4
Nonuŋ Kristore eru Anuture odumadepu fukebeŋ.
Buŋo oi jikigaru fuŋine iŋi mibemiŋ: Madeji mamainere meropuine raugaiŋgo ore so fukegayoŋ, made jeŋoŋ goku damaŋ oo kiŋaŋqoqo omaine yoŋoke sogokoŋ oŋuine fukega. Mamainere merofu ya sosowore rau fukeiŋyoŋ, jibu kiŋaŋqoqo yoŋore keririŋgo ogoyaŋuŋ fukeru gio furiine tomiri mo baega.
Oŋu made goku siŋaŋpuine yoŋore mea yukuo dimako yoŋoji gogoine sosowo burugaru siŋaŋ garu mitiga teegobi. Mamaineji damaŋ rua teko wareru fukeiŋ, oo akoŋ fuŋgaru iŋoyoŋe merofu rauine fukeru goiŋ. Niŋonoŋe oŋuakoŋ rone mande mobeineo made jeŋoŋ oŋuine gobeŋ. Damaŋ oo nemu eru mamari siŋaŋ Sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo ya sosowo siŋaŋ yabeegobi, yoŋoji niŋo oŋuakoŋ siŋaŋ nobekabi omaine yoŋore kiŋaŋ qaku mea yukuyaŋuŋgo gobeŋ.
Oŋu gobeŋyoŋ, Anuture damanji wareru fukeme Madeine soreme ŋigoreone fukeya. Juda noŋunde Kadi buŋo rurumaŋgo goiŋ ore fukeya. Kadi buŋo yukuineone pirue noberu duenoŋuŋ baiŋ ore fukeya. Oŋuineji Anuture odumadepu fukeru biŋeine maneru sabare foreru gogobeneŋ.*
Oŋu Anuture odumadepu fukegobi ore eru Anutuji Madeinere Moro soreme maŋnoŋuŋgo rakaru iŋi oŋgaega, “O Aba Mamane!” * Oŋu oŋgaega ore eru so jikigaru kiŋaŋqoqo omaine fukegeyoŋ, Anuture odumade fukeru goge. Oŋu goge ore eru Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ Biŋeine gareko roru siŋaŋ garu gomiŋ. Oŋu.
Polji Galesia yoŋore manebu maneya.
Ŋoŋo rone Anutu so mane mukuru gobuŋ. Damaŋ oo nemu gboŋ eru nemu mamari siŋaŋ ofoŋ foriinere gogo so roru gogobi, oi furiŋaŋuŋ tomiri omaine kiŋaŋ qa yareku wakiqoqoine gobuŋ. Oŋu gobuŋyoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru damaŋ yo iŋiji Anuture fuŋne mane mukuru gokabi Anutuji mane muku ŋabeko gogobi. Anutuji mane ŋabega, buŋo oiji qoru fuke ŋarega. Oŋu gogobiyoŋ, ŋeŋeineo moke wamore nemu mamari siŋaŋ ya sosowo siŋaŋ gaegobi, yoŋoreo kerisieru mai yaberu gogobi? Nemu mamari siŋaŋ oi usuŋyaŋuŋ wakiqoqoine fukegobiyoŋ, ŋoŋoji jibu oi kiŋaŋ qa yareku wakiqoqoine fukekiminde aŋi manegobi. Oi so sagaga.
10 Oi kiŋaŋ qa yareku kombaŋ ŋeŋe damaŋ fuŋne fuŋne ore eru manebi ropeko poretiŋ boyobeegobi. Sabat kombaŋ ŋeegobi. Kaiŋ gariine wapeme nemuŋaŋuŋ manesuku kaiŋ so jerieegobi. Bobosu jeri eru kombaŋ goine oi gosa so poretiŋ boyobeegobi. 11 Nonji ŋoŋore eru kokoi yoore eru manego: Nonji ŋoŋore botugo gio babe foriine so fukeko omaine yobu sakiqoqo egu ebemiŋ.
Galesia yoŋoji Pol ŋadi ganimiŋ ore ebuŋ.
12 O maŋkekerisie ogopune, nonji iŋi bapakareru weu ŋarego: Nonji ŋoŋo oŋuine fukeru goboŋ ore ŋoŋoji nonde so fukeinebi. Ya sembene mo so enarebi. 13 Nonji rone ŋoŋoreo wareru jibe ba nume sakine wakiko goboŋ, fuŋine ore eru ŋeku Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgakabe manebuŋ. Ŋoŋoji oi mane mukugobi. 14 Nonji sakiwawaki gokabe ŋadi nuinde eesoi bofukebuŋ, oi manegoyoŋ, jibu so mipemiriŋ eru sure nubi. Oŋu matayoŋ, noŋ ŋone nubi Anuture mimerereŋ ore so fukekabe oga nubi. Opopoŋ, nonde Kristo Yesu iŋoyoŋunde kamasi manesuku kepore nuko “Ohowe ohowe!” mibuŋ.
15 “Ohowe ohowe!” miku sakineo ŋadineo pupu qaku jiŋo koruŋ-ŋaŋuŋ unugaru narenimiŋgo manebuŋyoŋ, oi so sagako bokebuŋ. Ŋoŋore fuŋne maneru oi fofori oŋu kitiŋgaku migo. Yei! Damaŋ oo buŋo jeribari mokemoke yobu ebuŋ, oi uruŋure damaŋ yoo mataeko mo gogobi? Oi so sagaga. 16 Ŋoŋore Biŋe buŋo foriine miego ore rosi enaregobi me?
17 Ŋiŋigo goine yoŋoji ŋoŋore eru manjo eegobiyoŋ, oi manjo fiine mata. Oi fiine matayoŋ, yoŋoji ŋoŋo niŋoreone oga ŋaberu botunoŋuŋgo gaŋ baku use narenimiŋgo manegobi. Oŋu boroiŋ nobebi manjo paiineo yoŋoyoŋe kitiŋ ŋabenimiŋgo yameŋ keegobi. 18 Ŋoŋo eebobo fiine eniminde manjo eegobi, oi fiine yobu. Nonji ŋoŋore botugo gokabe damaŋ oo akoŋ matayoŋ, ŋoŋo damaŋ so oŋu ebi sagaiŋ.
19 O kokopune, noŋ fufuke gariine fukenimiŋ ore goji oŋuine nuko joiserereŋ maneboŋ, oŋuakoŋ ŋeŋeineo moke manego. Kristore eeboboji ŋoŋoreo fuke foreiŋ ore joiserereŋ oi maneru gogo. 20 Nonde manji ŋoŋore eru jijibu fukega. Ore eru nonji damaŋ yoo ŋoŋore botugo gobemiŋ ore manetiqotike manego. Ŋoŋoke goku buŋo marune bawaki eru buŋo waigo mibemiŋgo manego. Oŋu.
Hagar eru Sara yokore soso buŋo
21 Goine ŋoŋoji Juda niŋore Kadi buŋo Quraŋ boyobeiŋgo manegobiyoŋ, buŋo ore fuŋine oi fofori mane mukugobi me mata? Fuŋine oi mane taniŋganimiŋgo weuku bapakare ŋabego. 22 Biŋe buŋo mo iŋi quraŋgabi pega: Abrahamde madeyokaine yoyoka fukebu: Mo kiŋaŋqoqo ŋigo wakiqoqoineji (sleiw) roya eru mo oi iŋoyoŋere wombuŋ ŋonuŋine (fri) posiine iŋoji roya.* 23 Kiŋaŋqoqo ŋigoji madeine roya, oiji made fufukere kadio fukeyayoŋ, mo ŋonuŋ (fri) posiine iŋoji roya, iŋo Anutuji made fukeinde buŋo kipeya, buŋo ore foriine fukeiŋ ore fukeya.
24 Buŋo ore fuŋine oi sumuŋine. Ŋigo yoyoka oi Anutuji ŋiŋigo noŋuŋke jojofo buru yoyoka eya, oi yokore soso. Jojofo buru mo oi Sainai (Sinai) tukuo eya, ore sosoine oi ŋigo tinaine Hagar. Ŋiŋigo jojofo buru oi boyobeegobi, yoŋoji Kadi buŋore mimiti rurumaŋgo gogobi eru osigidapuyaŋunji buŋo ore kiŋaŋine qaenimiŋ ore fukeegobi.
25 Hagar oi Sainai tuku, Arebia moreŋgo dimaga ore soso fukega. Sainai ore ogoine oi Juda morende siti tinaine Jerusalem. Siti ore kufufuŋine yasogo mendaine yoŋoji damaŋ yoo Kadi buŋo rurumaŋineo gobi kipe yabeko posiine (fri) so fukegobi. Ore eru soyakuŋ moakoŋ fukegobire. 26 Posiine (fri) so fukegobiyoŋ, Jerusalem siti mo paibe gogobi, yoŋoji nigiŋ gbediyaŋuŋ tomiri posiine gogobi. Niŋore maŋgo Sara iŋoji siti ore soso fukega. 27 Ore kajeqouŋ buŋo oi iŋi quraŋgabi pega,
“Ŋigo ŋiji takigaya, iŋoji odumade oga yabeko sauebuŋ iŋoji ŋigo ŋoeineke oi odureru gbiŋ eiŋ.
Ore eru ŋigo kufiŋine odumade so romeŋ, go jibu jerieru goigoŋ.
Goji so guko gomeŋ, go jibu oŋga jojoraru odumade fukeiŋ ore kokoriaŋ eru goigoŋ.”*
28 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo Aisakre so Anuture jojofo buŋoji maŋgo eŋareko fufuke gariine fukeru gogobi. 29 Damaŋ oo odumade fufukere kadio fukeya, iŋoji gboine Moro Tiriineji maŋgo eteko fukeya, oi kekesuesue eteru goya. Damaŋ yoo oŋuakoŋ kekesuesue oŋuine oi pega.*
30 Oŋu pegayoŋ, Biŋe buŋo mo oi jikigaru iŋi mibuŋ pega, “Kiŋaŋqoqo ŋigore madeineji Mamainere meropu so roiŋ. Ŋonuŋ posiine iŋore madeke oi moko so boroiŋgaru sabarenimi. Ore eru kiŋaŋqoqo ŋigo wakiqoqoine oi bio yobende madeineke rainebire.”* 31 O maŋkekerisie ogopune, soso buŋo oŋuinere so noŋuŋ kiŋaŋqoqo ŋigore igokopuine gbedinoŋuŋke so fukegobeneŋyoŋ, ŋonuŋ posiine iŋore igokopu fukegobeneŋ. Ore eru bobojibu eebobo oi bio yobeinebi. Oŋu.
* 4:5 Rom 8.15-17 * 4:6 Aba oi Arameik buŋoo Mama. * 4:22 Jen 16.15; 21.2 * 4:27 Ais 54.1 * 4:29 Jen 21.9 * 4:30 Jen 21.10