3
Kadi buŋore akoŋ dimainebi me Yesu manesiŋ gainebi?
O Galesia witijibu ŋiŋigo, maŋ-ŋaŋuŋ tomiri! Nonji Yesu Kristo maripoŋgo qabunde fuŋne oi jiŋoŋaŋuŋgo ruaru miku ŋaduboŋyoŋ, moji nonde ŋadio wareru maŋjijibu ba ŋareko tiŋtuŋ egobi. Oi so sagaga. Ya moakomende weu ŋarebe najibi maneiŋgo manego: Ŋoŋoji Moro Tiriine oi uruŋu eru ŋonare biŋe gabi? Oi Kadi buŋo boyobebuŋ ore eru matayoŋ, Bobiaŋ Biŋe maneru Yesu manesiŋ gabi Moro oi maŋ-ŋaŋuŋgo ruame ŋonare biŋe gabuŋ. Nonji buŋo oi egu niga ŋabeiŋ ore dimaku maŋ-ŋaŋuŋ bapakarego. Oi niga ŋabeinde kamakamasi bokirieru mamaneŋaŋuŋ bokeru maŋ-ŋaŋuŋ jibugame witijibu egobi. Rone Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋgo rakaru dobe ŋabeko kadiine fuŋgaru rabuŋyoŋ, moke Mosesre Kadi buŋore kadio rakaru raegobi. Damaŋ yoo ŋoŋo-ŋaŋunde tobiri paio posiine fukekiminde eesoi baegobi me? Tobiriŋaŋuŋ oiji so sagaga.
Kristore eru joiserereŋ kokoine eŋarebi paiŋaŋuŋgo ropeya, oi omaine yobu maneru osigaru gobuŋ me? Foriine so fukeko oi fofori omaine yobu osigabuŋ. Ore eru ŋoŋo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ tomiri gogobi. Ore eru Anutuji Moro Tiriine ŋareru botuŋaŋuŋgo mosi qoqowirie fuŋne fuŋne usuŋ suŋsuŋineke baega, oi ŋoŋoji Biŋe buŋoine maneru Yesu manesiŋ gaegobi ore eru baega. Kadi buŋo boyobeegobi ore eru oi so baega. Mata. Buŋo oi so niga ŋabeine. Oŋu.
Abrahamde kadi boyobebeneŋ sagaiŋ.
Buŋo ore so Anutuji Abraham eteko oi Biŋe buŋoo iŋi quraŋgabi pega, “Abrahamji Anutu manesiŋ gako ŋoneru buŋoine mitarime posikeya.”*
Ore eru Abrahamde fuŋne manesuku iŋi maneniŋ: Uri yoŋoji Anutu manesiŋ gaegobi, yoŋoji Abrahamde igokopuine fukeru gogobi.* Anutuji bonieru buruine iŋi ruaya, “Ŋiŋigo Juda mata yoŋoji noŋ manesiŋ nu bi buŋoyaŋuŋ mitaribe posikenimiŋ.” Buruine oŋu ruaru ore so Abrahamde Bobiaŋ Biŋe buŋo bonieru iŋi ojiya, “Gore eru nonde mifiaji morende ŋiŋigo kubu sosowo yoŋore paio ropeiŋ.” Goineji buŋo oi ronekoŋ ŋone taniŋgaru Biŋe buŋoo quraŋgabuŋ.* Abrahamji Anutu manesiŋ gako mifia teko mamanesinde fuŋqodu fukeya. Ore so uri yoŋoji Abraham oŋuine manesiŋ gagobi, Anutuji oi oŋuakoŋ mifia yareko Abrahamde igokopu fukenimiŋ.
Yesuji tifenoŋuŋ fukeko Anuture qaqaisore biŋe fukeya.
10 Oŋu fukenimiŋyoŋ, sosowo yoŋoji Kadi buŋo boyoberu ore paiineo roegaru gogobi, Anutuji oi qaiso yabeme gonimiŋ. Buŋo oi Biŋe buŋoo iŋi quraŋgabi pega, “Kadi buŋo Quraŋgo buŋo sosowo quraŋgabi pega, moji mo oi sosowo so reŋgaru boyobeega, Anutuji oi qaiso gako goiŋ.”* 11 Biŋe buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Ŋiŋigo posiine more mamanesinji maŋgo eteko sanaŋgaru goiŋ.” Ore eru moji Kadi buŋo boyoberu oo posiine fukeiŋgo ore manega, iŋoji Anuture jiŋoo so posikeiŋ. Mata. Buŋo oi totogo ŋadube tariga.* 12 Mamanesinji Mosesre Kadi buŋo so maŋgo etega. Buŋo oiji mimipaŋ buŋo sosowo reŋga forekimiŋ ore maŋnoŋuŋ bapakareega. Kadi yoyoka oi bubu. Kadi buŋore fuŋne oi iŋi miko quraŋgabi pega, “Kadi buŋo sosowo reŋgaru boyobeega, iŋoji sanaŋgaru goiŋ.”*
13 Kadi buŋo so buraŋganobeŋ, oŋuineji gogo sanaŋine bofukenobeŋ. Oŋuyoŋ, Anutuji noŋuŋ iŋoyoŋunde Kadi buŋore so qaiso nobeiŋgo ore useru Kristo soreme ogo babapinoŋuŋ fukeru duenoŋuŋ baya. Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Ŋiŋigo yo ombuineo gbedi yabegobi, Anutuji oi sosowo qaiso yabeme gogobi.” Ore so Kristo yogo gbedigabi noŋunde tife fukeko Anutuji qaiso gako oŋuine oo duenoŋuŋ baya. Qaiso noŋunde paio ropeya, oi qomukuya.*
14 Apanoŋuŋ Abrahamji Anutu manesiŋ gako mifia teya, ore so mifia oiji kotu kantri sosowo sagaru yoŋore biŋe fukeiŋ ore maneya. Oŋu maneru sosowo noŋunde due baya. Duenoŋuŋ bame Kristo manesiŋ gabeneŋ kadi iŋi fukeiŋ: Anutuji Moroine Tiriine noreinde buŋo kipeya, niŋo maŋnoŋuŋ kerisieru Moro oi soine biŋe gakimiŋ. Oŋu.
Kadi buŋo eru seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekiminde mimipaŋ buŋo
15 O maŋkekerisie ogopune, nonji moreŋgo gogore soso buŋo mo iŋi mibemiŋ: Moji meropuine goine yoŋore biŋe fukeiŋ ore buŋoine qokogo miko kipebi pega, oi moji mo kepieru jiki buŋo mo paiineo jikigabemiŋgo embimbiŋgaiŋ. 16 Maneniŋ, Anutuji jojokore buŋo oi Abraham eru osigidaine mo yokore miku kipeme pega. Biŋe buŋo oiji “osigidapugo” kokoine noŋunde kamasi oŋuine so migayoŋ, ŋi moakoŋ ore iŋi miga, “Oi gore osigidago mo oi otebemiŋ.” Ŋi moakoŋ oi Kristo.*
17 Buŋo ore fuŋine ore iŋi migo: Jojofore buŋo ore fori oi wakiiŋgo embimbiŋgaiŋ. Anutuji oi ronekoŋ miku kiperu gosa 430 tariko oo Kadi buŋo bofukeru Moses oteya. Kadi buŋo oiji jojofo buŋo ronekoŋ miya, oi kepiebemiŋgo embimbiŋgaiŋ.* 18 Seŋgiŋbaŋgiŋ fukeinde mifia oi Kadi buŋo boyoberu bofukenobeŋ ine, Anuture jojofo buŋo ore so jikigaru embimbiŋgabeŋ omaine yobu egu peiŋ. Biŋe buŋoine Abraham oteya, oi omaine yobu so peyayoŋ, Anutuji buŋoine ore so Abraham mifia teko seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeru goya.*
19 Abraham mo mifia teru Kadi buŋo oi uruŋure ruame pega? Ore fuŋine oi iŋi: Ŋiŋigoji kadi odureru tiŋtuŋ eku gobuŋ ore Anutuji Kadi buŋo oi jiki jikigaru mi bofukeya. Mi bofukeko Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji oi bawakiru ogo babapi ŋi (namel man, mediator) Mosesre barariŋgaru meineo ruabi Anuture mi roru ŋiŋigo botunoŋuŋgo dimaku mitigako. Kadi buŋo oiji damaŋ so pe roperu siŋaŋ nobeiŋ ore eru matayoŋ, jiki Kadi buŋore usunji wakiiŋ ore oi noreya. Abrahamde osigida more jojofo buŋo noreko ŋi oiji fukeya, damaŋ oo Kadi buŋore usunji wakiya.
20 Ogo babapi ŋi iŋoji Anutu eru ŋiŋigo botunoŋuŋgo dimaku buŋo gio baega. Anutuji jojofo buŋoine oi ogo babapiine tomiri, oi iŋoyoŋe Abraham oteya. Ore eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde jojofo buŋo oi ropekiine eru Kadi buŋo oiji mea rurumaŋgo ŋega. Oŋu.
Kadi buŋore gio foriine oi uruŋu?
21 Oŋu ŋeko Kadi buŋo eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde jojofo buŋo oi qoqo egobire me mata? Mata yobu! Anutuji sanaŋgaru gokiminde Kadi buŋo norena ine, fofori Kadi buŋo boyoberu Anuture jiŋoo posiine fukenobeŋ. Ore eru buŋo yoyoka oi so qoqo egobire. 22 Matayoŋ, buŋo yoyoka oi bubu. Anutuji jojofo buŋoine oi maŋkekerisie ŋiŋigo seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeru noreiŋ ore eru ruame pega. Jojofo buŋo oiji Yesu Kristo manesiŋ gagobeneŋ, noŋundeo foriineke fukeiŋ ore maneru iŋi burugaru miya, “Agiburaŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisienimiŋ ine, ŋoŋo omaine yobu Anuture jiŋoo so posikenimiŋ.” Ore fuŋine oi Biŋe buŋoo iŋi miko pega, “Agiburanji moreŋ so ŋiŋigo sosowo nigiŋ nobeko gogobeneŋ.”
23 Rone maŋnoŋuŋ so kerisiebeneŋ mamanesiŋnoŋunji so fukeko Kadi buŋoji kiperu siŋaŋ noberu witire maŋgo rua noberu mendi ke noreya. Jiki Anutuji mamanesinde fuŋne barariŋga noreko fukeya, damaŋ oo nigiŋ gbedigo gogonoŋuŋ oi tariya.
24 Oŋu ŋebeneŋ Kadi buŋo oi qaqajinoŋuŋ fukeru Kristore fuŋne manekimiŋ ore qaji noreega. Qaqaji ŋi jeŋoŋ qaji yaregobi, ore so buŋo oiji oga noberu posiine fukekimiŋgo botiŋgaru siŋaŋ nobeegobi. Oŋu eru Kristore fuŋne mane taniŋgaru manesiŋ gabeneŋ buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ ore bapakare nobeega. Maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ qaqajire gio oi damaŋ oo tariiŋ. 25 Maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ mamanesiŋnoŋunji fukeko Kadi buŋo rurumaŋineo so gobeneŋ oiji qaqaji oŋuine so jikigaru siŋaŋ nobeega. Oŋu.
Anuture odumadepu fukeru gogobeneŋ.
26 Sosowo ŋoŋoji Yesu manesiŋ gabi fufuke gariine ŋareme Anuture odumadepu fukeru Kristoke qakatoru dimagobi. 27 Kristoke dimanimiŋ ore miti meso rau ŋarebuŋ, sosowo ŋoŋo Kristo mane sabareku oo mariku yagaŋine ore so kokomoŋ eru iŋoke qakatoru dimagobi. 28 Ŋoŋo sosowo Kristo Yesuke qakatoru dimakabi qodure ŋareme moakoŋ fukeru gogobi. Ore eru Juda eru kantri goine yoŋoji Anuture jiŋoo kubu yoyoka oi moke so fukegobi. Yoŋoyaŋunde gio baegobi eru kiŋaŋqoqo omaine fukegobi, Anutuji ŋone yabekame kubu yoyoka so jikigaru fukegobi. Ŋiŋigo yoŋoji Anuture jiŋoo kubu yoyoka so jikigaru fukegobi.
29 Ŋoŋo Kristore biŋe fukegobi ine, Abrahamde osigida iŋoreone fukeru tifepuine gogobi. Oŋu fukeru jojofo buŋore fori seŋgiŋbaŋgiŋ oi biŋe ganimiŋ ore so fukegobi. Oŋu.*
* 3:6 Jen 15.6; Rom 4.3 * 3:7 Rom 4.16 * 3:8 Jen 12.3 * 3:10 Dut 27.26 * 3:11 Hab 2.4 * 3:12 Lew 18.5 * 3:13 Dut 21.23 * 3:16 Jen 12.7 * 3:17 Eks 12.40 * 3:18 Rom 4.14 * 3:29 Rom 4.13