6
Nazaret yoŋoji Yesu ŋadi gabuŋ.
Mat 13.53-58; Luk 4.16-30
Oi fukeme Yesuji Jairusre kae moreŋ bokeme kiŋariŋpuineji boyoberu iŋoke raru Yesure sosogue taoŋgo ropebuŋ. Sabat kombaŋgo wareme oŋgawowosi pigo roperu Biŋe buŋo fuŋgaru qaji yareya. Qaji yareme maneru ŋiŋigo kokoineji popureru waragaru iŋi mibuŋ, “Yei, kajegi! Ya sosowo yo urone maneru miga? Maŋgboroŋine oi moji qaji teme miga? Eme mosi qoqowirie usuŋineke oŋu oi moji dobe gako meineo bako fukega? Ŋi yo kae yoore ketigaqoqo ŋiine. Mariare made eru Jeims, Josef, Juda eru Saimon yoŋore kaka. Seŋpuineji botunoŋuŋgo yo gogobi.” Nazaret yoŋoji oŋu mibi maŋyaŋunji sembeako oo embimbiŋgabuŋ.
Embimbiŋgabi Yesuji iŋi yajiya, “Kajeqouŋ ŋire daritife eru tifepuineji iŋoyoŋunde taoŋgo mipemiriŋ eteegobiyoŋ, kae goine oo oŋu mata.”*
Oŋu ebuŋ ore Yesuji jibe ŋiŋigo moakoŋ moakoŋ meine paiyaŋuŋgo ruaru bobiaŋ yabeyayoŋ, mosi qoqowirie usuŋineke goine baiŋgo ore embimbiŋgaya. Oŋu fukeme mamanesiŋyaŋunji so fukeko qoqomukuyaŋuŋ ore eru popureya. Popureru boke yaberu Nazaret bembeŋgo kaeine kaeine roregaru Biŋe buŋo qaji yareru goya. Oŋu.
Yesuji kiŋariŋpuine 12 sore yabeya.
Mat 10.5-15; Luk 9.1-6
Yesuji kiŋariŋpuine 12 oi oga yabeme warekabuŋ fuŋgaru yoyoka yoyoka sosowo sore yabeya. Sore yaberu gemokaku yobe yabenimiŋ ore usuŋine yareya. Oi yareru iŋi mitiga yareya, “Kadi raiŋgogobi ore tokuŋaŋuŋ roru ranimiŋ. Ya goine mo so roniŋ. Kadi tebuŋaŋuŋ mata, kekereŋaŋuŋ mata me siqojiŋo oi bifuŋ nigiŋ-ŋaŋuŋgo so kipeinebi.* Kufu komoŋ soine kufuŋaŋuŋgo kipeinebi. Mariku tebuine matayoŋ, mariku moakoŋ baniŋ.” 10 Oŋu miku iŋi yajiya, “Raru pi uri uri ropenimiŋ, oo akoŋ goku gio baku taoŋ oi bokeru kadi rainebi. 11 Raru goku pi mogo ropebi so ke pore ŋaberu buŋoŋaŋuŋ so manebi ketayaŋuŋ iŋi miku yaduinebi, ‘Niŋo ŋoŋore moreŋgo warebeneŋ rufe kufu tapenoŋuŋgo bakatoga, oi oderu qakiokabi ŋoŋo-ŋaŋundeo kirieru rakaiŋ.’ Oŋu mibi fuŋneŋaŋuŋ posiine mane mukubi soine kae me taoŋ oi bokeru jikigaru rainebi.”*
12 Oŋu yajime bokeru raru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bokirienimiŋ ore Biŋe buŋoine oi misaueku gobuŋ. 13 Goku gemokaku kokoine yobe yabeku jibe ŋiŋigo kokoine jijiji rau yareru bobiaŋ yabebuŋ. Oŋu.*
Kiŋ koito Herodji kokoi maneya.
Mat 14.1-12; Luk 9.7-9
14 Yesure tinabiŋeji saueru kiŋ Herodre kajeineo rakame maneya. Ŋiŋigoji iŋi mibuŋ, “Jon Mitimeso ŋiji komegone pakereru gioine bame mosi qoqowirie usuŋineke fukeega.”
15 Oŋu mibiyoŋ, goineji iŋi mibuŋ, “Oi Elaija.” Goineji jikigaru mibuŋ, “Oi kajeqouŋ ŋi raŋgbaŋine yoŋoreone mo.”*
16 Oŋu mibuŋyoŋ, kiŋ Herodji oi maneru iŋi miya, “Jon Mitimeso ŋi nonji mikabe ubeine ketigabuŋ, iŋoji komegone pakereru goga.” Manebu eku oŋu miya.
Jonde ubeine ketigabi komeya.
17 Oi iŋi ore miya: Herodji gboine Filip ŋonuŋine Herodias sumuŋgaru roko Jon Mitimeso ŋiji kiŋ koito ojiku miya ore kambanti sore yabeme raru Jon roru kiperu witi pigo ruabi. 18 Jonji Herodre buŋo iŋi miya: “Go simogo sumuŋgaru roru goku Kadi buŋo odurege.”*
19 Oŋu miko Herodiasji Jon rosi eteme qabi komeiŋ ore maneyayoŋ, ore fuŋine mo so bofukeya. 20 So bofukeme Jonji ŋi posiine eru gbagbataeŋine tiriine fukeya, Herodji oi maneru sa kiperu iporo keku maro qoso oteru Jonde kokoi maneru goya. Oŋu goku Herodji Jonde migone buŋo maneya, oi maŋine bapakarebi buŋo kokoineore maŋyoyoka maneya. Oi jibu Jonde buŋo maneiŋgo aŋi maneya.
21 Oŋu fukeme Herodiasji Jon qaiŋgo ore fuŋine so bofukeru gome ore damaŋine fiine oi iŋi wareru fukeya: Kiŋ koitore fufuke damanji wareme jebe ruaru muraŋ eru mamari siŋaŋpuine eru Galili prowinsre minebobopu qoruine oi kepore yabeme waperu ŋebuŋ. 22 Waperu ŋebi Herodias oduineji pi ore maŋineo waperu boji bame Herod eru iŋoke uqo ŋeŋe roregaru ŋebuŋ, yoŋoji ore ŋone aŋiine kokoine manebuŋ. Oŋu manebi kiŋ koitoji ŋigo jeŋoŋ oi iŋi ojiya, “Odune, go wamo yare aŋi manemiŋ, oi soine weu narende kisiŋga garebemiŋ.” 23 Oŋu ojiru buŋo oi mimipaŋ buŋoji misanaŋgaru iŋi ojiya, “Wamo yare weu narende, oi soine garebemiŋ. Ya oi me oi me prowins siŋaŋ yabeego, oi oŋuakoŋ soine boroiŋgaru mobeine mo garebe siŋaŋyaŋuŋ fukeigoŋ.”
24 Oŋu ojime sakibe raru maŋgoine iŋi weu teya, “Maŋgone, noŋ Kiŋ koitoji wamo ya nareiŋ ore weu tenobo?”
Oŋu weu teya maŋgoineji iŋi bokirieya, “Go raru minde Jon Mitimeso ŋire ube ketigabi qoruine roru wareru nareigoŋ.”
25 Oŋu bokirieme oo akoŋ pi maŋineo giniŋgaru kiŋ koitoreo roperu iŋi weuku ojiya: “Mama, nonji aŋi iŋi manego: Goji mitigande Jon Mitimeso ŋire ube ketigaru qoruine jambeo ruaru roru ware oi muŋambe yo nareigoŋ.”
26 Oŋu ojime kiŋ koitore manji jajabame beusembe maneyayoŋ, mimipaŋ buŋoine kipeme sogunepuine yoŋo oi manebuŋ, yoŋore jiŋoo egu waki qaiŋ ore weweuine ŋadi gaiŋgo maneme yobiŋgame bokeya. 27 Bokeru oo akoŋ kambantiine mo soreru ojiya, “Go bio raru Jonde ube ketigaru qoruine roru wareigoŋ.” 28 Oŋu ojiru soreme witi pi yukuineo raru ubeine ketigaru qoruine juago ruaru roru wareru ŋigo jeŋoŋ oi oteme maŋgoine oteya. 29 Jonde kiŋariŋpuineji ore biŋeine maneru raru qoŋgbuŋine roru jiŋarunde ko kouŋgo ruaru yaŋgabuŋ. Oŋu fukeya ore eru kiŋ Herodji jiki Yesure miya, “Jonji komegone gboreru pakere goga.” Oŋu.
Aposol yoŋo kirieru giore sundu Yesu batebuŋ.
Mat 14.13-21; Luk 9.10-17; Jon 6.1-14
30 Sosore ŋi aposol yoŋoji Yesureo wareru tumaŋgaru ya baku ŋiŋigo qaji yarebuŋ, ore sundu sosowo ojibuŋ. 31 Ojibi ŋiŋigo jijiki raware ebi sakiyaŋuŋ takireyayoŋ, uqo nonimiŋ ore damaŋine so fukeya. Ore eru Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Ŋoŋo noke warebi moreŋ qotigo noŋuŋ jikoŋ raru goku gbiŋ mendaine rokimiŋ.” 32 Oŋu yajime ŋiŋigo boke yaberu ogâo roperu moreŋ qotigo mogo yoŋoyoŋe jikoŋ goiŋgo rabuŋ.
33 Rabi ŋiŋigoji oi ŋoneru kokoineji ore biŋeine maneru taoŋ eru moreŋ so oone moreŋ kadi giniŋgaru bonieru raru oo ropebuŋ. 34 Ropebi Yesuji ogâone waki ŋiŋigo kubu soguine ŋone yabekame lama siŋaŋyaŋuŋ tomiri kamasi siŋsaŋ qaru gobi yoŋore beusembe maneya. Beusembe maneru fuŋgaru Biŋe buŋo fuŋne fuŋne qaji yareya. Oŋu.*
Yesuji ŋi 5,000 uqo yareya.
35 Oŋu eru goko wegi jiŋo mukuru rakaiŋgo eme kiŋariŋpuineji Yesureo wareru iŋi ojibuŋ, “Qaqaji, Niŋo moreŋ qotigo yo gobeneŋ kae ubu eiŋgo ega. 36 Ore eru go soine ŋiŋigo yo sore yabende kae eru pi memendaine bembeŋgo ŋe ragobi, oo raru uqo munjaŋ furiine baku nonimiŋ.”
37 Oŋu mibiyoŋ, iŋi kerisieru yajiya, “Ŋoŋoji ŋoŋo-ŋaŋe oi uqo gume yabeniŋ.” Oŋu yajime weu tebuŋ, “Niŋoji bio uruŋu enobeŋ? Gio bobo damaŋ 200:re furi (Kina 2,000) pega. Moneŋ oi roru raru uqo poroŋ furiine baru gume yabeiŋgo ore mige me?”
38 Oŋu weu tebi miya, “Ŋoŋo-ŋaŋunde uqo poroŋ wojimu pega? Oi raru ŋoneniŋ.” Oŋu miko kekereyaŋuŋ basiru mibuŋ, “Poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oŋumeŋ baru gogobeneŋ.”
39 Oŋu mikabuŋ Yesuji ŋiŋigo kubu iŋi mitiga yareya, “Ŋiŋigo sosowo, ŋoŋo roiŋgaru uqo noiŋgo qoko memendaine tumaŋgaru kegbaŋ rekagarigo rakaru ŋeniŋ.” 40 Oŋu mitiga yareme bembeŋgo qokoine qokoine roiŋgaru ŋebuŋ. Kubu goine 100 eru goine 50 oŋu oŋu qodureru ŋe rabuŋ. 41 Ŋe rabi poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oi roru Sombuŋgo pime ropeme mifiagaru poroŋ bajiku kiŋariŋpuine yareme ŋiŋigo qoko so boroiŋgaru botuyaŋuŋgo ruabuŋ. Jembaeŋ yoyoka oi oŋuakoŋ qoko sosowo yoŋore boroiŋgaya. 42 Boroiŋgame ŋiŋigo sosowo noku gaba yabeya. 43 Noku gaba yabeme uqo tifeine tifeine bokebuŋ, oi kiŋariŋ yoŋoji roru qojugabi jambe 12 oo rakaru puseya. Oŋuakoŋ jembaeŋ tifeine oi roru qojugabuŋ. Oŋu. 44 Ŋi poroŋ nobuŋ, yoŋore jare oi 5,000. Oŋu.
Yesuji obu joguŋ paiineo ode ode raya.
Mat 14.22-33; Jon 6.15-21
45 Nobi tarime Yesuji oo akoŋ kiŋariŋpuine mitiga yareru iŋi miya, “Ŋoŋo ogâo roperu bonieru obu joguŋ petigaru aribe Betsaida kaeo raniŋ. Nonji soine damaŋ botuineo ŋiŋigo kubu yo sore yaberu warebemiŋ.” 46 Oŋu miku momojoyaŋuŋ yajiru tukuo roperu oŋga wosiya. 47 Oŋga wosiru gokame kae ubu eme iŋoyoŋe akoŋ tukuo gokame ogâyaŋunji joguŋ botuineo raya. 48 Rako qaqaji qaku qaku esegaru kitiŋgabi rako gbiŋgo rabuŋ, ore oobene qaku wareme yobiŋgame manebu sogo manebuŋ. Kae fufurere (3-6 kilok) oŋuine oo Yesuji oŋu ŋone yaberu obu joguŋ paio ode ode kiŋariŋpuine yoŋoreo raru yadureiŋgo eya. 49 Obu joguŋ paio ode ode rame oi ŋoneru “Koe Dabodanji warega!” miku fuŋgaru oŋga jojorabuŋ. 50 Oŋga jojoraku sosowoji oi ŋoneru kokoi manekabuŋyoŋ, Yesuji oo akoŋ buŋo waigomeŋ miku iŋi yajiya,
“Ogopune, kobiŋaŋuŋke jogbake goinebi. Nake warego. Kokoi so maneniŋ.” 51 Oŋu miku yoŋoreo ogâo ropeme gbinji niniŋgaya. Niniŋgame gburugburu yabeme mokemoke yobu popurebuŋ. 52 Rone poroŋ ba saueru gume yabeya, ore fuŋine so mane taniŋgabuŋyoŋ, maŋyaŋunji kebojigame oŋuakoŋ popureru ŋebuŋ. Oŋu.
Yesuji Genesaret goku bobooro gio baya.
Mat 14.34-36
53 Obu joguŋ petigaru aribe Genesaret moreŋgo roperu ogâ bokeru mageŋgo rakabuŋ. 54 Ogâ bokeru mageŋgo rakakabi ŋiŋigoji Yesu oo akoŋ mane mukubuŋ. 55 Mane mukubi buŋo ruabi roru giniŋgaru qoqodure dobu kaeyaŋuŋgo kae so roregabuŋ. Roregabi maneru fuŋgaru jibe ŋiŋigo reŋgo kobe yaberu Yesuji kae uri goya ore so oga yaberu warebuŋ. 56 Kae so, taoŋ, pi me ako more maŋgo raya ore so jibe ŋiŋigo oga yaperu kae jiŋoyaŋuŋgo rua yabebuŋ. Rua yaberu Yesure sakio me marikure tifeo bouaiŋ ore karie teru gobuŋ. Bouabuŋ, sosowo yoŋoji bio fia forebuŋ. Oŋu.
* 6:4 Jon 4.44 * 6:8 Luk 10.4-11 * 6:11 Apo 13.51 * 6:13 Jei 5.14 * 6:15 Mat 16.14; Mak 8.28; Luk 9.19 * 6:18 Luk 3.19-20 * 6:34 Jare 27.17; 1 Kiŋ 22.17; 2 Hist 18.16; 34.5; Mat 9.36