19
David na Absalom laina e taiva
Haida ese Ioab e hamaoroa, eto, Hanua pavapavana na e taitaimu, Absalom taina e taimu. Taunabunai, una dina ai kwalimu na taitai ai e hahelao, taunimanima iboudiai ediai; badina be una dina ai idia e kamonai “Hanua pavapavana na natuna dainai lalona e hisihisimu”. Bena una dina ai taunimanima na asi rakirakidia hanua lalonai e didi vareai helada, tuari amo e heau bena mai hemaraidia ida asi rakirakidia edia hanua ai e raka vareai helada taudia na heheto. Hanua pavapavana na vairana e govaia ahu, bena e tai lolololo, eto, Natugu Absalom o, Absalom o, natugu o, natugu o!
Bena Ioab na ruma ai e dae kau, hanua pavapavana dekenai, bena eto, Hari dina ai emu hesiai taudia iboudiai vairadia na hemarai amo vada o ḡovadia. Hari dina ai, idia ese emu mauri vada e rauaia, bona natumu mamaruanedia bona natumu hahinedia bona adavamu bona unu vada o adavadia hahinedia iboudiai danu vada e hamauridia, a oi ese e inai henimumu taudia be o ura henidiamu, bona e ura henimumu taudia be o inai henidiamu. Hari dina ai vada o hahedinaraia, tuari biagudia bona hesiai taudia na so lalodiamu; badina be hari dina ai lalogu vada eme parara, Absalom na hari dina ai bema mauri bona ai iboumai ai baiama mase, bena oi na boma moale. Be, a tore isi, a raka lasi, emu hesiai taudia na hereva namodia ba henidia; badina be Iehova ladana ai na gwaumu, basio raka lasi negana ai, hari hanuaboi tau ta oi dekemu ai basine noho; bena emu ai baine kau dikana ese hahedika gunadia, tauhaumu negana ema bona hanhari, iboudiai na baine hereadia. Bena hanua pavapavana na e tore isi, ikoukou ai e helai diho. Bena haida ese taunimanima iboudiai e hamaorodia, eto, A itaia, hanua pavapavana na ikoukou ai e helaimu. Bena taunimanima iboudiai na hanua pavapavana vairanai e hebou.
Una negana ai Israel taudia iboudiai na vada e heau karoho, ta ta ena ruma ena ruma vada ela. Bona taunimanima iboudiai, Israel iduhudia iboudiai lalodiai, na e hedoria masemaseva, eto, Hanua pavapavana ese inaida imadia amo e hamauridava bona Filistia taudia imadia amo e harohoda mauriva, a harihari ia na Absalom ena amo eda tano vada e heautania. 10 To Absalom, eda pavapava ai ta horoa tauna, na tuan ai vada e mase. Matona, hanua pavapavana ihakau-louna asio herevalaiamu badina be dahaka?
King David na Ierusalem e lou lao
11 Bena King David ese gwaukau ta e siaia, hahelaḡa taudia Sadok bona Abiatara dekediai, eto, Iuda tau-badadia ba hamaorodia, baoto, Badina be dahaka hanua pavapavana ihakau-louna ena ruma ai na o halahemu a Israel taudia iboudiai edia hereva na hanua pavapavana enai vada e kaui 12 Umui na varavaragu, lau turiagu bona lau hidiogu; matona, dahaka dainai hanua pavapavana ihakau-louna ai umui na vada o halahemu? 13 Amasa danu ba hamaoroa, baoto, Oi na lau turiagu bona lau hidiogu ani? Ina murinai oi na egu tuari oreana basioma biagua, Ioab gabuna ai, Dirava ese davagu metauna bema henigu, ma bema hametaua. 14 Bena ia ese Iuda taudia iboudiai lalodia e ani, bona e hatamonadia; taunabunai idia ese hereva e siaia, hanua pavapavana enai, eto, A lou, oi bona emu hesiai taudia iboudiai danu. 15 Taunabunai, hanua pavapavana na e lou, Ioridane sinavaina ela; bona Iuda taudia na Gilgal ela, hanua pavapavana ida bae hedavari bona Ioridane sinavaina amo bae hakaua hanai totona.
16 Bena Simei Gera, tau Beniamina, na Bahurimi amo e diho haraḡa-haraḡa Iuda taudia ida David ihedavari-henina ela; 17 bona Beniamina taudia danu daha ta ia ida ela. Bena Siba, Saulo ena iduhu taudia edia hesiai tauna, mai natuna mamaruanedia gwauta-ima bona ena hesiai taudia ruahui, e rou hekei guna lao Ioridane sinavaina ai, hanua pavapavana do se kau ai, 18 bena e turu hanai, hanua pavapavana ena orea taudia bae hakaudia hanai bona hanua pavapavana isiaina baine lao heni totona. Bena hanua pavapavana ese Ioridane sinavaina baine hanaia eto negana ai, Simei Gera na hanua pavapavana vairanai e igo diho, 19 e hereva henia, eto, Egu lohia e, basioto lau na kerere, bona emu hesiai tauna egu kerere, egu lohia bona egu pavapava na Ierusalem o rakatania dinana ai na havaraia, na basio laloa une; hanua pavapavana ese basioma laloa tao. 20 Badina be lau emu hesiai tauna dibagu vada na kara dika; a itaia, hari dina ai vada nama, Iosef iduhuna taudia iboudiai vada na gunalaidia, egu lohia bona egu pavapava ihedavari-henimu. 21 Bena Abisai Seruia e haere, eto, Hari Simei bae alaia mase, ani? Badina be Iehova ese vada e horoa tauna na ia ese e uduguiraia. 22 A David eto, Seruia natuna e, dahaka ta kara dainai umui ese hari dina ai ba inai henigu? Hari dina ai tau ta bae hamasea Israel ai a? O tomu asi dibagu a, hari dina ai lau na Israel pavapavana? 23 Bena hanua pavapavana ese Simei e hamaoroa, eto, Oi na basio mase. Bena hanua pavapavana ese e gwau henia hamata.
24 Bena Mefiboset, Saulo dihina, na hanua pavapavana ihedavan-henina ema. Aena se haḡoevadiava, aukina huina se utuava, bona ena dabua se huridiava, hanua pavapavana e raka oho dinana amo ema bona mai namona ida e lou mai. 25 Ia na Ierusalem amo e raka lasi, hanua pavapavana ida e hedavari; bena hanua pavapavana ese e nanadaia, eto, Mefiboset e, dahaka damal lau ida asitala. 26 Ia e haere, eto, Pavapava e, egu lohia, egu hesiai tauna ese e koigu; badina be emu hesiai tauna ese na hamaoroa, nato, Doniki ta ba heḡaeḡaelaia, baina gui kau, hanua pavapavana ida bainala. Badina be emu hesiai tauna aegu eme hedairike. 27 Ia ese emu hesiai tauna vada e habadelaigu koikoi, egu lohia bona egu pavapava vairamu ai. A egu lohia bona egu pavapava na Dirava ena aneru na heto; taunabunai, emu lalo-hadai heḡereḡerena do ba kara henigu. 28 Badina be tamagu ena iduhu taudia iboudiai na egu lohia bona egu pavapava vairamu ai e revadia mase; a oi ese emu hesiai tauna na emu pata ai e anianimu taudia bogaragidiai o atogu. Dahaka dainai hanua pavapavana ma baina tai henia lou? 29 Bena hanua pavapavana ese e hamaoroa, eto, Emu noho na basio herevalaia lou. Vada na haeroa vaitani: oi bona Siba ese tano ba haria. 30 Bena Mefiboset ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Vadaeni, idoinai ia ese baine abia; badina be egu lohia bona egu pavapava na mai namomu ida vada o lou mai.
31 Barasilai, tau Gilead, na Rogelim amo ema, hanua pavapavana e bamoa ela bona Ioridane sinavaina, sinavai amo baine hakaua hanai totona. 32 Barasilai na buruka herea, ena mauri laḡanidia na taurahani-ahui. Hanua pavapavana na Mahanaim ai e nohova negana ai hari Barasilai ese e ubuava; badina be ia na taḡa bada tauna. 33 Bena hanua pavapavana ese Barasilai e hamaoroa, eto, Aita hanai, lau ese baina narimu Ierusalem ai. 34 A Barasilai ese hanua pavapavana e haere henia, eto, Laḡani hida baina mauri dainai hanua pavapavana ida Ierusalem bainala? 35 Hari dina ai egu mauri laḡanidia na taurahani-ahui; ḡau namodia bona ḡau dikadia baina hididia diba a? Emu hesiai tauna ese na animu bona na inumu gaudia baina mamidia diba a? Ane e abimu taudia bona hahinedia edia ane baina kamonai diba a? Matona, emu hesiai tauna ese egu lohia bona egu pavapava baina hahekwarahimu anina be dahaka? 36 Emu hesiai tauna ese Ioridane sinavaina unukahana ai do baina bamomu taina. Anina be dahaka hanua pavapavana ese unu ba hanamogu toma? 37 Mani emu kara emu hesiai tauna do baina lou lao, egu hanua korikori ai baina mase, tamagu bona sinagu edia gara badibadinai. A emu hesiai tauna Kimuhamu binai, ia ese egu lohia bona egu pavapava ida baine hanai, bena emu lalo-hadai heḡereḡerena do ba kara henia. 38 Bena hanua pavapavana e haere, eto, Kimuhamu na lau ida baia hanai, bena oiemu lalo-hadai heḡereḡerena baina kara henia, bona egu ai ba gwaurai ḡaudia iboudiai do baina henimu.
39 Bena taunimanima iboudiai ese Ioridane sinavaina e hanaia; hanua pavapavana danu e hanai. Bena hanua pavapavana ese Barasilai e harahua bona e hanamoa; bena ia ese ena hanua korikori e lou henia. 40 A hanua pavapavana na Gilgal ela, bona hari Kimuhamu na ia ida ela. Iuda taudia iboudiai, bona Israel besena kahana, ese David e bamoa.
41 Bena Israel taudia iboudiai na hanua pavapavana enai e kau, e nanadaia, eto, Badina be dahaka tadikakamai Iuda taudia ese vada e dadihaimai, hanua pavapavana bona ena ruma taudia na Ioridane sinavaina amo vada e hakaudia hanai, bona David ena orea taudia iboudiai danu ia ida. 42 Bena Iuda taudia iboudiai ese Israel taudia e haere henidia, eto, Badina be hanua pavapavana na ai varavaramai. Ina kara dainai o badu henimaimu badina be dahaka? Ai na hanua pavapavana ena aniani taidia a animu a? Eiava herahia ḡauna ta vada e henimai a? 43 Bena Israel taudia ese Iuda taudia e haere henidia, eto, Ai ahumai na gwauta, hanua pavapavana enai; David enai ai ahumai na bada, umui ahumui be maraḡi. Matona, dahaka dainai o dadaraimaimu? Ai na asia guna, hanua pavapavana iabi-louna dalana iherevalaina ai a? A Iuda taudia edia hereva daḡedaḡena na bada, Israel taudia edia hereva daḡedaḡena na maraḡi.*
* 19:43 Israel besena ai iduhu iboudiai na gwauta-rua: gwauta na “Israel” e gwauraidia a rua na “Iuda” e gwauraidia.