28
Malta nugo odigaru gobeŋ.
Gogonoŋuŋ kiperu koe qaŋaŋineo waperu oo nu tinaine Malta mibi manebeŋ. Wapebeneŋ kueji fuŋgaru wakiko kae munagayayoŋ, Malta ŋiŋigo yoŋoji ogo fiine yobu fuke noreru misi ruabi jako oga nobebi sosowo misi bembeŋgo raru furaku ŋebeŋ. Polji yo qoqo qojugaru dodugaru misigo ruaya. Oi ruame jako qoti moji misi koroŋineji domuko waperu meineo kiperu kiya. Kobenji oŋu kiperu meineo gbedigaru wakiru dimako nure rau yoŋoji ŋoneru yoŋoyoŋe akoŋ mimane eku iŋi mibuŋ, “Ŋi yo koegone gogoine kiperu wapeyayoŋ, Dabodanji jibu geoine bokirieru gogoine ketigame komeiŋ. Ore eru ŋi qoqo ŋi fukega. Oŋu mane sanaŋgagobeneŋ.”
Oŋu mibuŋyoŋ, Polji qoti yoyoworu dimaku bokeme misi maŋgo rakame Polre sakigo sisibiri mo so fukeya. Oŋu miku bibitatari eku “Sakiine sogueru ojeiŋ me pipa komeru moreŋgo rondiŋgaru wakiiŋ,” oŋu miku tiŋtiŋneku ŋoneru odigaru dimabuŋ. Damaŋ joroine odigaru dimabuŋyoŋ, Polre sakigo ya sembene mo so fukeya. Oŋu fukeme mamanesuyaŋuŋ kerisieme mibuŋ, “O, ŋi yo nemu ŋi fukega.”
Malta mageŋgo waperu kosa piku bembeŋgo uqo gio moreŋ rondiŋine rondiŋine eru kaneŋ bulmakao qokoine qokoine pebi ŋonebeŋ. Oi nure ŋi qoduyaŋuŋ tinaine Publius iŋore biŋe peya. Moreŋ rauine oiji kepore nobeko piineo ropebeneŋ maŋyauŋ paio maŋgo enoreko iŋoke aŋibaŋi ŋebeneŋ giobobo yokaomore so raya. Ŋebeneŋ Publiusre mamaji sakijo eru atapere darike jibe (dysentery) oiji bame pepeo akoŋ peya. Peko Polji iŋoreo raru oŋga wosiru meine qoruineo ruaru bobiaŋgaya. Oŋu fukeme oo akoŋ jibe ŋiŋigo goine sosowo nu oo pebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ wapebi Polji Anutu oŋga wosiko fiabuŋ. 10 Yoŋoji yauŋ fuŋne fuŋne kokoine noreru oŋuine oiji araŋ ba noreru gobuŋ. Jiki ogâo ropeiŋgo ebeŋ, damaŋ oo koe paio kadi gogore yainere embimbiŋgabeŋ, oi roru niŋore ogâo ruabuŋ. Oŋu.
Malta bokeru raru Rom sitio ropebeŋ.
11 Kaiŋ yokaomo tariko ogâ mo tinaine “Nemu Gbogbodo” bofukebuŋ. Ogâ ore qoruineo gbogbodo nemuyoka tinayakuŋ Kastor eru Poluks yokore sasako bajaweru ruabi dimabu. Ogâ oiji Ijipt kantrire siti tinaine Aleksandria oone wareme nu oo kiperu gbiŋqoqo damaŋine oi ŋebuŋ. Oi ŋebi tariko ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako bokeru rabeŋ. 12 Raru raru siti tinaine Sairakyus oo roperu moreŋgo wakiru giobobo yokaomo ŋebeŋ. 13 Ŋeku ogâo ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi raru Regium sitio ropebeŋ. Roperu peku pakereru gbiŋ Saut oobene fuŋgaru qaya. Qako raru una giobobo yoyoka fukeko oo Rom aribe Puteoli taonde ogâ kojio ropebeŋ.
14 Roperu oo maŋkekerisie ogopunoŋuŋ goine bofuke ŋone yabebeŋ. Ŋone yabekabeneŋ iŋi weu norebuŋ, “Ŋoŋo soine niŋoke sonda moakoŋ gonimiŋ me mata?” Weu norebi “Soine,” miku yoŋoke gobeŋ. Gobeneŋ tariko boke yaberu Rom sitio ropebeŋ. 15 Maŋkekerisie ogopunoŋunji Rom siti gobuŋ, yoŋoji warebeŋ ore biŋe buŋo manebuŋ. Oi maneru bofuke nobenimiŋ ore goineji pakereru (kadi 43 mail wareru) kae tinaine Apius Forum nareŋgareŋ kae oo warebuŋ. Goineji (33 mail wareru) kae tinaine Ogo pi yokaomo, oo wareru bofuke nobebi qoturebeŋ. Qotureru Polji “Anutu daŋge!” miku miteŋ gaku maŋine fiaya. Oŋu.
Polji Rom ŋeku Juda ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareya.
16 Rom sitio waperu oo Polji pi mogo iŋoyoŋe akoŋ ŋeiŋgo mitari tebi mamari ŋi moji siŋaŋ gateku goya.
17 Oŋu mitari tebi pi oo ŋeko giobobo yokaomo tariko Juda ŋiŋigo yoine kepore yabeko wareru tumaŋgabuŋ. Tumaŋgabi Polji iŋi yajiya, “Ogopune, nonji noŋunde Juda ŋiŋigo kubunoŋuŋ so igogaru rosi eŋareboŋ me apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoreone eebobo maneru gogobeneŋ, oi so bosembeaboŋ. Oŋu matayoŋ, jibu Jerusalem sitio qafa nuru kipe nuru witi pigo rua nubi ŋebe Rom gawman yoŋore meo rua nubuŋ. 18 Rua nubi jambae baku fuŋnenere weuku osoebi fiaya. Nonji ya sembene mo so baku komere biŋe fukenobo ore so, so fukeya. Yoŋoji oŋu ŋone mukuru pirue nuiŋgo manebuŋ.
19 “Oŋu manebuŋyoŋ, Juda minebobo yoŋoji Judia oo buŋo oi kepieru kiso ebuŋ. Oŋu ebi jijibu fukeru yobiŋgame nonji kadi baaru mo so bofukeru iŋi yameŋ keku weuboŋ, ‘Nonji soine Rom sitio rabe Sisa-kiŋ koitoji buŋone botiŋgako poretiŋgaiŋ.’ Oŋu weube sore nubi yo wareboŋ. Nakene Juda kubu yoŋoji rosi enarebuŋyoŋ, jibu yoŋore sakigorua buŋo mo miyareiŋgo so manego. Oŋu mata.* 20 Anutuji ŋi mo fukeiŋ ore jojofo buŋo noreko Israel niŋoji buŋo ore foriine fukeiŋgo odigaru oori eegobeneŋ, nonji ŋi sari iŋore eru nigiŋ nubi gbedi (nigiŋ) yo osigugo. Fuŋnene oŋu. Ore eru muŋambe ŋone ŋaberu buŋo buŋo eru mimane ekimiŋ ore kepore ŋabebe yoo warebi tumaŋgagobeneŋ.”
21 Oŋu yajiko maneru mibuŋ, “Judia moreŋgo gore buŋo miku gobuŋyoŋ, niŋore quraŋ mo so ruabi wareme ŋonebeŋ. Oŋuakoŋ ogopunoŋunji oone yo warebuŋ, yoŋoreone moji gore buŋo biŋe me binaŋ sembene mo so mibi manebeŋ. 22 Oi mo so mibi manebeŋyoŋ, maŋgoo buŋo pega, niŋo oi soine maneiŋgo manegobeneŋ. Gore Nazaret pati kubu ore buŋoine oi moreŋ so mibi ŋiŋigoji qomukubi mobemobe oo noigoi buŋo kokoine miku rosi eegobi. Pati kubu ore biŋeine oi kajenoŋuŋgo oŋu rakame manegobeneŋ.”
23 Oŋu miku Polji buŋo moke miiŋ ore damaŋ mo burugabuŋ. Oi burugabi Juda ŋiŋigo jiŋoraraji damaŋ oo wareru Pol pi ŋeya, oo tumaŋgabuŋ. Tumaŋgabi kae fufurere akoŋ fuŋgaru Anutu qorumaŋinere fuŋne mitaniŋgaru gome kae ubu eya. Yesure fuŋne mane mukuku manesiŋ garu maŋyoka bokenimiŋ ore yameŋ keku maŋ bapakare eyareru goya. Rone Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ oseru buŋo oone akoŋ fuŋgaru Yesure fuŋne barariŋga yareru oiji yaduru kitiŋgaku miku goya. 24 Biŋe buŋo oŋu miku gome goineji maŋyoka bokeru manesiŋ gabuŋyoŋ, goineji oi so manesiŋ garu qouma gobuŋ. 25 Yoŋoyaŋe maŋmoakoŋ so eyareku botuyaŋuŋgo mamanesu kubu yoyoka fukeru roiŋgaiŋgo ebuŋ. Roiŋgaiŋgo ebi Polji buŋo iŋi akoŋ yajiya, “Moro Tiriineji buŋo mo kajeqouŋ ŋi Aisaiare maŋgo saŋu qame apa ŋasopuyaŋuŋ yajiya, oi ŋoŋore soso poretiŋ miya. 26 Aisaiaji buŋo oi iŋi miko pega,
‘Go ŋiŋigo kubu yo yoŋoreo raru iŋi yajinde maneinebi:
Ŋoŋo kajeŋaŋuŋ ruaru buŋo foriine maneru fuŋine maneru esegaru jibu so mane taniŋganimiŋ.
Jiŋoŋaŋunji piku ya foriine ŋoneku fuŋine ŋoneru esegaru jibu so ŋone mukunimiŋ.*
27 Ŋiŋigo kubu yo yoŋore manji sanaŋgaru kebojiru pega.
Kajeyaŋuŋgo buŋo maneru esegaru jiŋoyaŋuŋ komejaŋneru gogobi.
Oŋu so fukenobuŋ ine, yoŋo jiŋoyaŋunji ya soine ŋone mukuru kajeyaŋunji buŋo maneru maŋyaŋunji fuŋine mane taniŋgaru maŋyaŋuŋ kerisiebi nonji oi soine bobiaŋ yabenobo.’ ”
28 Polji buŋo oi miforeru iŋi yajiya, “Ore eru ŋoŋo buŋo koruŋ yo soine mane mukunimiŋ: Anutuji munaŋqoqore Biŋe buŋo oi kotu kantri yoŋoreo ruame raiŋ. Yoŋoreo rako yoŋoji oi soine kaje ruaru manenimiŋ.” 29 (Polji oŋu miforeko Juda yoŋoji yoŋoyaŋekoŋ joineke migobobo eru noigoi mimane ebi roperu wakiru eko bokeru rabuŋ.)
30 Polji iŋoyoŋunde pi mo yayabaine furiine baku ore maŋgo gosa yoyoka sosowo akoŋ peku goya. Oo goku ŋiŋigo uri yoŋoji ŋoneiŋ ore warebuŋ, iŋoji oi sosowo soine kepore yaberu goya. 31 Koimo paio dimaku Anutu qorumaŋinere fuŋne mitaniŋgaru maŋ bapakare eyareru goya. Ofoŋ Yesu Kristo manenimiŋ ore Anutu munaŋqoqore fuŋne qaji yareru goya. Oŋu goko moji so qomuku teya go waperu goya. Oŋu.
* 28:19 Apo 25.11 * 28:26 Ais 6.9-10