19
Zakiusji maŋine kerisieya.
Yesu Jeriko taoŋgo waperu petigaru raiŋgo eya. Oo ŋi mo tinaine Zakius goya. Iŋoji ŋi tinabiŋeineke fukeru takis roro yoŋore minebobo goya. Iŋoji Yesure kamasi ŋoneiŋgo aŋi maneyayoŋ, ŋi pompoŋine ore ŋiŋigo kubu botuyaŋuŋgo dimaku tiŋtiŋneku embimbiŋgaya. “Yesuji yo ware nodureiŋ,” mibi maneru ŋoneiŋgo giniŋgaru raru ŋiŋigo yadureru Sikamore yo* paiineo roperu ŋeya. Ŋeko Yesuji oo roperu jiŋo pime ropeko ŋoneru iŋi ojiya, “Zakius, go pipa waki. Noŋ muŋambe gore pigo warebe moko ŋenomi.”
Oŋu miko pipa wakiru jerieru keporeme piineo rabu. Rakabire ŋiŋigo sosowoji oi ŋoneru ŋunuŋ-ŋunuŋ eru iŋi mibuŋ, “Wamore eru agiburaŋ ŋi oŋuinere pigo roperu ŋega?”
Oŋu mibuŋyoŋ, Zakiusji ŋiŋigo botuyaŋuŋgo totogo pakereru dimaku Ofoŋ iŋi ojiya, “Ofoŋ mane, nonji tebemarone botuineo boroiŋgaru mobeine ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋore yarebemiŋ eru uri yoŋore yareya mo so odureru eadu eru roboŋ, oi ateine 4 ore so jikigaru bokirie yarebemiŋ.”
Oŋu ojiko Yesuji iŋore fuŋnere iŋi miya, “Anutuji muŋambe pi yoore rauine munaŋ qoqo eteko qowiriega. Iŋoji oŋuakoŋ Abrahamde osigidapu yoŋore botugo goga. 10 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji ŋiŋigo jibugabuŋ, oi baaru munaŋ qa yareiŋ ore eru wakiya.” Oŋu.*
Moneŋ komoŋ 10 boroiŋga yareya ore soso buŋo.
Mat 25.14-30
11 Yesuji wareru Jerusalem siti bombeŋgaru buŋo miko ŋiŋigo oi manebuŋ, yoŋoji iŋi manesubuŋ, “Anuture qorumande foriji pipa fukeiŋ.” Oŋu manesubuŋ ore Yesuji soso buŋo mo iŋi miya,* 12 “Ŋi biŋeroroineke moji iŋi miya, ‘Noŋ kaene bokeru kantri mogo jorigo rabe oiji noŋ ŋi koito bapakare nubi goku kirieru warebemiŋ.’ 13 Oŋu moreŋ jorigo raiŋgo miku gio ŋipuine 10 oŋga yareko warebi moneŋ komoŋ 10 boroiŋga yareru iŋi yajiya, ‘Nonji raru goku jiki kirieru warebemiŋ. Ŋoŋoji damaŋ botuineo moneŋ yoji rojiki-bajiki gio baku oi basaueinebi.’ 14 Oŋu miku rayayoŋ, kufufuŋpuineji rosi eteru iŋi mibuŋ, ‘Niŋo ŋi yoji noŋunde ŋi koito fukeru siŋaŋ nobeiŋ ore taki nobega.’ Oŋu miku kiŋaŋ ŋi goine sore yabebi ŋadiineo raru biŋe oi ojibuŋ.
15 “Oŋu ojibuŋyoŋ, jibu kantri raya, yoŋoji iŋo ŋi koito igodoŋgabi iŋoyoŋunde prowinsgo moke kirieru wareya. Wareru gio ŋipuine moneŋ komoŋ yareya, oi miko iŋore jiŋo maio wapebuŋ. Moakoŋ moakoŋ yoŋoji rojiki-bajiki gio baku moneŋ basauebi wojimu fukeya, oi odubi ŋoneiŋgo weu yareya. 16 Gio ŋi boboniji jiŋo maiineo waperu miya, ‘Ofoŋ, nonji moneŋ komoŋgo basauebe jikigaru moke komoŋ 10 bofukeboŋ.’
17 “Oŋu miko iŋi ojiya, ‘Oi fiine. Go gio bobo ŋi fiine. Go ya mendaine roru oi yameŋ keku siŋaŋ garu gokande saueya. Ore eru nonji taoŋ moreŋ 10 qodureru gore meo ruabe yoŋore siŋaŋ goigoŋ.’ 18 Oŋu ojime gio ŋi ogoineji jiŋo maiineo waperu iŋi ojiya, ‘Ofoŋ, nonji gore moneŋ komoŋgo basauebe jikigaru moke komoŋ 5 bofukeboŋ.’ 19 Oŋu ojiko iŋo oŋuakoŋ iŋi ojiya, ‘Oi fiine. Nonji taoŋ moreŋ 5 qodureru gore meo ruabe yoŋore siŋaŋ goigoŋ.’
20 “Moke moji waperu ojiya, ‘Ofoŋ ŋone. Gore moneŋ komoŋgo yo. Oi kambanji komoŋ garu aimuŋ ruabe peya. 21 Goji ŋi joineke fukege ore eru gore kokoi maneru goboŋ. Go gake mebo ya rouŋgo so ruameŋ, oi jibu roiŋgo maneege. Go gake uqo koruŋine so sarinde fukeya, ore foriine oi jibu ketigaru roiŋgo maneege.’
22 “Oŋu ojiko bokirieru iŋi miteya, ‘Go gio ŋi sembene. Gogake buŋo mige, nonji ore so osoe gareru geoine bokirie garebemiŋ. Noŋ ŋi joineke fukego. Nake ya rouŋgo so ruaru oi roiŋgo maneego. Nake uqo koruŋine so sariru ore foriine oi jibu ketigaru roiŋgo maneego. Oi soine maneru gomeŋ. 23 Go fuŋnene oŋu maneru wamore moneŋ komoŋne oi moneŋ pigo so ruande sogueya. Oi rojiki-bajiki gioo ruanoŋ ine, oiji saueko nonji wareru tifeineke ronobo.’
24 “Oŋu miteku ŋi bembeŋgo dimagobi, yoŋo iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo iŋore meone moneŋ komoŋine oi roru komoŋ 10 bofukeya, iŋo oteniŋ.’ 25 Yajime maneru iŋi ojibuŋ, ‘Ofoŋ, iŋore moneŋ komoŋ 10 oi pe forega.’ 26 Oŋu ojibi bokirieru miya, ‘Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo ya pe yareko gioine baegobi, sosowo yoŋore Anutuji oi jikiga yareko saueiŋyoŋ, more ya mendaine mo peko gioine so baega, Anutuji oi oŋuakoŋ yoogo rome omaine yobu goiŋ.’* 27 Oŋu migoyoŋ, ‘Rosipuneji noŋ ŋi koito fukeru siŋaŋ yabebemiŋgo taki yabeya, yoŋo oga yaberu warebi ŋone yaberu mitigabe yabebi komenimiŋ.’ ” Oŋu.
Yesure ofa kebi Jerusalem ropeya.
Mat 21.1-11; Mak 11.1-11; Jon 12.12-19
28 Yesuji buŋo oi miforeru bokeru Jerusalem sitio ropeiŋgo bonieru raya. 29 Raru Betfage eru Betani kae yoyoka maŋfuŋyakuŋgo wareru tuku tinaine Oliwe yo tuku miegobi, oo roperu kiŋariŋyokaine yoyoka sore yapeya. Sore yapeiŋgo eru 30 iŋi yasiya, “Kae jiŋo maiyakuŋgo ŋega, ŋoko oo rani. Raru oo roperu doŋgi madeine niginji kipebi dimaga, oi bofukenimi. Doŋgi oi gariine, ŋi moji paiineo so ŋeŋeine. Oi pirueru ogaru yoo wareni. 31 Piruebire moji ‘Oi wamore piruegobire?’ miku weu ŋateme iŋi ojini, ‘Ofoŋnokunji ore eru embimbiŋgaga.’ ”
32 Oŋu sore yapeme raru yasiya ore so bofukebu. 33 Bofukeru doŋgi madeine pirueiŋgo ebire rauine yoŋoji yasibuŋ, “Hei! Doŋgi madeine oi wamore piruegobire?”
34 Yasibi iŋi bokiriebu, “Ofoŋnokunji ore eru embimbiŋgaga.” 35 Oŋu bokirieru ogagaru Yesureo wareru marikuyaŋuŋ qomukuru doŋgi paiineo ramegaru mibi Yesuji roperu ŋeya. 36 Oŋu ŋeku rako ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji araŋ baku kambaŋ marikuyaŋuŋ qomukuru kadi sogoo ramegabuŋ.
37 Ramegabi raru Jerusalem bombeŋgaru Oliwe yo tukure pagaŋgo rakame kiŋariŋ kubu sosowoji fuŋgaru jerieru mosi qoqowirie sosowo usuŋ paiineo bako ŋonebuŋ, ore eru buŋo soguine oŋgaku Anutu miteŋ garu 38 iŋi miku oŋgabuŋ, “Anutu miteŋ gagobeneŋ. Kiŋ Ofonde tinao wareiŋ, Anutuji oi mifiaine. Womogo eru tinabiŋego miteŋ gabeneŋ Sombuŋ paibe ropega. Ohowe ohowe!”*
39 Oŋu oŋgabi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji ŋiŋigo kubu botuyaŋuŋgo dimaku iŋi mitebuŋ, “Qaqaji, kiŋariŋpugo buŋo miyare.” 40 Oŋu mitebi iŋi bokirieya, “Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Yoŋoji niniŋ dimanobuŋ ine, ko yoŋoji jojoraku oŋganobuŋ.” Oŋu.
Yesuji Jerusalem sitire eru kuyoya.
41 Yesuji Jerusalem bombeŋgaru siti oi ŋoneru kuyoya. 42 Kuyoru iŋi miya, “Ŋoŋoreo womo uruŋu fukena! Ŋoŋo ore fuŋine una yoo mane mukubi saganayoŋ, damaŋ yoo oi jiŋoŋaŋuŋ so tiŋaga ore eru soŋsoŋgo pega. 43 Ore fuŋine oi iŋi: Damaŋ mo ware fukeiŋ, oo rosi yoŋoji waperu sa sanaŋ qaŋqaŋineji siti yo baru roregaru mobemobe paibe yukube rande ruaru rubaru suroŋqoqo eŋarenimiŋ. 44 Anutuji mai eŋareku oŋga ŋareko ŋoŋo damaŋ qoruine oi so mane mukuru keta eru Anutu ŋadi gaku jibu go wapegobi, ore eru rosi yoŋoji ketoqototie ŋarebi pire ko mo oi ko more paio so dimaiŋyoŋ, siti yoji siŋsaŋ peiŋ. Yoŋoji soriŋ piŋaŋuŋ ketotieru odumadepuŋaŋuŋ siti maŋineo gogobi, yoŋo yabe ima eiŋ.” Oŋu.
Yesuji boji soriŋ miko kubaine eya.
Mat 21.12-17; Mak 11.15-19; Jon 2.13-22
45 Yesuji buŋo oi miforeru boji sorinde jokoroŋ maŋgo raru mebo furiine banimiŋ ore ruabuŋ, oi fuŋgaru yobe yabeme wakibuŋ. 46 Yobe yaberu iŋi yajiya, “Aisaiaji buŋo mo iŋi quraŋgame pega, ‘Nonde sorinji oŋgawowosi piŋaŋuŋ fukeiŋ.’ Buŋo oi pegayoŋ, ŋoŋo oi kerisiebi suroŋqoqo yoŋore kouŋ oŋuine fukega.”*
47 Yesuji damaŋ so boji soriŋgo roperu Biŋe buŋo qaji yareru goya. Oŋu goyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji tumaŋgaru kantri soriŋ kaunsol yoŋoke mimane eku iŋi mibuŋ, “Iŋo uruŋu mibeneŋ qabi komena?”* 48 Oŋu mibuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu soguine sosowo yoŋoji iŋoke qakatoru Biŋeine kaje ruaru maneebuŋ. Ore eru “Noŋuŋ uruŋu enobeŋ?” miku kadi mo so bofukebuŋ. Oŋu.
* 19:4 Sikamore oi yombo oŋuine, koruŋine nonoine * 19:10 Mat 18.11 * 19:11 Mat 25.14-30 * 19:26 Mat 13.12; Mak 4.25; Luk 8.18 * 19:38 Kiki 118.26 * 19:46 Ais 56.7; Jer 7.11 * 19:47 Luk 21.37