4
God nangiglma mounga
Na ka diga i yegl: Ana wam eremogl nem bona ganamo inambuka, taragl i prapra yene taraglmo yongwa. Ba ye yagl gakmugl moglkwa enge nem nigl-kongunmo yomba yoko meglmere yegl moglkwa. Ye yombamo kande ya suglmo yomba meglmara atnekra mogl enan ana nem enge ta dipanduglkwa i plau dinambuka. Ana nono kuno yeglmere mounga, enge i nono gak kembra mereyegl mogltre ana makandle taragl prapra i mina nono nigl-kongunmo yoko yomba mounga. Ba okuwo nono pre God enge dipanduglkwa ikra plau dungo ana God yene Wam diendungo ungwa. Ana ambu ye kugl yongo ye makandle yomba mereyegl mogltre ana Juda yomba lono mina atnekra moglkwa. Ye undre ana lo mina atnekra meglkwa yomba ikra toposi ikine endinan ana nono prapra God nangiglma mendugl moramga pre yegl orkwa. Ene God nangiglma meglkwa, ipre yene Wam Spiritmo diendungo ende wu nono nomano mina suna ungwa. Ana Spiritmo i ka kande yegl dungwa, “Aba na Nina.”* Ipre erme ene nigl-kongun yoko yomba ta moglkitnga, ba ene God wam motnga. Ana ye wam motn, ye nangiglma pre taragl prapra yongwa i ene tenambuka.
Pol eremogl Galesia yomba pre nomane kanekane yongwa
Ana okuna kana ene God moglmedi pirpogl sikrikwa, ipre ene eremogl yomba god kimbi mina ye nigl-konguno yoko ere meglkwa. Ba ene erme God moglkwa ene pirpogl singwa. Mo na yegl diga, erme God ene pirkan orkwa. Ba sraglpre orko pre ene ende ikine mambuno kinde mina ya spirit kinde yombuglomo paikrukwa mina eime? Ene aglkekor ende ikine pi ye nigl-konguno yoko yomba moramnedi pirmo? 10 Ene engenge yegl pirkwa lo pamere i sika si enge kande mina kamambuno piraglkwa mo ba kor gere yenambuka mo buglayungu kor yenambuka te kamambuno mina taragl tau ipre ene nomano pond yeingwa. 11 Ba ene taragl yegl erimara i na kundutno goglka. Yegl erimbi ana na ene pre kongun erika ikra wu sragl yoko enambo?
12 Angrima wagle, na ka yana giglendi diteinga, na moglmere yegl ene molo. Na okuna ama lo kanekane kindekondo ene meglmere yegl moglka, ba ene aglau ta ere narekrikwa. 13 Ene pirkan erikwa, komnaiye kana na kinde sungo moglka pre ene kamambuno wakai dipene ende teingra. 14 Na nangina mina kinde sungwa ikra ene yumbun pond ingwa, ba ene na kinde kondokrikwa. Tamanga. Ene God angelomo ere-inaglmere yeglmere na ere-ingwa, ama Yesus Krais ere inaglmere yegl na ere ingwa. 15 Ene komnaiye gun pond yeingura! Ana gunno pond ikra wu sraglmere ome? Nana ene mambunono erikwa i ditenaglka, ene wakai kaima ere na akeple dingwa, embriyeno i mina ene ongumutno pogl naraglkwa mereyegl pangwa, i kaima ta peglma, ana iyu na nariko. 16 Ana na erme ka kaima diteimara i ene kundano ikine mogl kana?
17 Ba yombamo i ene i koglo endina pre kinano singwa, ye nomano wakai panan ana ene akeple dina pre erekrikwa, ba ye nono i-perepere endina pre yegl erikwa. 18 Ana ene mambuno wakai eraglkwa ipre nomano pond kaima piraglkwa, yeglmere kaima engenge eraglkwa, ana na ene bogl moraglka enge i keunde ta yegl erekraglkwa. 19 Na nangrima wagle! Na aglke kordagl ambu gak kugl yenamnedi nangino giugl pirmere yegl, na ene pre giugl pond pirka. Sraglpre, Yesus mambunomo wakai ikra ene mina suna yenambuka. 20 Na erme ene bogl akiye moraglka i wakai pirka, i sraglpre na ka wakai tau ene ditenagledi pirka, ene mambunono ipre erme na nomana suwo yongwa.
Ambu Hagai ya Sara dibogl dungwa
21 Ana ene lo dumere atnekra moramnedi erikwa yomba i erme na dinariyo: Lo ka sragl we dungwa i ene pirpogl sikrimo? 22 Kamambuno pepa mina muno yegl beglkwa: Abraham wam suwo miurka, ta nigl-kongun yoko orkwa ambai wam te ta ye embiye kaima Sara, nigl-kongun yoko erekrukwa ye wam. 23 Ana nigl-kongun yoko orkwa ambai wam i makandle ambu gak kugl, kugl erimere yegl kuglkwa. Ba Sara wam ikra God ka dite panduglmara ikra pre kugl yongwa.
24 Nono pirkan eramga, taragl okuwo mongomo panambuka ipre ka akete dungwa: Ambu suwo i kontrak suwo mere wu bendiruka. Ana ambumo ta Hagai ye kontrak i kamun muglo Sainai mereyegl moglkwa te ye nangiglma kugl yongwa i prapra nigl-kongun yoko yomba meglkwa. 25 Te ambumo Hagai i kamun muglo Sainai, Arabia dumo meglmbe pamere yegl moglkwa. Ambumo i ama Jerusalem dumo kande erme yomere yegl si yei diboramga, ye yombama bogl prapra nigl-kongun yoko yomba meglkwa. 26 Ba Jerusalem ta heven suna yoko yongwa ana ambumo i nono mano moglkwa. 27 Ana kamambuno pepa mina yegl dungwa:
“Ene ambu gak kugl
yeikitnga, ene gun yeiyo!
Te ambu ene gak kurtemne
gak kuragledi nangin giugl
pirkitnga, ene nomano wakai
pro. Ene gunyei ana wepagl
eratnga! Te ambu kurtemne
meglkwa ene gak merkinde
kugl yei ana ambu wino bogl
meglkwa i engre tenaglkwa.”
28 Ana angrima wagle, ene Aisak moglmere kuno yegl meglkwa. I God ka dipandigl tongwa ikra Aisak mina mongo pangura, kuno yegl ene mina pangwa. Yeglpre ene wu Aisak nangiglma eingwa. 29 Ba enge igle yomba gak konbo bange gak kugl yei-yei erikwa mambuno ikra erimere i mina Ismael kugl yeingwa. Ismael eremogl Spirit yombuglomo mina gak kugl yongwa ikra eresi tongwa, ana mambuno kuno yeglmere erme paimoglkwa. 30 Ba kamambuno pepa mina okuna sragl we dume? Ana yegl dungwa, “Nigl-kongun yoko ambu wam bogl diendimin ende pirondo. Sraglpre, nigl-kongun yoko erekrukwa ambu wam eremogl nem taragl ake-nongwa mundu inambara i nigl-kongun ambu wam ta akiye ikrambrika.” 31 Ana yeglpre na angrima wagle, nono nigl-kongun ambu nangiglma ta moglkunga, ba kane mina moglkre te nigl-kongun yoko erekrukwa ambu i nangiglma mounga.
* 4:6 Aram kanno i Yesus yene kamo kaima yongwa. Ana nono “Nina” dumga i “Aba” we dingwa ana Yesus kamange ere God tendre Nem pre “Aba” dungwa. Mak 14:36 kanamga. 4:18 Grik yomba kanno mina ka i mongo kaima ta wu pene pikrukwa. 4:26 Epigl 22 mina, Pol eremogl Sara pre yegl dungwa, “Ambu nigl-kongun yoko erekrukwa.” Ka pandum dungwa i Sara pre God ka dipanduglkwa, te wam Aisak ombugl yomba Kristen pre diboglkwa. Epigl 28 ama kanamga. 4:27 Aisaia 54:1 4:30 Stat 21:10