17
Pol ya Sailas Tesalonaika kamun embriko ana yomba eresinamnedi erikwa
Ana Pol ya Sailas endpi Ampipolis ya Apolonia kamun imara ende ana ende wu Tesalonaika kamun plau dimbrika. Igle Juda yomba makaino yungu ta yongwa. Pol eremogl makai yungu igle yungugl ongwa, i ye mambunomo pango, bange bange yungugl pipi ormere mere ongwa. Ana Sabat enge suwota Pol ende yungugl ongo ana kamambuno pepa mina ka pamere i Juda yomba ka-tange pirkwa. Ana Mesaia giu gogltre, gogl te andrambuka i kamo pepa mina pango, ye yomba ditendre, dipogl site, ana ye ama yegl dungwa, “Yaglmo Yesus i erme na dipene ende ene teinga, ye Mesaia moglkwa.” Ana Juda yomba tau ka i pirngi dindre ana Pol ya Sailas mokono keglkwa, te Grik yomba merkinde God kunduglmo geglkwa yomba yeingo, te ambu kangino kande pangwa merkinde ombugl ye mokono keglkwa.
Ba Juda yomba deno kumbruko ana ekriye kinde beglkwa yomba dimakaisi kunda gagltre ana siti suna igle kunda eramnedi erikwa. Ana Pol ya Sailas sigundo i-pene wu yomba merkinde meglmara unamnedi pre, ye oglbugldi ende Jeson yungumo mina pindre yungu yombugl dokingwa. Ba ye Pol ya Sailas doko kan ikre, ana ye eremogl Jeson ya pirngi dingwa yomba tau sigundo iyu siti sugl meglkwa yomba meglmara undre ka kande yegl dingwa, “Yagl wagle i dumo kamun koglkoglo kunda keglkwa yomba! Ana erme ye ende nono dumono kande suna wingo, ana Jeson eremogl yagl wagle i auro ipi yungumugl ongwa. Yombamo ye prapra king ta ama moglkwa, kangiye Yesus we dindre ana Sisa kamo sendingwa.” Ka dingwa i yomba prapra ya te siti sugl meglkwa ye pirtre ana oglagl dindre sikugl endingwa. Ana yomba kande wagle eremogl Jeson ya yaglkunama ikra monino teingo kane paingwa, endingo ende menda eingwa.
Pol ya Sailas pi Beria kamun kamambuno kongun eurika
10 Ana kamun mim pai kondungo kamambuno pirkwa yomba eremogl Pol ya Sailas diendingo ye ende Beria kamun embrika. Ye igle plau dindre ana Juda yomba makaino yungu ta yomara yungugl embrika. 11 Ana Juda yomba Beria kamun meglkwa ye mambunono wakai kaima pango, Tesalonaika yomba engrikwa. Ye ka i gun argan bogl pirtre, ana Pol kamambuno dungwa i kaima pamo mo dindre, ye engenge kamambuno pepa indre kere kanigwa. 12 Ana Juda yomba merkinde pirngi dingo, te Grik ambu kangino kande pangwa ya Grik yagl merkinde ama pirngi dingwa.
13 Ba enge igle Juda yomba Tesalonaika kamun meglkwa ye pirkwa Pol eremogl Beria kamun God kamo dipene ende moglme dingo, ye ombugl ende Beria kamun pindre ana igle yomba merkinde deno kumbrambedi pre koglbagl ere di nusingwa. 14 Yegl eriko ana pirngi dingwa yomba tambre kana diendingo Pol ende mundi nigle bina ongwa. Ba Sailas ya Timoti ye Beria kamun mogl pambrika. 15 Ana yagl tau Pol auro i-eingwa ikra, ye bogl akiye endpi Atens kamun eingwa, ana ye ende ikine Beria kamun unamnedi eriko, Pol eremogl Sailas ya Timoti tambre kana ende ye moglmara unambredi pre ka-singiye diendungwa.
Atens kamun Pol kamambuno dungwa
16 Ana Pol yagl suwo pre Atens siti igle sutno mogl pandre kango, dumo kande suna i god kimbi kuiyano beke endingwa kausi meglko ana ye kandre dem munduwo kinde prukwa. 17 Yeglpre, Juda ya Grik wagle ye God dembiye singwa yomba eremogl Pol bogl makaino yungu mogl ka-tange pirkwa. Te yomba wu makaisi-si erimara dumo i ye engenge pi yomba wu igle meglkwa i ka di te-te orkwa. 18 Ana Epikurian ya Stoik* mambunono pirpogl singwa yomba tau wingo ana Pol bogl ka giglendi di ikine ikine endingwa. Ana yomba tau krapeglkwa, “Yagl i ka guagua dinambiwa ye sragl ka dina orme?” Te yomba tau yegl dingwa, “Ye eremogl dumo bangeta godno pre kanno dungwa.” I sraglpre, Pol eremogl Yesus kamo wakai ya te gogl andigl ukor ongwa kamo i dipene endungwa, ipre yomba ka i dingwa. 19 Ana ye Pol indre auro ipi Ariopagas dumo igle yomba kande wagle ka-tange meglmara pindre ana yegl dingwa, “Ene ka kor ungwa ta indre yomba bekete wanga i no dinotn piramno mo? 20 Ene ka kor kaneta dingo no punga, ana kamo i mambuno sraglmere pangwa i no piramnedi punga.” 21 Ana Atens makan nem prapra yeingo te yomba yongugl wu suna meglkwa i ye kongun ta erekrikwa, ye engenge ka kor ungwa i keunde dindre te pirtre eremeglkwa.
22 Ana Pol eremogl Ariopagas kaunsol meglmara sunawom andigl mogl yegl ditongwa, “Atens kamun yagl wagle, na ene mambunono yegl kaninga, ene god kanekane pre munduno pango yombuglo ere dembiye karaugl ereteingwa. 23 Na yegl diga i sraglpre, na ene kamunomugl wu ikine-ikine pi wanmogl ene dembiye karaugl erimara dumo yeingwa igle wakai ere kaninga, te alta suwarata mina muno yegl beglko pangwa kaninga, ‘I GOD TA PIRKUNGA YE TARAGLMO.’ Ana ene God ta pirkre dembiye karaugl erete meglkwa i na erme ye kamo dipene ende ene tenaglka.
24 “Ana God makan ereyendre, te bolamugl taragl prapra ereyei kondungwa. Ye heven ya makan Yaglkande moglkwa, te kamambuno yungu yomba onguno mina keimara igle ta suna moglpai erekrukwa. 25 Ye taragl ta doknan kade yomba onguno pandigl kongun erete i-nongugl ende tenaglkwa paikrukwa. Ye yene yomba prapra kor-mounga ya te mur yumga ya te taragl prapra noro kondungwa. 26 Yomba uglomugl koglkoglo meglkwa i yagl suwarata mina God yomba kanekane ereyongo mogl-eingwa. Ana ye yene makan koglkoglo mogl-enaglmedi engeno yeitendre, ana makan aglosi tongwa. 27 God yegl orkwa i yomba piraglkwa God kaima moglmedi pre doko pipi na kan inaglmedi pre ye orkwa. Ba nono suwara suwarandi mounara i God eglke ta moglkrukwa. 28 Yomba ta ka yegl dumere, ‘Ye mina suwara nono kor-mogl ana wu ikine ikine pi wanmounga.’ Enene yombano pirpogl singwa yomba yegl dingwa, ‘Nono ombugl ye nangiglma mounga.’
29 “Ipre nono God nangiglma mounga. Nono eremogl ye taragl yoko gol ya silva ya kombuglo mereyegl moglmedi pirkramga, te yomba nomano mina poglodi pirtre ana onguno mina taragl kuiya bekingwa yeglmere moglmedi pirkramga. 30 Okuna imbo mambuno kiure yegl ere mogl-wingo God kanwinge eretongwa, ba erme makan koglkoglo yomba prapra nomano yake tenaglmedi pre ka giglendi ditongwa. 31 Sraglpre, God eremogl makan koglkoglo yomba kot eretenambuka enge i dipandigl kondungwa. Ana mambuno du-wakai mina yomba prapra yumbu sinambuka pre yagl ta pinde i-pere endungwa. Taragl i kaima pamedi ombuno dindre ana yagle i goglmara ye ere-ikor endungwa, i yomba prapra pirkan erikwa!”
32 Pol eremogl yomba gogltre andraglkwa kamo i dungo pirtre, ana yomba tau Pol bakagl teingwa ba yomba tau yegl dingwa, “Ene kamo i kordagl dimin no piramga.” 33 Yegl dingo ana Pol eremogl yomba kande kaunsol wagle kindekondo endongwa. 34 Ana yomba tau Pol kamo pirtre pirngi dingwa. Ye mina Ariopagas kaunsol ta kangiye Dionisias, te ambu ta kangiye Damaris, te yomba tau ama akiye pirngi dingwa.
* 17:18 Grik yomba tau merkinde ye okuna yomba pirpogl singwa kanno i duglo beglkwa. Epiglmo suwo i Epikurian ya Stoik yomba. 17:18 Grik kanno mina, “Gogl andigl ukor ongwa” yegl dingwa, “Anastasis” i ama ambu ta kangiye pangwa. Erme pirpogl singwa yomba mere pirkwa Grik yomba eremogl Pol ye Yesus ya ana ambumo Anastasis ipre dumedi pirkwa. Pol eremogl god suwo kangiye daglkwa i dumo bangeta pre daglmedi Grik yomba yegl pirkwa. 17:28 Epigl 28 i yeglmere pangwa. Pol ka suwo dungwa i Grik yomba pirpogl singwa okuna mambuno erikwa i indre dungwa. Ana Pol ka dungwa i mambunomo i wu pene enambedi pre dungwa.