15
Absalom ese Israel taudia lalodia e ani
Una murinai Absalom ese ena kariota ta e abia, bona hosi, bona tatau imahui, ia vairanai bae heau. Absalom ena kara be daba ai e tore isi haragava, hanua ikoukouna ilao-henina dalana badinai e giniva. Bena tau ta bema mai, hanua pavapavana vairanai ihahemaoro-henina totona, Absalom ese bema boi henia, bema toma, Oi na edena hanua amo? Bena una tau bema haere, iduhu ta ladana bema hatoa, bema toma “Emu hesiai tauna ena iduhu na unai Israel ai” negana ai na Absalom ese bema hereva henia, bema toma, A kamonai, emu hereva na namo bona maoro, a tau ta hanua pavapavana ese se duanaia baine hahemaoro henimu. Absalom rna bema toma, Lau na ina tano ai hahemaoro bama karaia bema namo; bena mai edia noinoi eiava mai edia daradara taudia iboudiai na dekegu bema mai, bena bama hahemaoro henidia. Ina danu, tau ta ese itomadiho-henina totona bema raka henia kahi, Absalom ese imana bema toi roro, bema rosia, bena bema harahua. Israel taudia na hahemaoro totona hanua pavapavana dekena e maiva iboudiai na Absalom ese unu e karadia tomava; unu amo Absalom ese Israel taudia lalodia e aniva.
Laḡani hani e ore, bena Absalom ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Mani emu kara a kahugu nege, Heberon bainala, unuseni ai egu gwauhamata, Iehova na gwau henilaia hamata ḡauna, na anina do baina havaraia. Badina be emu hesiai tauna na Gesuru ai, Aram tanona ai, na nohova negana ai na gwau hamata, nato, Iehova na baine hakaugu lou ela bona Ierusalem ai baina kau, lau ese Iehova baina toma henia diho. Bena hanua pavapavana ese e haere henia, eto, Mai mainomu ida aola. Bena Absalom e tore isi, Heberon ela.
10 A Absalom ese gwaukau taudia e siaidia hehuni, Israel iduhudia iboudiai ediai, eto, Kibi reḡena ba kamonai negana ai baoto “Absalom na hanua pavapavana Heberon ai e nohomu”. 11 Ierusalem taudia sinahu-rua, Absalom ese e vavedia taudia, na ia ida ela; a idia na mai lalo-goevaḡoevadia ida ela, ḡau ta asi dibadia. 12 Absalom ese hahelaḡa karadia e karava lalonai ia ese hereva e siaia, David iduruna tauna ta ladana Ahitofel, tau Gilo, enai, ena hanua Gilo amo bainema eto. Lalo-hadai dikana e henegalaia bada; bona Absalom enai e taova taudia na e hutuma e laova.
David na e heau
13 Bena gwaukau tauna ta ese David dekenai e kau, eto, Israel taudia na Absalom e lalokau heniamu. 14 Bena David ese ena hesiai taudia iboudiai ia ida Ierusalem ai e nohova na e hamaorodia, eto, O tore tore isi, aita heau; eiava Absalom imana amo basita roho mauri diba. Aitala haraḡa, ia baine lasida tao bona baine hadikada bona hanua na dare matana amo baine habuaia tari na garina. 15 Bena hanua pavapavana ena hesiai taudia ese hanua pavapavana e haere henia, eto, A itaia, emu hesiai taudia vada heheḡaeḡae; emai lohia bona emai pavapava emu lalo-hadai heḡereḡerena baia kara.
16 Taunabunai, hanua pavapavana e raka lasi, mai ena ruma taudia iboudiai ida. A hanua pavapavana ese vada e adavadia hahinedia gwauta e rakatanidia, ruma inarina totona. 17 Bena hanua pavapavana na e raka lasi, bona ena orea taudia iboudiai na ia murinai e raka; bena hanua dokona rumana badinai e gini. 18 Bena ena hesiai taudia iboudiai ese e rakaia hanai; bona Kerete taudia iboudiai bona Pelete taudia iboudiai, bona Gata taudia sinahu-tauratoiosi, Gata amo vada e ḡavaia taudia, na hanua pavapavana vairana amo e raka lao.
19 Bena hanua pavapavana ese Itai, tau Gata, e hereva henia, eto, Dahaka dainai oi danu ai ida ta laomu? A lou lao, hanua pavapavana ida ba noho; badina be oi na idau tauna bona noho-hedoa tauna. 20 Varani mo oma, ma han baina hakaumu loaloa a? Lau na ede bainala na asi dibagu. A lou, tadikakamu danu ba hakaudia; bena Iehova ese ena hebogahisi bona ena heabidadama na baine hahedinarai henimu. 21 A Itai ese hanua pavapavana e haere henia, eto, Iehova e maurimu bona oi, egu lohia bona egu pavapava, o maurimu heḡereḡerena, egu lohia bona egu pavapava ba noho gabuna ai lau, emu hesiai tauna, danu baina noho henia, mase ai eiava maun ai. 22 Bena David ese Itai e hamaoroa, eto, Mato, vada a raka lao. Taunabunai Itai, tau Gata, e raka ela, mai ena orea taudia iboudiai ida, bona natudia maraḡidia danu. 23 Unu taunimanima iboudiai e raka hanaiva negana ai, hanua hanua taudia ibouboudiai na e tai lolova. Hanua pavapavana ese sinavai maragina ladana Kidron e hanaia, bena taunimanima iboudiai na tano ḡaḡaena dalana amo e raka ela.
24 Abiatara na ema, bona Sadok danu, Levi taudia iboudiai ida, Dirava ena taravatu mauana e huaia; bena idia ese Dirava ena maua helaḡana e atoa diho, ela bona taunimanima iboudiai na hanua badana amo vada e raka lasi. 25 Bena hanua pavapavana ese Sadok e hamaoroa, eto, Dirava ena maua helaḡana na ba huaia lou lao hanua lalonai. Iehova ese bema lalo namo henigu, ia ese baine hakaugu lou, bena ma baina itaia, bona iena noho gabuna ma baina itaia; 26 a ia bema toma “Lau na asina lalo namo henimumu”, vadaeni, lau binai, ena ura heḡereḡerena ai baine kara henigu. 27 Hanua pavapavana ese hahelaḡa tauna Sadok ma e hamaoroa, eto, O itaiamu? Mai mainomu ida hanua a lou henia, oi bona Abiatara, bona natumui raruosi, oi natumu Ahimasa bona Abiatara natuna Ionatan. 28 A itaia, tano ḡaḡaena ai, turu-hanai gabuna ai, baina henari, ela bona hereva ta umui emui amo egu ai baine kau. 29 Taunabunai, Sadok bona Abiatara ese Dirava ena maua helaḡana e huaia lou lao Ierusalem ai; idia na unuseni ai e nohova.
30 Bena David na Olive ororona amo e dara dae, mai taina ida. Aena asi tamakadia ela, bona kwarana danu e koua; bena ia ida ela taudia iboudiai ese kwaradia e koudia, bona e dara dae mai taidia ida. 31 Bena haida ese David e hamaoroa, eto, Absalom ida e henega boumu taudia ta na Ahitofel. Bena David eto, Iehova e, na noimumu, Ahitofel ena hahealo na kavakava ai ba halaoa.
32 David na ororo dorina ai e kau, Dirava e toma henia dihova gabuna ai, unuseni ai Husai, tau Araki, na ia ihedavari-henina ema; ena dabua vada e hedare, bona kwarana na mai tanona. 33 David ese e hereva henia, eto, Bema oi na lau ida baitala negana ai oi ese ba hametaugu. 34 A hanua ba lou lao, Absalom ba hereva henia, baoto “Hanua pavapavana e, lau na emu hesiai tauna ai bainala; nega gunadia ai tamamu isiaina na Iao heniva heḡereḡerena, harihari oi isiaimu baina lao heni”. Unu amo oi ese Ahitofel ena lalo-hadai ba utu, lau daigu ai. 35 Hahelaḡa taudia Sadok bona Abiatara na unuseni ai, oi ida, ani? Taunabunai, dahaka dahaka ba kamonai hanua pavapavana ena ruma ai, unu na hahelaḡa taudia Sadok bona Abiatara ba hadibalaidia. 36 Ina danu, idia natudia raruosi, Ahimasa Sadok bona Ionatan Abiatara, na unuseni ai; ba kamonai herevadia iboudiai na idia edia amo lau dekegu ba siaidia. 37 Taunabunai David turana Husai na hanua lalonai e raka vareai, Absalom na Ierusalem ai e dae kau negana ai.