9
Yesuji kiŋariŋpuine 12 sore yabeya.
Mat 10.5-15; Mak 6.7-13
Yesuji kiŋariŋpuine 12 yoŋo tumaŋgabi gemokaku sosowo yobe yabeniminde eru jibe wi bobiaŋganiminde usuŋ tobiri suŋsuŋineke yareya. Usuŋ yareru iŋi miku sore yabeya, “Ŋoŋo raru Anuture qorumande fuŋne ŋiŋigo mitaniŋga yareru jibe ŋiŋigo bobiaŋ yaberu goinebi.” Sore yaberu yajiya, “Ŋoŋo kadi ranimiŋ ore ya mo so roru rainebi, toku gbaru mata, kekere mata, kadi tebu mata eru siqojiŋo mata. Mariku tebuine matayoŋ, moakoŋ roinebi.*
“Raru pi uro uro ropenimiŋ, oo akoŋ goku gio baku taoŋ oi bokeru kadi rainebi. Raru goku pi mogo ropebi so kepore ŋaberu buŋoŋaŋuŋ so manebi ketayaŋuŋ iŋi miku yaduinebi, ‘Niŋo ŋoŋore moreŋgo warebeneŋ rufe kufu tapenoŋuŋgo bakatoga, oi qoigabeneŋ ŋoŋo-ŋaŋundeo kirieru rakaiŋ.’ Oŋu mibi fuŋneŋaŋuŋ posiine mane mukubi soine taoŋ oi bokeru jikigaru rainebi.”
Oŋu yajiko bokeru raru moreŋine moreŋine roregaru pi so Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru jibe ŋiŋigo bobiaŋ yaberu gobuŋ. Oŋu.
Herodji Yesu kou baya.
Mat 14.1-12; Mak 6.14-29
Ya sosowo fukeya, ore tinabiŋeineji saueru moreŋ mobeinere (Galili prowinsre) kiŋ Herod iŋore kajego rakame maneya. Ŋiŋigo goineji iŋi mibuŋ, “Jon Mitimeso ŋiji komegone pakereru goga.” Ore eru kiŋ koitoji buŋore baaru kou baya.* Bayayoŋ, goineji mibuŋ, “Elaijaji moke fukeru goga.” Goineji jikigaru mibuŋ, “Kajeqouŋ ŋi raŋgbaŋine yoŋoreone moji gboreru pakereru goga.” Oŋu mibuŋyoŋ, kiŋ Herodji iŋi miya, “Jon Mitimeso ŋi oi nonji mibe ubeine ketigabuŋyoŋ, more buŋo oŋu mibi manego, oi moji?” Oŋu miku Yesu ŋoneiŋgo yameŋ keku origaya. Oŋu.
Yesuji ŋi 5,000 uqo gume yabeya.
Mat 14.13-21; Mak 6.30-44; Jon 6.1-14
10 Sosore ŋi aposol yoŋoji Yesureo kirieru ya eru babuŋ, ore binaŋ sosowo ojibuŋ. Ojibi oga yaberu ŋiŋigo tumoqoqo kae jiŋoyaŋuŋ bokeru taoŋ tinaine Betsaida ore bembeŋgo yoŋoyoŋekoŋ tuhuo gonimiŋ ore rabuŋ. 11 Rabuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu yoŋoji oi maneru Yesu ŋadiineo boyoberu rabuŋ. Raru Yesureo warebi kepore yaberu Anuture qorumande fuŋne mitaniŋgaru jibe ŋiŋigo bobiaŋ yabeya.
12 Oŋu eru gome wegi jiŋoine tariru rakaiŋgo eya. Oŋu fukeko kiŋariŋ 12 yoŋoji wareru Yesu iŋi ojibuŋ, “Niŋo moreŋ tuhuo yo oo gogobeneŋ ore go soine ŋiŋigo kubu yo sore yabende kae pi bembeŋgo bembeŋgo ŋe ragobi, oo raru pepe pi eru uqo munjaŋ bofukeinebi.”
13 Oŋu ojibuŋyoŋ, iŋi yajiya, “Ŋoŋoji ŋoŋo-ŋaŋe yoŋo uqo gume yabeniŋ.” Oŋu yajiko bokiriebuŋ, “Niŋo poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oi akoŋ baru gogobeneŋ. Ore eru uruŋu enobeŋ? Niŋo soine raru ŋiŋigo kubu yo sosowo yoŋore uqo furiine banobeŋ me? 14 (Yoŋoji ŋi 5,000 ore so gogobi.)” Oŋu bokiriebi kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Ŋoŋoji ŋiŋigo yajiru boroiŋ yabebi kubu so 50 ore so uqo nonimiŋ ore tumaŋgaru wakiru ŋeinebi.”
15 Yajime oŋu eru boroiŋ yabebi ŋiŋigo sosowoji wakiru qokoine qokoine ŋe rabuŋ. 16 Ŋe rabi poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oi roru Sombuŋgo pime ropeko mifiaya. Mifiagaru poroŋ bajiru kiŋariŋpuine yareme ŋiŋigo kubu so boroiŋgaru botuyaŋuŋgo ruabuŋ. 17 Botuyaŋuŋgo ruabi sosowo noru gaba yabeya. Uqo tifeine kuŋgaŋine bokebuŋ, oi kiŋariŋ yoŋoji roru qojugabi jambe 12 oo rakaru puseya. Oŋu.
Pitaji Yesure fuŋne mifukeya.
Mat 16.13-20; Mak 8.27-30
18 Damaŋ mogo Yesuji iŋoyoŋe akoŋ kae mogo oŋga wosiko kiŋariŋpuineji iŋoke gokabi weu yareru iŋi yajiya, “Ŋiŋigoji nonde uruŋu miegobi? Noŋ mo fukego?”
19 Yajime bokirieru iŋi mibuŋ, “Goineji ‘Go Jon Mitimeso ŋi fukege,’ miegobiyoŋ, goineji ‘Go Elaija fukege,’ miegobi eru goineji jikigaru iŋi miegobi, ‘Go kajeqouŋ ŋi raŋgbaŋine yoŋoreone moji komegone pakereru goge.’ ”*
20 Oŋu mibi iŋi weu yareya, “Eme ŋoŋo-ŋaŋe nonde uruŋu migobi? Noŋ mo fukego?” Weu yareme Pitaji bokirieru ojiya, “Go Anuture Munaŋqoqo Rau Kristo fukege.” Oŋu.*
Yesuji komeinde buŋoine miya.
Mat 16.20-28; Mak 8.30–9.1
21 Oŋu weu yareme fuŋine totogo mibi moji manenimiŋ ore agi sanaŋine bayareya. 22 Yesuji miya, “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji joiserereŋ kokoine maneiŋ. Kantrire minebobo, soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji ŋadi gaku qabi komeiŋ. Komeru una yokaomo fukeko komegone pakereiŋ.” Oŋu.
Kristo boyobekiminde furiine.
23 Yesuji ŋiŋigo sosowo yoŋo buŋo iŋi yajiya, “Moji nonde ŋadio boyobe nuru wareiŋgo manega, iŋoji iŋoyoŋunde maŋ sakire aŋi sanaŋine sembene ŋadi garu ‘Biŋe gariine roru warega,’ miku misombeŋ ebi joiserereŋ oi koboeine. Yobiŋ oi maripoŋgo komeiŋ ore so maneku karieru noŋ boyobe nuru wareine.*
24 “Moji gogoine iŋoyoŋunde sabareku iŋoyoŋunde aŋigo goga, iŋoji gogoine foriine kipeme jibugaiŋ. Jibugaiŋyoŋ, moji morende gogoine nonde eru kisiŋgaru mitari nareiŋ, iŋoji gogo foriinere fuŋne bofukeru sanaŋgaru goiŋ.*
25 “Moji moreŋine moreŋine yoŋore yareya sosowo keporeko biŋeine ra foreme maŋinere gogo bojibugaru keoma goku komeko Anutuji buŋoine mitariko misi korugo rakaru qoqotiineji sibirigame so sagaiŋ. Meboine oiji manjeri so eteiŋ. Mata yobu!
26 “Moji nonde tina eru Biŋe buŋone bawakiru ruaga, iŋo Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ ŋone takigaiŋ. Iŋoji jiki Sombuŋ mimerereŋ tiriine yoŋoke yoo wakibi yoŋore, iŋoyoŋere eru Mamainere kuririquraŋyaŋuŋ ŋoneru popurenimiŋ. Damaŋ oo ŋi me ŋigo oŋuine ŋone takireiŋ. 27 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Yo dimagobi, ŋoŋore botugone goineji Anuture qorumande foriji fukeiŋ, oi ŋone mukunimiŋ. Sakike goku komere joiserereŋ so manebi fukeko oi ŋonenimiŋ.” Oŋu.
Yesure sakiji qowirieya.
Mat 17.1-8; Mak 9.2-13
28 Buŋo oi yajime una 8 ore so tariko Yesuji Pita, Jon eru Jeims oga yaberu tukuo roperu Anutu oŋga wosi eteya.* 29 Oŋga wosi eteru oo jiŋo maiinere kamasiji qowirieru fuŋine mo fukeya. Marikuineji gbagbataeŋine fukeru buruburuineke tamaeya. 30 Oo akoŋ ŋonebi ŋi yoyokaji fukeru Yesuke bubuŋo mimane ebuŋ. Oi Moses eru Elaija. 31 Kuririquraŋ maŋineo fukeru Yesuke buŋo iŋi mimane ebuŋ, “Anutuji Yesu joiserereŋ maneru komeiŋ ore soreme wakiru pipa Jerusalem sitio rako buru oiji foriineke fuke foreiŋ.”
32 Oŋu mimane ebuŋyoŋ, Pitaji ogoyokaine yokoke jiŋoyaŋuŋ yobiŋgame kubaŋ pebuŋ. Pebuŋyoŋ, kubaŋgone maŋyaŋuŋ gboreko jiŋoyaŋuŋ piku Yesure kuririquraŋ eru ŋi yoyoka iŋoke dimabi, oi ŋone yabebuŋ. 33 Ŋone yabebi dimaku Yesu bokenimi ore ebi Pitaji Yesu ojiya, “Sogunenoŋuŋ, niŋoji yo oo beufi manegobeneŋ. Ore eru niŋoji soine ako yokaomo bakimiŋ: Gore mo, Mosesre mo eru Elaijare mo.” Pitaji oŋu ojiyayoŋ, iŋoyoŋunde buŋore fuŋne oi so mane mukuya.
34 Oŋu miku dimako kuaŋ moji wakiru konuineo komoŋ yabeme kuaŋ maŋgo goku waragaku gburugburu yabeya. 35 Gburugburu yabeko dimabi kuaŋ maŋineone buŋo maru mo iŋi wakiko manebuŋ, “Ŋi yo oi nakene made. Oi ŋiŋigo munaŋ qa yareiŋ ore roosoeboŋ. Ŋoŋo iŋore buŋo maneru goinebi.”*
36 Buŋo maru oiji wakiko maneru kiŋariŋ yoŋoji oo akoŋ piku Yesuji akoŋ dimako ŋonebuŋ. Tukuo ya ŋonebuŋ, ore biŋe oi damaŋ oo so miku buŋoyaŋuŋ mataeme gobi moji mo so maneya. Oŋu.
Yesuji gemo yobeko madeji fiaya.
Mat 17.14-21; Mak 9.14-29
37 Peku pakerebi Yesuji kiŋariŋpuine yokaomo yoŋoke tukuone wakiru pagaŋgo ŋiŋigo kubu sogo ŋone yabebuŋ. 38 Ŋone yabebi ŋiŋigo kubuone ŋi moji oŋgaku iŋi ojiya, “Qaqaji, nonde made begu fukega ore wareru oi ŋone. Ore eru oŋga wosi garego. 39 Mane, gemo moji oi bodugame oo akoŋ oŋga jojoraku yoyowo gako suriŋsuriŋ bame miineone tiferuruine wakiega. Gemo oiji poreru ro imagaru damaŋ kokoine so bokeega. 40 Oŋu fukeko gore kiŋariŋpuji gemo oi yobenimiŋ ore karie yaregoyoŋ, yoŋoji oi embimbiŋgagobi.”
41 Oŋu ojime Yesuji bokirie teru miya, “Yei, morende ŋiŋigo qoqomuku eru iŋgoŋmaŋgoŋineke, nonji damaŋ wojimu ŋoŋoke goku qataŋ ŋabebe Anutu so manesiŋ gabi joiserereŋ maneebemiŋ? Madego ronde yo wareni.”
42 Made oi roru wareko damaŋ oo oŋuakoŋ gemoji made furu yoyou eteme yoyowo garu suriŋsuriŋ baya. Oŋu fukeyayoŋ, Yesuji gemo oi miteme bokeme made bobiaŋ garu mamaine oteya. 43a Anuture usuŋ soguineji oŋu fukeko sosowoji oi ŋoneru meayaŋuŋ mukume waragabuŋ. Oŋu.
Yesuji komeinere Biŋe miko ateine yoyoka fukeya.
Mat 17.22-23; Mak 9.30-32
43b Yesuji ya sosowo oi baya, ore eru ŋiŋigo sosowoji waragabuŋ Yesuji damaŋ oo kiŋariŋpuine buŋo koruŋ iŋi yajiya, 44 “Buŋo yo kaje ruaru maneniŋ: Anutuji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oi moreŋ ŋiŋigo kekesuesueyaŋuŋke yoŋore meo ruako rakaiŋ.” 45 Buŋo koruŋ oi yajiyayoŋ, oi so mane mukubuŋ. Anutuji oi kefagame soŋsoŋgo peko oi so mane taniŋgabuŋ eru fuŋine uruŋu, oi weu tenimiŋgo fogaturuŋ ebuŋ. Oŋu.
Kiŋariŋ botuyaŋuŋgo moji ropekiine fukega?
Mat 18.1-5; Mak 9.33-37
46 Kiŋariŋ niŋoreone ‘Moji ropekiine fukega?’ miku buŋo oi manesubuŋ.* 47 Oi manesubuŋyoŋ, Yesuji maŋ mamanesuyaŋuŋ mane mukuru made mendaine mo roru keririŋineo ruame dimaya. 48 Dimako iŋi yajiya, “Sosowo ŋoŋoreone moji wawakiine tatariine fukega, iŋoji ropekiine fukega. Ore eru moji made yo nonde tinao piineo keporeru siŋaŋ gaku maŋgo eteiŋ, iŋoji noŋ kepore nuiŋ. Moji noŋ kepore nuiŋ, iŋoji sore nuya, oi oŋuakoŋ keporeiŋ.” Oŋu.*
Moji rosigo mata, iŋoji ogogo fukega.
Mak 9.38-40
49 Damaŋ oo Jonji fuŋgaru buŋo iŋi ojiya, “Sogunene, ŋi moji gore tinao gemokaku yobe yabeme ŋonebeŋ. Iŋoji niŋoke so roregaru goga ore niŋo iŋo qomuku tebeŋ.”
50 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji iŋi ojiya, “Iŋo so qomuku teinebi. Moji so qomuku ŋareega, iŋoji ŋoŋo-ŋaŋunde buruo goga. (Ore eru ŋoŋo nonde ogopu goine oi sisiri egu eyarenimiŋ.)” Oŋu.
Samaria kae mo yoŋoji Yesu ŋadi gabuŋ.
51 Yesuji Sombuŋgo ropeiŋgo eya. Ore damaŋine bembeŋgaga ore Yesuji dimaku “Jerusalem sitio rabemiŋ,” miku misanaŋgaru fuŋgaru kadio raya. 52 Raru kiŋaŋ bonieru sore yabeme rabuŋ. Kadio raru goku Samaria prowinsre kae mogo roperu “Yesu wareiŋgo ore boemasaŋ ekimiŋgo ore waregobeneŋ,” mibuŋ. 53 Mibuŋyoŋ, Samaria yoŋoji Juda eru Jerusalem mipemiriŋ eyareebuŋ ore Yesuji “Noŋ Judia prowinsgo Jerusalem soriŋ oobe rabemiŋ,” miya ore pi sabareru momojo buŋoyaŋuŋ so yajibuŋ. 54 Oŋu ebi kiŋariŋyokaine Jeims eru Jon yokoji oi ŋoneru mibu, “O Ofoŋ, qonikiŋgone misi wakiru ja yabeko mataenobuŋ, oŋu oŋga wosikimiŋgo manege me mata?”*
55 Oŋu mibuyoŋ, Yesuji kirieru kane yaperu miyateya. 56 Oone jikigaru kae mogo rabuŋ. Oŋu.
Yesu boyobekiminde gbegbedi buŋo.
Mat 8.18-22
57 Kadio rakabi ŋi moji wareru Yesu ojiya, “Go uro uro ramiŋ, nonji oo go boyobe guru warebemiŋ.”
58 Oi maneru Yesuji iŋi ojiya, “Gomende qoro yoŋoji ko siroŋyaŋuŋgo pebi sowoo webo yoŋoji youyaŋuŋ baku goegobiyoŋ, Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji uro obe raru qoruine wamo roŋguŋgo roegaru pema nena?”
59 Yesuji ŋi more ojiya, “Go wareru noŋ boyobe nuigoŋ.” Ojiyayoŋ, iŋi bokirieya, “Ofoŋ, oi soineyoŋ, mamaneji komeiŋgo ega. Ore eru bonieru minde raru siŋaŋ gabe komeko yaŋ gabe tarime.”
60 Oŋu bokirieyayoŋ, Yesuji buŋoine bokirieru ojiya, “Boke! Komeine yoŋoji qoŋgbuŋyaŋuŋ komekiine oi soine yaŋ ganimiŋyoŋ, goji raru Anuture qorumande fuŋne mitaniŋga yareru goigoŋ.”
61 Moke ŋi moji waperu ojiya, “Ofoŋ, nonji go boyobe gubeminde aŋi manegoyoŋ, mane, go soine minde bonieru pigo raru tifepune momojo buŋoyaŋuŋ mibe tarime.”*
62 Ojiyayoŋ, Yesuji bokirieya, “Moji moreŋ banjaŋgaiŋgo kiju oi bafalo ŋadio kiperu meineji kiju kifuineo roru dimako rako moke kirieru ŋadiineo ŋonega, iŋoji Anuture qorumaŋgo roperu gioine baiŋ ore so, so fukega.” Oŋu.
* 9:3 Luk 10.4-11; Apo 13.51 * 9:7 Mat 16.14; Mak 8.28; Luk 9.19 * 9:19 Mat 14.1-2; Mak 6.14-15; Luk 9.7-8 * 9:20 Jon 6.68-69 * 9:23 Mat 10.38; Luk 14.27 * 9:24 Mat 10.39; Luk 17.33; Jon 12.25 * 9:28 2 Pi 1.17-18 * 9:35 Ais 42.1; Mat 3.17; 12.18; Mak 1.11; Luk 3.22 * 9:46 Luk 22.24 * 9:48 Mat 10.40; Luk 10.16; Jon 13.20 * 9:54 2 Kiŋ 1.9-16 * 9:61 1 Kiŋ 19.20