8
Ŋigo goineji Yesu kitiŋgaku rabuŋ.
Ore ŋadiineo Yesuji roregaru taoŋine taoŋine eru moreŋine moreŋine oo raru Anuture qorumande fuŋne mitaniŋgaru Bobiaŋ Biŋe buŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru goya. Kiŋariŋpuine 12 yoŋoji iŋoke moko rabuŋ. Oŋuakoŋ ŋigo goineji iŋoke rabuŋ. Ŋigo oi rone jibe bayabeme gemoji bapeboriŋ eyareko gobi Yesuji bobiaŋ yabeya. Ŋigo oi iŋi: Magdalane ŋigo mo tinaine Maria mibuŋ. Yesuji iŋore maŋgone gemo 7 yobe yabeme wape rabuŋ.* Ŋigo mo tinaine Joana. Iŋore ŋoe tinaine Kusa iŋoji kiŋ Herodre morumboŋ pi oo gawmande moneŋ siŋaŋ goya. Ŋigo mo tinaine Susana. Yoŋoji eru ŋigo goine kokoine yoŋoji yoŋoyaŋunde moneŋ meboji Yesu eru kiŋariŋpuine kadio siŋaŋ yaberu kitiŋ yabebuŋ. Oŋu.
Qopogarutitie ŋire soso buŋo
Mat 13.1-9; Mak 4.1-9
Ŋiŋigoji taoŋ so oone poreru Yesureo wareru kubu sogoji tumaŋgabi Yesuji soso buŋo mo iŋi miya:
“Ŋi moji uqo koruŋ qopogaru tieiŋgo raya. Raru qopogame koruŋ goineji kadi qaŋaŋgo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi ŋiŋigoji oderu odetapa ebi sowo (uufuŋ) webo yoŋo waperu oi no forebuŋ. Koruŋ goineji ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋeku oo moreŋ obuineke so bofukeru bobuŋyaŋunji waperu gbaŋiru ŋeririkebuŋ.
“Koruŋ goineji komegbore joruinekeo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi oo sogokoŋ waperu yadureru kefa yabeme boŋeŋgaru ŋebuŋ. Koruŋ goineji moreŋ fiineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋeku pougaru waperu foriyaŋuŋ fiine fukeru handetre so fukeru sauebuŋ.”
Buŋo oi miforeru buŋo sogo iŋi oŋgaya, “Moji maŋkajeineke goga ine, iŋoji soso buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
Yesuji uruŋure soso buŋore fuŋne miya.
Mat 13.10-17; Mak 4.10-12
Oŋu miko kiŋariŋpuineji soso buŋo yoore fuŋnere Yesu weu tebuŋ. 10 Weu tebi miya, “Anuture qorumaŋgo rope gokiminde buŋo sumuŋine oi ŋoŋo totogo ŋajibe mane mukugobiyoŋ, goine yoŋore oi soso buŋoji mibe maneegobi. Oŋu maneru yoŋoyaŋunde jiŋoji ya ŋoneku fuŋine jibu so ŋone mukunimiŋ. Yoŋoyaŋunde kajeji buŋo poretiŋ maneru fuŋine jibu so mane mukunimiŋ.”*
Yesuji soso buŋore fuŋne miya.
Mat 13.18-23; Mak 4.13-20
11 “Soso buŋo ore fuŋine oi iŋi: Koruŋ qopogaru tiega, oi Anuture Biŋe buŋo. 12 Uqo koruŋ kadi qaŋaŋineo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Ŋiŋigo goineji Biŋe buŋo manegobiyoŋ, oi manebi Sembene Rauineji wareru maŋyaŋuŋ kerisieru Sombunde biŋe egu fukeniminde buŋo koruŋ oi maŋyaŋuŋgone qomukuru oga yabeega. 13 Uqo koruŋ qopogame ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ, oi ŋiŋigo sosoine mo. Yoŋoji Biŋe buŋo maneru oi beufi paiineo maneru sabareegobiyoŋ, maŋyaŋuŋgo rakaru goduyaŋuŋ so babuŋ ore damaŋ pompoŋine akoŋ manesiŋ garu gobi eesoire damaŋgo waki yabeiŋ.
14 “Uqo koruŋ qopogame komeqore joruinekeo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Yoŋoji Biŋe buŋo manebi maŋyaŋuŋgo rakaegayoŋ, moreŋgo gogore manebu eru moneŋ mebo rorore manjo fukeru yobiŋ yabeega. Tinabiŋeyaŋuŋke fukenimiŋ ore sase ebi aŋi sanaŋine sembene goineji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋgo maŋgaru Biŋe buŋo boŋeŋgaru ŋeegobi. Oŋu fukeko foriyaŋuŋ tomiri aputa (gipeine) fukenimiŋ. 15 Oŋuyoŋ, uqo koruŋ moreŋ fiineo rakaru ŋebuŋ, oi ŋiŋigo yo oŋuine: Yoŋoji Biŋe buŋo kaje ruaru manebi maŋyaŋuŋ fiine kikoine tomiri oo rakame egu jibugaeiŋ ore maneku karieru yameŋ keku siŋaŋ gabi foriyaŋuŋ fiine fiine bofukeegobi.” Oŋu.
Ya sumuŋine sosowo oi totogo fukeiŋ.
Mak 4.21-25
16 “Moji lambe me doi qureru deroji so kefagaiŋ me ŋeŋe rurumaŋgo so ruaiŋ. Oi matayoŋ, oi ore ŋeŋe paiineo ruame ŋeiŋ. Ŋeru tamaeko goineji pi maŋgo ropeiŋgo manegobi, yoŋoji ore tatamaine ŋoneru soine ropenimiŋ.*
17 “Oŋuakoŋ maŋnoŋuŋgo ya mo sumuŋgabeneŋ soŋsoŋgo pega, oi totogo fukeiŋ. Ya mo kefa gabeneŋ pega, oi borombiebi totogo peiŋ.*
18 “Ore eru Anuture buŋo manegobi, oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru manesuku kegboreru goinebi. Moji mamane-mukuineke goga, Anutuji oi jikigaru oteme sogueiŋyoŋ, moji mamane-mukuine tomiri gogayoŋ, ‘Oike gogo,’ miga, Anutuji mamaneine mendaine oi oŋuakoŋ qomukuru ogagaiŋ.” Oŋu.*
Yesure maŋgo seŋgbopu.
Mat 12.46-50; Mak 3.31-35
19 Yesuji oŋu miku goko maŋgo gbopuineji iŋo ŋoneiŋgo warebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu sogoji kekefoŋ eru quŋgabi ore bembeŋgo raiŋgo embimbiŋgabuŋ. 20 Embimbiŋgaru dimabi moji iŋi ojiya, “Gore maŋgo gbopuji sakibe dimaku go ŋone guiŋgo manegobi.”
21 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji iŋi bokirieru yajiya, “Ŋiŋigo yo Anuture Biŋe buŋo maneru reŋgaru kegboreegobi, yoŋoji nonde maŋgo eru seŋgbopu fukegobi.” Oŋu.
Yesuji miko siritemboŋ benoŋ baya.
Mat 8.23-27; Mak 4.35-41
22 Una mogo Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Niŋo bokeru obu joguŋ petigaru aribe ropeinebeneŋ.” Oŋu miko ogâo moko roperu obu joguŋ paio rabuŋ. 23 Raru kambaŋ seri gboromurebi gbinji kitiŋgako rabi Yesuji kubaŋ peya. Peko gbiŋ siritemboŋ obu joguŋgo bokeru siri kukugaru ogâ maŋineo rakaya. Rakaru puseiŋgo eme sibirigaiŋgo ebuŋ.
24 Sibirigaiŋgo eru kiŋariŋpuineji raru wiwigaku ojibuŋ, “Ofoŋ Sogunenoŋuŋ, niŋo joguŋgo sibirigaiŋgo egobeneŋ.” Oŋu ojibi maŋine untome gbiŋ eru obu jogunde siri iŋi mitiga yateme usuŋyakunji wakiko niniŋgaru peya.
25 Oŋu fukeko yajiya, “Ŋoŋore mamanesiŋ oi uro?” Oŋu yajiyayoŋ, yoŋoji waragaku sombuyaŋuŋ maneru mibuŋ, “Yei! Ŋi yo wamo ŋi goga? Iŋoji gbiŋ eru koe siri mitiga yateme miine reŋgagobire.” Oŋu.
Gemoji kaneŋ maŋyaŋuŋgo rakabi ŋiji fiaya.
Mat 8.28-34; Mak 5.1-20
26 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke jikigaru kambaŋ seri gboromurebi gbinji kitiŋgako raru obu joguŋ petigaru Galili prowins aribe Gerasa moreŋgo ropebuŋ. 27 Oo roperu mageŋgo ropeko ŋi gemoineke mo taoŋgone wareru Yesu bofukeya. Ŋi oi jiŋoruŋgo goku qoŋgbunde ko kouŋ sikeru gufubi pebuŋ, oo peku goya. Damaŋ joroine kambaŋ mariku so keru pi more maŋgo so peku goya.
28-29 Gemoji damaŋ joroine poreru qoimo eteko ŋi kokoineji meine maŋguine qaku kufuine gbediji (niginji) kiperu siŋaŋ garu gobuŋyoŋ, nigiŋine oi poreme tiŋako gemoji bapakareko moreŋ buroineo raru kosa goya. Ore eru Yesuji gemoine oi iŋi mitigaiŋgo eya, “Gemo sembene, go waperu ŋi yo bokeru ra.” Oŋu miiŋgo eko Yesu ŋoneru jojoraku moreŋgo bembeŋgo rakaru oŋga jojoraku iŋi oŋgaya, “Ae Yesu, go Anutu ropekiinere made fukege. Go uruŋu enaremiŋgo ore yoo warege? Nonji karie garego: Go joiserereŋ joineke so enareigoŋ.”
30 Oŋu oŋgako iŋi weuya, “Go tinago mo?” Gemokaku kokoine maŋineo rakaru gobuŋ ore eru “Tinanoŋuŋ Legion migobeneŋ,” mibuŋ. Oi noŋunde buŋoo Rosi kubu sogo. 31 Oŋu miku Yesu iŋi karie tebuŋ, “Go yobe noberu gemo yoŋ dikiine tomiri oo rakakimiŋ ore so minoreigoŋ.”
32 Maŋfuŋyaŋuŋgo tuku tapiine oo kaneŋ kubu soguine mo kegbaŋ maŋineo qojugaru gobuŋ. Ore eru gemo yoŋoji iŋi miku karie tebuŋ, “Go soine minde niŋo kaneŋ yoŋore maŋgo rakagobeneŋ.” Karie tebi “Bio raru rakaniŋ,” mitiga yareya. 33 Mitiga yareme ŋi maŋgone waperu raru kaneŋ maŋyaŋuŋgo rakabuŋ. Rakabi kaneŋ kubu yoŋoji riŋaru pagaŋgo raru siririkeru obu joguŋgo rakaru noru komebuŋ.
34 Oŋu fukeko kaneŋ siŋaŋ yoŋoji oi ŋoneru taoŋ eru kae memendaine oo useru kamieru raru biŋe buŋo oi mibuŋ. 35 Mibi maneru ŋiŋigo jiŋorara yoŋoji ya fukeya, oi ŋoneninde warebuŋ. Wareru Yesureo waperu ŋi maŋgone gemoji wapebuŋ, iŋoji Yesure kufuineo ŋeko bofukebuŋ. Kambaŋ saki komoŋine poretiŋ kiperu maŋine untome mamanesuine sosowo fukeko ŋoneru waragabuŋ. 36 Ŋi gemoineke iŋoji uruŋu fiaya, oi jiŋoyoŋunji ŋonebi, oi yajibuŋ.
37 Yajibi maneru kokoineji waragaku sombuyaŋuŋ manebuŋ. Ore eru Gerasa morende ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji Yesuji boke yabeiŋgo karie tebuŋ. Karie tebi kirieru raiŋ ore ogâo ropeiŋgo eya. 38 Ropeiŋgo eko ŋi maŋgone gemo wapebuŋ, iŋoji wareru Yesuke moko raku goiŋgo weuya. Oŋu weuyayoŋ, Yesuji qomukuru soreku iŋi ojiya,
39 “Go kirieru pigoo raru Anutuji mosi qoqowirie sogo egareya, ore binaŋ minde maneinebi.” Oŋu ojime raru Yesuji mosi qoqowirie sogo eteya, ore buŋo oi taoŋ maŋgo roregaru kae so misaueya. Oŋu.
Jairusji oduinere Yesu oŋga wosiya.
Mat 9.18-26; Mak 5.21-43
40 Ŋiŋigo sosowo Yesure odigabi kirieru wareme kubuine kubuine baku jerieru keporebi. 41 Oŋgawowosi pire buŋo siŋaŋ mo tinaine Jairus iŋoji wareru Yesure maŋfuŋgo rakaru dikanji keru piineo wareiŋgo oŋga wosi teya. 42 Madepuine matayoŋ, oduine begu moakoŋ gosaine 12 ore so goku komeiŋgo peya. Yesu kepore tebi rako ŋiŋigoji mobemobe kekefoŋ eru ketuŋbotuŋ etebuŋ. Oŋu.
Ŋigo jibekeji Yesure marikuine yoŋoya.
43 Ketuŋbotuŋ eteru rabi oo botuyaŋuŋgo ŋigo mo goya. Iŋoji kaindari gosa 12 ore so ŋoneru jibe bame goya. Iŋoji sakisiŋaŋ yoŋore furi moneŋ meboine sosowo bokeru gokame sakisiŋaŋ sosowoji bobiaŋ gaiŋgo embimbiŋgabuŋ. 44 Ŋigo iŋoji Yesure ŋadio raru marikuinere tife sisiine yoŋoko oo akoŋ dariine jigaya.
45 Yesuji weuku miya, “Moji yoŋo nuga?” Oŋu miyayoŋ, ŋiŋigo sosowoji oi mugabi Pitaji ojiya, “Sogunene, ŋiŋigo kubuji kekefoŋ eru keketuŋ eku wareru yoŋo gugobi.”
46 Oŋu ojiko Yesuji miya, “Mata, moji yoŋo nuko usuŋne mo rako manego.” 47 Oŋu miko ŋigoji “Fuŋnene bofukega,” miku gburugburu qame wareru Yesure maŋfuŋgo dikanji keru jibeinere fuŋne eru yoŋoru oo akoŋ fiaya, ore fuŋine totogo miko ŋiŋigo kubu sosowoji manebuŋ. 48 Manebi Yesuji iŋi ojiya, “Odune, mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Soine maŋwomoo raigoŋ.” Oŋu.
Yesuji Jairusre odu bogboreya.
49 Buŋo oŋu ojiru dimako oŋgawowosi pire buŋo siŋande pigone moji kiŋaŋ wareru Jairus ojiya, “Odugoji komega! Ore eru qaqajire paio yobiŋ jikigaru so ruaigoŋ.”
50 Ojiyayoŋ, Yesuji buŋo oi maneru oŋgawowosi pire buŋo siŋaŋ iŋi ojiya, “Kokoi so mane. Go maŋmoakoŋ eru noŋ manesiŋ nunde odugoji fiaiŋ.”
51 Oŋu ojiru iŋore pigo raru ŋiŋigo goine boke yaberu Pita, Jon, Jeims eru odure maŋgo mamaine yoko akoŋ oga yabeme yoŋoyoŋe akoŋ pi maŋgo ropebuŋ. 52 Ropebi ŋiŋigo sosowoji jiŋgeŋ keku kuyoku soguŋ babuŋyoŋ, Yesuji miya, “Iŋoji so komegayoŋ, kubaŋ pega. Ore eru kuyo bokeniŋ.”
53 Oŋu miko igosisi ore so fukeko “Kome forega!” buŋo oi maneru gou etebuŋ. 54 Gou etebuŋyoŋ, odu oi meineo roru oŋgaku ojiya, “Odune, pakere.” 55 Oŋu ojime iiruineji kirieme oo akoŋ pakereru dimaya. Dimako uqo otebi noiŋgo miya. 56 Maŋgo mamaineji oi ŋoneru waragabuyoŋ, Yesuji ya fukeya, ore biŋeine mo mibi egu manenimiŋ ore agi ba yareya. Oŋu.
* 8:2 Mat 27.55-56; Mak 15.40-41; Luk 23.49 * 8:10 Ais 6.9-10 * 8:16 Mat 5.15; Luk 11.33 * 8:17 Mat 10.26; Luk 12.2 * 8:18 Mat 25.29; Luk 19.26