20
Minebobo yoŋoji Yesu usuŋinere weu tebuŋ.
Mat 21.23-27; Mak 11.27-33
Yesuji boji soriŋgo roperu ŋiŋigo kubu qaji yareru Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga yareru goya. Damaŋ mogo oŋu eko soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji kantrire minebobo goine yoŋoke Yesure jiŋomaio wapebuŋ. Waperu iŋi weu tebuŋ, “Go yoo ya bage, oi moji mitiga gareme baege? Ore usuŋine oi moji gareya? Oi minde maneki.”
Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Nonji oŋuakoŋ weu ŋarebe oi bokirieru najiniŋ. Jonji ŋiŋigo miti meso rau yareru goya, iŋoji ore usuŋ oi urone roya? Sombuŋ Rauineji oteya me moreŋ rauineji otebuŋ?”
Oŋu bokirie yareme botuyaŋuŋgo mimane eku iŋi mibuŋ, “ ‘Usuŋineji Sombuŋgone fukeya,’ oŋu mikimiŋ ine, iŋoji iŋi miiŋ, ‘Oŋu fukeko ŋoŋoji oi wamore so manesiŋ gabuŋ? Oi so sagaga.’ Kufufuŋ sosowo yoŋoji Jonde ‘Kajeqouŋ ŋi fukega,’ miku oi sanaŋine manesiŋ garu gogobi. Ore eru ‘Moreŋ ŋiŋigo yoŋoreone fukeya,’ mikimiŋ ine, yoŋoji maŋyaŋuŋ rigaŋgame koji kenobenimiŋ.” Buŋo oŋu osoeru iŋi bokiriebuŋ, “Usuŋineji urone fukeya, niŋo oi so manegobeneŋ.”
Oŋu bokiriebi Yesuji iŋi yajiya, “Oŋu fukeko nonji oŋuakoŋ ya yo baego ore usuŋine moji nareya, oi so ŋajibemiŋ.” Oŋu.
Wain nigiŋ gio siŋaŋ sembene, yoŋore soso buŋo
Mat 21.33-46; Mak 12.1-12
Yesuji fuŋgaru ŋiŋigo soso buŋoo iŋi yajiya, “Ŋi moji wain nigiŋ gio keku sariya. Kesari eku gio siŋaŋ goine bofuke yaberu miko gioine baku foriinere mobe yoŋoyoŋe roru mobeine rauine otenimiŋ ore meyaŋuŋgo ruaya. Meyaŋuŋgo ruaru boke yaberu kantri mogo raru damaŋ joroine goya.*
10 “Goku gome foriine gumuŋgaya ore damaŋine (gosa 5) bombeŋgako oo kiŋaŋqoqoine mo soreme siŋaŋ yoŋoreo raru wain gio foriinere mobe otenimiŋ ore miya. Mikoyoŋ, gio siŋaŋ yoŋoji oi kobinji qaku yobebi meine metariŋ kirieya. 11 Ore ŋadiineo kiŋaŋ ŋi mo soreme rayayoŋ, oi oŋuakoŋ kobinji qaku mimi qateru yobebi meine metariŋ kirieya. 12 Kirieme gio rauineji kiŋaŋ ŋi mo moke soreme rame ateine yokaomo fukeyayoŋ, oi oŋuakoŋ darijombuŋ qaku gio sa sakiineo igogabi rakaya.
13 “Oŋu ebi wain gio rauineji buŋo baaru miya, ‘Uruŋu enobo? Nakene yoro made sorebe rako iŋo ŋoneru araŋ ba tenimiŋ me uruŋu?’ 14 Oŋu miku madeine soreme rayayoŋ, wain gio siŋaŋ yoŋoji oi ŋoneru botuyaŋuŋgo iŋi mimane eku mibuŋ, ‘Iŋoji merofuinere rau fukeiŋ. Ayo, iŋo qabeneŋ komeko wain nigiŋ gio yoji noŋunde biŋe fukeiŋ.’ 15 Oŋu miku igogabi gio sakiineo rakame qabi komeya. Wain gio rauineji oi maneru uruŋu eyareiŋ?
16 Iŋoji iŋoyoŋe wareru gio siŋaŋ oi ketotie yabeiŋ eru gio siŋaŋ gariine bofuke yaberu wain nigiŋ gioine yoŋore meo ruaiŋ.” Yesuji soso buŋo oŋu yajiko maneru mibuŋ, “Oi so sagaga. Kepieru (use)!” 17 Mibuŋyoŋ, Yesuji oi poretiŋ ŋone muku yaberu iŋi miya, “Biŋe Quraŋgo buŋo mo oi iŋi pega,
‘Pi bobo yoŋoji ko otuŋ mo ŋadi gaku omaine bokebi ŋeya, oiji otuŋ sanaŋine fukeko bofukebuŋ.
Oiji kerigame piji ŋeririkeru waki qaiŋ.’ Buŋo ore fuŋine oi uruŋu?*
18 Ore eru iŋi mibemiŋ: Moji otuŋ qoruine oo odetataŋgaru wakiru qaiŋ, oi sakiine ketiqotigaiŋyoŋ, aeŋ otuŋ oiji pariru rondiŋgaru more paio waki qaiŋ, oi sosowo qanjaŋbanjaŋgaiŋ.”
19 Yesuji oŋu miko Kadi buŋore qaqaji eru soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji buŋo ore fuŋine mane taniŋgaru iŋi mibuŋ, “Soso buŋo oi noŋunde miga.” Ore eru oi damaŋ oo akoŋ roru nigiŋgaiŋgo manebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu sogo yoŋore kokoi maneru embimbiŋgabuŋ. Oŋu.
Takis ruruare Yesu esoigabuŋ.
Mat 22.15-22; Mak 12.13-17
20 Juda minebobo yoŋoji Yesure rubobo ebuŋ. Oŋu eku buŋoine mo mijibugame buŋore budunji poreme nigiŋgaiŋgo eru ŋi goine sore yabebi iŋoreo warebuŋ. Kambanti eru gawana yoŋore meo ruaiŋgo maneru Biŋe buŋo fiine mimi kamasi eru weu teru buŋoinere kaje ruabuŋ.
21 Buru oŋu ruaru weu teru iŋi mibuŋ, “Qaqaji, niŋo gore fuŋne manegobeneŋ. Goji buŋo poretiŋ miku qaji noreege. Goji ŋiŋigo goine so ŋone aŋi eyareru goine so sure yabeegeyoŋ, so moakonji osoe nobeege. Oŋu eru Anuture kadi oi buŋo foriine boyoberu qaji noreege. 22 Ore eru niŋo Sisa-kiŋ koitore takis ruaru oŋu Mosesre Kadi buŋo ririkimiŋ me mata?”
23 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji sinefuru buruyaŋuŋ mane mukuru iŋi yajiya, 24 “Soine silwa moneŋ mo nadubi ŋonebemiŋ. More sasako eru tina oi oo quraŋgabi pega?” “O, oi Sisa-kinde,” oŋu bokirieru mibuŋ.
25 Mibi iŋi yajiya, “Oŋu fukeko ya Sisa-kinde sasakoke oi iŋore biŋe oteeinebi. Ya Anuture sasakoke oi Anuture biŋe ruainebi.” 26 Yesuji oŋu miya ore ŋiŋigo kubu sogo yoŋore jiŋo maio buŋore budunji ruaiŋgo embimbiŋgaru buŋoinere waragaru buŋoyaŋuŋ mataeme dimabuŋ. Oŋu.
Komegone papakarere Yesu esoigabuŋ.
Mat 22.23-33; Mak 12.18-27
27 Sadusi qaqaji pati yoŋoji “Komebuŋ, yoŋoji so pakerenimiŋ,” miku gobuŋ. Yoŋoreone goineji Yesure jiŋomaio waperu iŋi weu teru* 28 mibuŋ, “Qaqaji, Mosesji iŋi mitiga noreme pega, ‘Ŋi mo ŋigo roko odumade so fukebi komeko gboineji soine kojeine roru goku gbori bofuke teme kakainere tina roru goiŋ.’*
29 “Mane! Damaŋ mogo kakagbo 7 gobuŋ. Kakayaŋuŋ boboniji ŋigo roru goku gariine tomiri mo goku komeya. 30 Komeko gboineji kojeine iŋo roya. 31 Ore ŋadio gboine moji ŋigo iŋo akoŋ roya. Oŋuji oŋu kakagbo 7 sosowo yoŋoji ŋigo moakoŋ iŋo akoŋ roru gariine tomiri goku kome forebuŋ. 32 Kome forebi tatariine kojeyaŋuŋ iŋoji oŋuakoŋ komeya. 33 Goji ‘Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakerenimiŋ,’ migeyoŋ, niŋo oi so manesiŋ gagobeneŋ. Mane, ŋi 7 sosowo yoŋo moko pakerenimiŋ ine, ŋigo moko akoŋ iŋo ŋonuŋyaŋuŋ robi goya ore eru more ŋonuŋ fukena?”
34 Oŋu mibi Yesuji iŋi bokirieya, “Damaŋ yoo moreŋ yoo ŋiŋigo ŋoe ŋonuŋ fukeru goegobi. 35 Goegobiyoŋ, ŋiŋigo maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji ŋoneru maneme sagako komegone pakereru kae moreŋ fuŋine mo paibe roperu gonimiŋ, yoŋoji oo so rorobaba enimiŋ.
36 “Ore fuŋine oi iŋi: Maŋkekerisie ŋiŋigo gboreru komegone pakerenimiŋ, yoŋoji Anuture odumadepu fukegobi. Yoŋoji Sombuŋ mimerereŋ oŋuine fukeru moke so komenimiŋyoŋ, tatariine tomiri go ropenimiŋ. 37 Maneniŋ! Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakareniminde buŋoine oi Mosesji oŋuakoŋ kitiŋgaku miya. Qiŋambu didiineo misi boruŋ fukeru so ja foreya, iŋoji oi ŋoneru sunduine quraŋgako oo buŋo iŋi pega, ‘Nonji Anutu Abrahamde Ofoŋ, Aisakre Ofoŋ eru Jeikobre Ofoŋ go waperu gogo.’* 38 Ŋaso fuŋgbodu yokaomo yoŋoji Anutuke goku sanaŋgaru ropenimiŋ. Sosowo sanaŋgaru gogobi, yoŋoji gogoyaŋuŋ Anuture gogobi. Ore eru Anutuji komekiine yoŋore Ofoŋ matayoŋ, gogo sanaŋine gogobi, yoŋore Ofoŋ fukega.”
39 Yesuji oŋu bokirieme Kadi buŋore qaqaji goineji bokirieru iŋi ojibuŋ, “Qaqaji, oi buŋo poretiŋ mige.” 40 Oŋu miku buŋo mo moke weu teiŋgo fogaturuŋ eru bokebuŋ. Oŋu.
Kristo iŋo kiŋ Deiwidre Ofoŋ eru osigida.
Mat 22.41-46; Mak 12.35-37
41 Yesuji buŋo mo iŋi yajiya, “Kristoji Kiŋ Deiwidre gari fukega, goineji buŋo oi uruŋure miegobi? 42 Deiwidji iŋoyoŋe buŋo iŋi mime Miti kiki Quraŋgo (Buk song, Psalm) pega,
‘Anutuji dimaku nonde Ofoŋ iŋi ojiya, Goji wareru nonde me furoo ŋende*
43 nonji damaŋ botuineo rosipugo oderu odema yaberu gbiŋ eyareru gore kufu yukuo rua yabebemiŋ.
Damaŋ oi ware fukeiŋ ore so kuririquraŋgo yoo ŋeigoŋ.’
44 Deiwidji oŋu miku tinaine ‘Nonde Ofoŋ’ miga. ‘Ofoŋne’ miku uruŋu eru iŋore osigida oŋuakoŋ fukena?” Oŋu.
Maŋkekerisiere sasaki gogore siŋaŋ bobo buŋo
Mat 23.1-36; Mak 12.38-40; Luk 11.43
45 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋo buŋo iŋi yajiko ŋiŋigo kubu soguine sosowo oi manebuŋ, 46 “Kadi buŋore qaqaji yoŋore eru sisiŋaŋ eku goinebi. Yoŋoji mariku joroine keru ra wareru yadunimiŋgo maneegobi. Nareŋgareŋ kae jiŋoo me kadio ŋiŋigo ŋone yabebi mijeri eyarenimiŋgo maneegobi. Oŋuakoŋ oŋgawowosi pigo miineo paibe ŋeniminde aŋi maneegobi eru jebego ŋeŋe bobonio minemine ŋenimiŋgo maneegobi. 47 Yoŋoji koje yoŋore pi ya anda eru koŋgo eegobi eru tinabiŋeyaŋuŋ fukeiŋ ore oŋgawowosi joroine joroine oŋga wosiru omoyaŋuŋgo qaegobi. Ore eru Anutuji buŋoyaŋuŋ mitariku geoine ropekiine bokirieme paiyaŋuŋgo ropeiŋ.” Oŋu.
* 20:9 Ais 5.1 * 20:17 Kiki 118.22 * 20:27 Apo 23.8 * 20:28 Dut 25.5 * 20:37 Eks 3.6 * 20:42 Kiki 110.1