21
Ŋigo koje moji pesiŋ foriine ruaya.
Mak 12.41-44
Yesuji dimaku pime rako ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji pesiŋ-ŋaŋuŋ oi pesiŋ katapago ruabi rakaya. Ruabi rakame ŋigo koje wakiqoqoine moji wareru siqojiŋo boboroŋ yoyoka ruame rakaya, oi oŋuakoŋ ŋoneya. Oi ŋoneru iŋi miya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Koje wakiqoqoine yoji pesiŋ ruaga, oi goine sosowo yadureru ruaga. Ore fuŋine oi iŋi: Sosowo yoŋoji moneŋ soguine pe yareko mobeine akoŋ ruagobiyoŋ, ŋigo yoji pe tega ore so yaine sosowo rua foreru omaine yobu goiŋ.” Oŋu.
Boji soriŋ ketoqototie fukeiŋ.
Mat 24.1-2; Mak 13.1-2
Jerusalem boji soriŋ oi ko ŋone-aŋiineke eru yauŋine yauŋine Anuture ruabuŋ, oiji basarigabi kuririineke peya, kiŋariŋ goineji oi ŋoneru mimane ebi Yesuji buŋo iŋi yajiya, “Pi yo ŋonegobi, oi ketotiebi pire ko mo oi ko more paio so peiŋyoŋ, siŋsaŋ sesuine akoŋ peiŋ.”
Suroŋqoqo eru kekesuesue fukeiŋ.
Mat 24.3-14; Mak 13.3-13
Oŋu yajiko weu tebuŋ, “Qaqaji, buŋo mige, ore foriine wamo damaŋgo fukeiŋ eru fukeiŋgo eiŋ, ore mogeineji uruŋu fukeiŋ?”
Weu tebi iŋi yajiya, “Moji sinefuru eko tiŋtuŋ qaku ranimiŋ ore sisiŋaŋ eku goinebi. Ŋiŋigo kokoineji fukeru nonde tinao iŋi ŋajinimiŋ, ‘Nonji Kristo fukego,’ eru, ‘Damaŋ oi bembeŋgaga.’ Oŋu ŋajinimiŋyoŋ, ŋoŋoji yoŋore ŋadio so rainebi. Jigo oyowoine oyowoine fukeru ra wareko fonuŋine manenimiŋyoŋ, gburugburu so ŋabeine. Ya oi bonieru fukeiŋ ore mimiine. Oi fukeiŋyoŋ, morende damanji oo akoŋ pipa so tariiŋ.”
10 Oŋu yajiru jikigaru iŋi miko manebuŋ, “Kantri moji kantri mo yabeiŋ ore pakerenimiŋ. Ŋiŋigo kubu moji kubu mo yoŋoke buru baku qoqo eiŋgo ore pakerenimiŋ. 11 Moreŋine moreŋine oo komeŋ soguine soguine gbeŋ akoŋ baku moreŋ bokirieko rakaeiŋ. Oŋuakoŋ roroine roroine fukeru roperu peiŋ. Jibe sanaŋine sanaŋine oi fukebi jiŋorara komeenimiŋ. Qonikiŋgo soi soguine jiŋofuru jiŋofuru ŋoneru popureru kokoi maneenimiŋ.” Oŋu.
Bobiaŋ Biŋe ore rosi fukeiŋ.
Mat 24.9-14; Mak 13.9-13
12 “Ya sosowo oi fukeiŋyoŋ, bonieru goineji ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ ore eru ro ŋaberu nigiŋ ŋaberu kekesuesue eŋarenimiŋ. Goineji pore ŋaberu oŋgawowosi piyaŋuŋgo buŋo gioŋaŋuŋ baku mitaribi witi piine piine oo rua ŋabenimiŋ. Goineji nonde tinare eru oga ŋabebi kantriine kantriine yoŋore ŋi koito eru gawana yoŋore jiŋo maio dimanimiŋ. 13 Oŋu dimaku nonde fuŋne soine kitiŋgaku yajiinebi. 14 Buŋo koroineo rua ŋabebi dimanimiŋ, damaŋ oo buŋo uruŋu minobeŋ, ore manemeja bonieru so maneinebi. Buŋo oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruabi peine.*
15 “Oi iŋi ore migo: Nonji ŋoŋoke dimaku maŋgboroŋ ŋareru miŋaŋuŋ baafagabemiŋ. Maŋafa akoŋ gobi kisopuŋaŋuŋ yoŋoreone moji maŋgboroŋ oi qomukuru buŋoŋaŋuŋ kepieru bawaki ŋabeniminde embimbiŋgaiŋ. 16 Ŋoŋo-ŋaŋunde maŋgo mama, kaka gbo, tifepu eru ogopuŋaŋuŋ yoŋoji oŋuakoŋ soŋsoŋburu eŋarebi ŋoŋoreone goine ŋabebi komenimiŋ. 17 Kantri sosowo yoŋoji nonde tinare eru rosi eŋarebi gonimiŋ.
18 “Oŋu gonimiŋyoŋ, nonji maŋgo eŋarebe qoruŋaŋunde siki moji so jibugaiŋ. 19 Ŋoŋo yameŋ keku sanaŋgaru qiŋ keru dimaku oiji gbiŋ eru seŋgiŋbaŋgiŋ gogo rauganimiŋ.” Oŋu.
Jerusalem sitire ketoqototie maŋgigiineke
Mat 24.15-21; Mak 13.14-19
20 “Jiki mamari kubu yoŋoji waperu Jerusalem siti roregaru rande ruanimiŋ, ŋoŋo oi ŋoneru damaŋ oo iŋi manesuinebi, ‘Siti qoruine ketoqototieniminde damanji ware fukega.’ 21 Damaŋ oo Judia prowinsgo gonimiŋ, ŋoŋoji use poreru tukuo rainebi. Sitio gonimiŋ, ŋoŋoji siti bokeniŋ. Siti sakiineo gonimiŋ, ŋoŋoji sitio so rainebi.
22 “Oi iŋi ore migo: Biŋe Quraŋgo kajeqouŋ buŋo quraŋgabi pega, oi sosowo foriineke fukeiŋ. Buŋo ore so Anutuji damaŋ oo agiburaŋ-ŋaŋunde geo bokirieru paiŋaŋuŋgo ruame ropeiŋ.* 23 Anutuji Israel kufufuŋ agiburaŋyaŋunde eru maŋine rigaŋgame rosiine ŋaduko moreŋgo suroŋqoqo bibitatariine fukeiŋ. Ŋigo kuake eru odumade moŋgo yoŋoji damaŋ oo uruŋu pipa ranobuŋ? Ore eru ‘Yei!’ oŋga jojorago.
24 “Ketoqototie oo ŋiŋigo goine yoŋo jigore siqo sogoji keyabebi komenimiŋ. Goine niginji kipe yaberu oga yabebi kantri sosowo yoŋore botugo ropenimiŋ. Ropebi kotu kantri yoŋoji waperu
Jerusalem odepariru gonimiŋ. Oŋu gobi Anutuji damaŋyaŋuŋ moge ruame ŋega, oiji ware fukeme bokenimiŋ.” Oŋu.
Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji fukeiŋ.
Mat 24.29-31; Mak 13.24-27
25 “Wegi eru ayoŋ jiŋoyakunji eru bobuŋ oo soi furuine furuine fukeiŋ. Koego siri qame fonuŋ soguine fukeeiŋ ore eru morende kantri sosowo yoŋoji ooriyaŋuŋ mukuko koŋkoŋ maneru gonimiŋ.* 26 Oŋu gokabi qonikinji itiriŋgako ore yareyaine oi ŋeŋeyaŋuŋ bokeru bojiqojibu ebi jibugaiŋ. Ore eru moreŋine moreŋine oo yobiŋ sembene yobu fukeiŋ ore eru goku kokoi maneru maŋyaŋuŋ gigako jiŋobuburi enimiŋ.
27 “Damaŋ oo Sombuŋ eru morende Ŋi foriine iŋoji kuaŋ paio wareko ŋonenimiŋ. Usuŋine soguineji gbuŋgbasaŋineke totogo fukeko kuririquraŋine ŋonenimiŋ.* 28 Oŋu wareiŋyoŋ, ya oi fuŋgaru fukeiŋ, ŋoŋoji damaŋ oo Sombuŋgo ropeniminde damaŋ-ŋaŋunji bembeŋgaiŋgo ore qoruŋaŋuŋ romaiŋgaru maŋ-ŋaŋuŋ qojugaru koimo dimainebi.” Oŋu.
Wanjo yore soso buŋo
Mat 24.32-35; Mak 13.28-31
29 Yesuji soso buŋo mo iŋi yajiya, “Ŋoŋo wanjo eru yo goine oi ŋone yaberu kamasiyaŋuŋ maneinebi. 30 Yo oi rekayaŋuŋ posebi oi ŋoneru ore fuŋine ŋoŋo-ŋaŋe mane taniŋgaru iŋi miegobi, ‘Wegi damaŋ bombeŋgaga.’ 31 Ŋoŋoji oŋuakoŋ buŋo migo, ore foriineji fukeko ŋoneru mane taniŋgaru fuŋine iŋi minimiŋ, ‘Anutu qorumande Ŋi foriineji pipa bombeŋgaru wareiŋ.’
32 “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, yoŋoji so komebi ya sosowo migo, oi yoŋore gogo damaŋgo fukeiŋ. 33 Sombuŋ morenji mata enimiyoŋ, nonde Biŋe buŋoji so mataeiŋ.” Oŋu.
Maŋgari bokeru komiine egu gokimiŋ.
Mat 24.42-44; Mak 13.33-37
34-35 “Damaŋ yasogo ore yobinji ŋiŋigo sosowo moreŋgo gonimiŋ, yoŋore paio oŋu fukeru ropeiŋ. Ore eru oiji ututuŋ wareru bitiŋ oŋuine egu qama ŋabeiŋ. Ore eru moreŋgo gogore manebuji paiŋaŋuŋgo ropeko jebe baru obu sanaŋine noku bojiqojibu eru maŋ-ŋaŋuŋ egu yobiŋgaiŋ ore sisiŋaŋ eku goinebi.
36 “Ore eru damaŋ so maŋgari goku oŋga wosigaru goinebi. Oŋu gokabi usuŋ ŋareme ya sosowo oi fukeiŋ, ore maŋineone kamieru Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere jiŋo maio koimo dimanimiŋ.” Oŋu.
37 Damaŋ oo Yesuji una so boji soriŋgo dimaku Biŋe buŋo qaji yareme kae ubu eme bokeru tuku tinaine Oliwe yo tuku miegobeneŋ, oo roperu peku goya.* 38 Oŋu goko ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji una so kae fufurere akoŋ bojisoriŋgo roperu Biŋeine miko maneiŋgo iŋoreo wareru gobuŋ. Oŋu.
* 21:14 Luk 12.11-12 * 21:22 Hos 9.7 * 21:25 Ais 13.10; Eze 32.7; Joel 2.31; Bara 6.12-13 * 21:27 Dan 7.13; Bara 1.7 * 21:37 Luk 19.47