yeglmere ta moglko ana Pol mam kugl yongo ye ombugl Rom yomba moglkwa. Aposel 22:24-29 kanamga.