27
Pol ogâo ruabi fuŋgaru Rom raya.
Ŋi yoine yoŋoji niŋore buŋo iŋi kipebuŋ: “Niŋo ogâo ropebeneŋ gbinji kitiŋgako Itali moreŋgo rakimiŋ.” Buŋo oŋu kipebi Pol eru witi ŋi goine oi mamari siŋaŋ mo tinaine Julius iŋore meo rua nobebuŋ. Julius iŋoji mamari kubu mobeine mo tinaine “Rom Sisa-kinde mamari kubu” mibuŋ, oo mamari ŋi 100 yoŋore siŋaŋ goya. Moreŋ mo tinaine Adramitium oone ogâ mo wareru Eisia prowinsre koe qaŋaŋine boyoberu ogâ kojiine moakoŋ moakoŋ oo raiŋgo ore eru jaueya, oi ropebeŋ. Ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako koego rabeŋ. Masedonia prowinsre siti tinaine Tesalonaika oone ŋi mo tinaine Aristarkus iŋoji ujenoŋuŋ fukeme moko rabeŋ.
Raru peku pakereru oo Saidon kaeo ropebeŋ. Ropebeneŋ Juliusji Pol ogo eteku mitarime ogâ bokeru ogopuine yoŋoreo raru ŋone yabeme wamo yare embimbiŋgaya, oi bapi gabuŋ. Oone moke koego rabeneŋ gbinji kadi raki mibeŋ, oo yukubeone qaku bokeya ore yobiŋgame jikigaru nu tinaine Saiprus ore soŋsoŋineo rakaru keririŋ boyoberu rabeŋ. Rabeneŋ gbinji kitiŋgako koe petigaru Silisia eru Pamfilia prowins yoyoka oi yatureru Lisia prowinsre siti tinaine Maira oo ropebeŋ. Roperu oo mamari siŋaŋnoŋunji ogâ mo bofukeya. Ogâ oiji Ijiptre siti tinaine Aleksandria oone wareru Itali kantrigo raiŋgo ore eru jaueya. Oi bofukeru mitiga noreko oo ropebeŋ.
Roperu koego rabeneŋ gbinji soine so kitiŋgako una kokoine oi denaŋdenaŋ rabeŋ. Oŋu rabeneŋ tariko oo ŋe qamuku eku keku koe oo Nidas taoŋ bembeŋgo ropebeŋ. Bembeŋgo ropebeneŋ gbiŋ sanaŋine qaku oŋu oobe jikigaru rakiminde kadi kipeya. Kipeko yobiŋgame Krit nure mau tinaine Salmone oi odureru raru nu ŋadiineo rakaru keririŋ boyoberu rabeŋ. Koe qaŋaŋine maŋfuŋineo boyoberu embiŋqombiŋke raru goku Lasea taoŋ bembeŋgo kae tinaine “Ogâ siŋsiŋgaine ŋone aŋike, Fair Hafens” miegobi, oo ropebeŋ.
Oo roperu damaŋ joroine bojigojibugaru gobeŋ. Oŋu gobeneŋ agiburaŋ jujureinere kombaŋ tinaine Yom Kippur* ore damanji tariko duebobo damanji wareru fukeme ropebeŋ. Duebobo damaŋgo ŋiŋigo koego raru “Egu sibirigakimiŋ,” miku ogâyaŋuŋ kiperu gobuŋ. Ore eru Polji siŋaŋ bobo buŋo mo iŋi yajiya, 10 “Ŋipune, noŋuŋ koe paio jikigaru egu rakimiŋ. Ŋe qamuku paio raru sisibiri egu bofukekimiŋ. Siritembonji qame ogânoŋuŋ qajaŋgame meboine jibugame niŋonoŋe oŋuakoŋ egu komekimiŋ. Kae kamasi oŋu fukeko ŋonego.”
11 Siŋaŋ bobo buŋo oŋu miyayoŋ, mamari siŋaŋnoŋunji Polre buŋo oi qomuku ogâ rauine eru bobokirie qaqa (steer) siŋaŋine yokoji “Soine rakimiŋ,” mibu, mamari siŋaŋnoŋunji buŋoyakuŋ oi manesiŋ gaya. 12 Kae tinaine “Ogâ siŋsiŋgaine ŋone aŋike” ore ogâ kojiine oi duebobo damaŋ ŋeŋere ore so, so fukeya. Ore eru ŋi kokoineji ranimiŋ ore buŋo basanaŋgaru iŋi mibuŋ, “Yo ŋeiŋgo ore taki nobega. Soine kambaŋ seri poreru gboromurebi koego rakimiŋ. Raru yameŋ keku goku kadi fukeko Finiks ogâ kojigo ropenobeŋ. Oo roperu duebobo damaŋ yo soine ŋeku gobeneŋ tariiŋ.” Ogâ koji tinaine Finiks oi Krit nu ore qaŋaŋineo wegi rarakaine oobe pega. Oŋu.
Siritembonji koe bame sembeaya.
13 Rakiminde buŋo oŋu mibi gbinji denaŋdenaŋ fuŋgaru Saut oobene qaya. Qako “Soine raru burunoŋuŋ boyoberu Finiks ŋonekimiŋ,” miku manesuku dimaku ogâre nigiŋ boyobiŋineke furugabi wapeya. Wapeko ogâji wirieko gbinji kitiŋgako waigowaigo oga nobeko Krit nure qaŋaŋine boyoberu maŋfuŋineo rabeŋ. 14 Oŋu rabeŋyoŋ, damaŋ so joroko gbiŋ tobiriine sanaŋine tinaine yoware, Not Istre gbuŋparandaŋ (buburiŋ) oiji nu ore paione qaku bokeru noberu wareya.
15 Noberu wareme ogânoŋuŋ siŋaŋ ganimiŋ ore baku boibiebi gbiŋ qaku wareya oobe raiŋgone embimbiŋgaya. Embimbiŋgame bokebi gbinji akoŋ ogâ igogaru roru ogagame iŋoyoŋe omaine rako yoyowo enoreko kosa rabeŋ. 16 Yoyowo enoreko goku nu mendaine mo tinaine Kauda ore ŋadiineo Saut oobe rabeŋ. Oo raru gomba niginji kipebi ogâ ŋadiineo obu petigaru wareya, oi yameŋ keku koegone porebeneŋ kokoine yobiŋgame jibu yameŋ keku porebeneŋ wapeya.
17 Gomba oi porebeneŋ wapeme ogâ soguineo ruabeŋ. Ogâji yoyoworu egu qanjaŋgaiŋ oŋu manebeneŋ nigiŋ roru ogâ qukarieru kipe sanaŋgabuŋ. Oŋu raru raru mageŋ tutukuine tinaine Sirtis oo koe rondiŋ joroine so pega. Niŋo oo igosueru egu quŋgakimiŋ ore kokoi manebeŋ. Oŋu manebeŋ ore eru ogâre kambaŋ seri yaine oi bomukuku wakiru ruaru ogâ siŋaŋbobo bokebuŋ. Oi bokebi gbinji ogâ igosueru kitiŋgako mo kosa rabeŋ. 18 Mo kosa rabeŋyoŋ, gbuŋparandaŋ oiji joineke jikigaru qaku yoyowo enoreko. Oŋu yoyowo enoreko kae fureme oo fuŋgaru ogâre mebo goine roru koego bokebi rakaya. 19 Una yokaomo fukeko oo ogâre yareya kuririineke oi yoŋoyaŋekoŋ roru bokebi koego rakaya. 20 Oŋu gburugburu ragu ragu ubu una kokoine oo wegi me bobuŋ mo so ŋonebeŋ. Gbuŋparandaŋ oiji oŋuakoŋ sanaŋine jikigaru qaku peya. Qaku akoŋ peko yobiŋgame “O mataekimiŋ!” miku gogo kikipenoŋunde ore maneru maŋnoŋunji wakiko kobinoŋuŋ tarime ŋebeŋ.
21 Gbuŋparandaŋ maŋineo damaŋ joroine wareru goku uqo munjaŋ mo so nobeŋ. Ore eru Polji botuyaŋuŋgo pakereru dimaku iŋi yajiya, “Ŋipune, nonji Krit nu so bokekimiŋ ore kajeqouŋ ŋajiboŋ, ŋoŋo nonde buŋo oi boyobebi sagana. Oŋu ebeneŋ sisibiri yo oiji painoŋuŋgo so ropena. 22 Kajeqouŋne bokebuŋyoŋ, muŋambe yo gurimbobo buŋo iŋi ŋarego: Ŋoŋoreone moji gogoine so sibirigaiŋ. Oi matayoŋ, ogâ akoŋ sibirigaiŋ. Ore eru ŋoŋo kobiŋaŋuŋ maneru ŋeinebi.
23 “Nonji moreŋfuŋ tinaine Anutu iŋore biŋe fukeru kiŋaŋine qaku gogo. Ubu kubaŋ pebe iŋoji Sombuŋ mimerereŋine mo soreme nonde maŋfuŋgo wareru dimaga. 24 Dimaku iŋi najiga, ‘Pol, go kokoi so mane! Go soine Rom Sisa-kinde jiŋo maio rande osoe gareiŋ. Mane! Anutuji beufiine gadume ŋiŋigo sosowo goke ogâo moko gogobi, yoŋore gogo gore meo ruame goke dimaku moji so komeiŋ.’ 25 Sombuŋ mimererenji buŋo najiga, ore so fukeiŋ. Nonji Anutu oŋu manesiŋ gago. Ore eru ŋipune, ŋoŋo kobiŋaŋuŋ maneru ŋeinebi. 26 Oŋu fukeiŋyoŋ, gbinji qaku putesue nobeme nu more qaŋaŋgo ropekimiŋ ore so fukega.” Oŋu.
Ubu 14 fukeko moreŋ bombeŋgakabuŋ.
27 Ogânoŋunji Koe Moreŋ Botuyakuŋgo (Mediterranean Sea) ore mobeine tinaine Adria Koe oo mo kosa rako ubu 14 fukeya. Oi fukeme ubu botuine oo ogâ gio bobo ŋi yoŋoji “Bio moreŋ mo bombeŋgagobeneŋ,” miku maŋyaŋuŋgo oŋu manebuŋ. 28 Oŋu maneru dimaku mesa nigiŋ mo aeŋ tifeineke kiperu bokebi rakaru koe dikisiaine yoŋoya. Yoŋome koe rondinde jare fukeya, oi 40 mita (120 fit) ore so. Kokiine mo jikigaru raru kamasi moko oi oŋuakoŋ ruabi jareine oiji 30 mita (90 fit) ore so fukeme bofukebuŋ. 29 Oi bofukeru ogânoŋunji ko karoŋaŋ botuineo egu igoiŋ ore kokoi manebuŋ. Oŋu maneru ogâre nigiŋ boyobiŋineke 4 oi ogâ ŋadiineone pirueru waigo bawakiru ruabuŋ eru kae tamaeiŋ ore odigaru oŋga wosiru ŋebuŋ.
30 Oŋu ŋebuŋyoŋ, ogâre gio bobo ŋi yoŋoji gbegbedi buŋo iŋi mibuŋ, “Niŋo ogâ qoruine oobe ogâre nigiŋ boyobiŋineke goine bokebeneŋ rakaiŋ.” Oŋu gbedigaru miku ogâ mendaine, gomba mo ogâone bomukuku bawakiru ruabi koego wakiko ogâ bokeru esoi baku soŋsoŋgo sumuŋgaru raiŋgo ore ebuŋ. 31 Oŋu ebuŋyoŋ, Polji mamari siŋaŋ eru mamari ŋi oi iŋi yasiya, “Yoŋoji ogâo so qoniŋgaru dimanimiŋ ine, ŋoŋore gogo kikipere fuŋine mo so fukeiŋ.” 32 Oŋu yasime mamari ŋi yoŋoji raru gombare nigiŋ ketigabi iŋoyoŋe akoŋ rako gio bobo ŋi yoŋoji sumuŋgaru ranimiŋ ore embimbiŋgabuŋ.
33 Wegijiriŋ sineme oo Polji sosowo uqo noninde uŋsowoŋ buŋo mitiga yareru iŋi miya, “Ŋoŋo damaŋ joroine maŋyoka odigaru uqo munjaŋ mo so kisaqasi eru gobi muŋambe giobobo jare 14 fukega. 34 Ore eru noŋ iŋi mitiga ŋarego: Noŋuŋ gogonoŋuŋ kipekimiŋ ore jogba ekimiŋ, oo usuŋnoŋuŋ egu wakiiŋ ore sanaŋgaru dimaku fiabeneŋ sagaiŋ. Ore eru ŋoŋo uqo munjaŋ noniŋ. Ŋoŋoreone moji mo sakiine so sibirigaiŋ. Qoru sikiŋaŋuŋ mendaine mo oi so yobu jibugaiŋ.” 35 Oŋu miku Polji poroŋ roru sosowo yoŋore jiŋo maio Anuture daŋge miku ketigaru fuŋgaru naya. 36 Oŋu noko ŋoneru sosowo yoŋoji kokoiyaŋuŋ wakiko oŋuakoŋ uqo roru nobuŋ. 37 Niŋo ogâ maŋgo qodureru jare 276 ore so gobeŋ. 38 Yoŋoji sosowo uqo nogu nogu gaba yabeya. Oŋu eru ogâji afagaiŋ ore wit kurumbu koruŋ toruineke roru bokebi koego rakaya. Oŋu.
Ogâji koe karoŋaŋgo igaru quŋgako jaŋgaya.
39 Kae fureko moreŋ ŋoneru oi so mane mukubuŋ. So mane mukubuŋyoŋ, koe guruine (bay) mageŋineke mo bofukeru ŋonebuŋ. Oi ŋoneru “Bio ogâ kerisieru esoiku oo ropenobeŋ,” miku buŋo kipebuŋ. 40 Buŋo oŋu kiperu dimaku ogâre nigiŋ boyobiŋinekere nigiŋ ketigabi qomukuko bokebi koe dikiineo peya. Oi ketigaru oo akoŋ mobemobe bobokirie (steer) qaqa yoyoka peya, yokore nigiŋ piruebi keŋgoroŋgaya. Oi pirueru ogâ omoinere kambaŋ seriine poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako ogâ kerisiebi mageŋgo oobe rabeŋ. 41 Oŋu rabeŋyoŋ, ogâji koe karoŋaŋgo egu raiŋgo ore kipekimiŋgo embimbiŋgaru bokeru bokebi raru igaya. Oo igaru ogâ qoruineji karoŋaŋgo qaku quŋgaru ra wareiŋgo embimbiŋgaru ŋeya. Oŋu ŋeko koe siriji ogâ joŋineo sanaŋine bokeru qaku qopobopogaya.
42 Oŋu fukeme mibuŋ, “Nigiŋ ŋi yoŋoreone moji obu qaku petigaru sumuŋgaru egu raiŋ.” Oŋu mibi mamari ŋi yoŋoji witi ŋi niŋo sosowo kenobenimiŋgo manebuŋ. 43 Oŋu manebuŋyoŋ, mamari siŋaŋnoŋunji Polre gogo kipeiŋgo ore maneru mamari ŋipuineji oŋu egu enimiŋ ore sabare yabeya. Sabare yaberu iŋi mitiga noreya, “Uri ŋoŋoji koe fifia baku rarare fuŋne manegobi, ŋoŋo fuŋgaru riŋaru rakaru koe fifia baku raru qaŋaŋineo ropeniŋ. 44 Yoŋoji fuŋgaru rabi goineji ŋadiyaŋuŋgo palaŋ diŋiŋine qafagaru roniŋ me ogâre mobeine fuŋne fuŋne bofukeru ore paio peku koe fifia baku raniŋ.” Oŋu mitiga noreko kamasi oŋu eku sosowoji gogonoŋuŋ kiperu koe qaŋaŋineo rope forebeŋ. Oŋu.
* 27:9 Yom Kippur jeri kombaŋ oi Septembe tatariineo me Oktobe fuŋfuŋgaineo ruaegobi. 27:17 Sirtis oi Afrika kantri tinaine Libia oo oobe pega. Sirtis oo koe dikiineo mageŋ tutukuine tutukuine pega.