7
Apa ŋaso yoŋoji buŋo jijibune qaji yarebuŋ.
Mat 15.1-9
Kadi buŋore yameŋyameŋ eru ore qaqaji goine Jerusalem sitione warebuŋ, yoŋoji Yesureo wareru tumaŋgabuŋ. Damaŋ oo Yesure kiŋariŋpu goineji meyaŋuŋ so jureru babaaŋ so qaku uqo munjaŋ nobi ŋone yaberu maŋyaŋuŋ sembeaya.
Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Juda ŋiŋigo goine sosowo yoŋoji apa ŋaso yoŋore mosiyaŋuŋ boyoberu gobuŋ. Ore eru meyaŋuŋ bonieru jureru emasaŋgaru uqo munjaŋ noku gobuŋ. Oŋuakoŋ gioone me nareŋgareŋ kaeone warenimiŋ, oo bonieru obu pioru rauku keririkeru uqo bouaku gobuŋ. Oŋuakoŋ popu, dero eru gomba sosowo oi jureru babaaŋ qaku gobuŋ. Mosi oŋuine oŋuine oi kokoine boyoberu gobuŋ.
Ore eru Kadi buŋore yameŋyameŋ eru ore qaqaji yoŋoji Yesu iŋi weu tebuŋ, “Gore kiŋariŋpugoji wamore apa ŋasopunoŋuŋ yoŋore mosi so boyoberu meyaŋuŋ babaaŋ so qaku jibu uqo munjaŋ roru noegobi.”
Oŋu weu tekabuŋ iŋi yajiya, “O maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine, kajeqouŋ ŋi Aisaiaji ŋoŋore fuŋneŋaŋuŋ poretiŋ kekogaru Biŋe Quraŋ mo iŋi quraŋgame pega,
‘Ŋiŋigo kubu yo oiji mi bibiyaŋunji fiine akoŋ araŋ ba nareegobiyoŋ, maŋyaŋunji keta enareku mogo jorigo ruabi pega.’
Oŋu peko nonde ohowe omaine yobu baku miteŋ nuegobi.
‘Kadi buŋo qaji yareiŋgo ore tifeineo ŋiŋigo yoŋore mimitiyaŋuŋ oi edobodo eku bobojibu eegobi.’*
Aisaiaji oŋu quraŋgaya. Ŋoŋo ore so Anuture mimipaŋ buŋo ŋadi gaku apa ŋasopuyaŋuŋ yoŋore mosi boyobeegobi. Oi so sagaga.”
Oŋu miku iŋi yajiya, “Ŋoŋo-ŋaŋunde mosi raŋgbaŋine boyobeiŋgo ore fiine akoŋ Anuture mimipaŋ buŋo kepiegobi. 10 Ore buŋoine mo oi iŋi: Mosesji iŋi mitigaya, ‘Maŋgo mamago araŋ ba yateeigoŋ,’ eru ‘Moji mamaine me maŋgoine qaiso gaiŋ, oi bio qabi komenoŋ.’* 11 Oŋu mitigayayoŋ, ŋoŋo buŋo oi odureru iŋi miegobi, ‘Moji maŋgo mamaine oi iŋi yasiiŋ: O beusembe manego. Nonde kikitiŋ ya biŋe qaku qoture nopebuŋ, oi Anuture taha pesiŋ ore osoeru rua forebe mitire pesiŋ fukeiŋ. 12 Moji oŋu yasime sagaiŋ migobi.’ Oŋu miku kiperu otebi maŋgo mamaine yokore babapi mo so jikiga yateeiŋ. Oi so sagaga. 13 Yei! Oŋu eku ŋoŋo-ŋaŋunde eeboboŋaŋunde mosiŋaŋuŋ mitigaku oo Anuture mimipaŋ buŋo kepiebi omaine fukeru jaŋgaru mataeega. Ŋoŋo ya oŋu oi kokoine baegobi.” Oŋu miku bokirie yareya. Oŋu.
Ŋi maŋ oi uruŋu kejigame goburega?
Mat 15.10-20
14 Yesuji ŋiŋigo kubu moke oga yabeme warebi iŋi yajiya, “Ŋoŋo sosowo buŋo yo kaje ruaru mane taniŋganiŋ. 15 Ya sakiineone ŋi maŋineo rakaega, oiji kejigaiŋ ore embimbiŋgaegayoŋ, iŋoyoŋunde maŋ wombuŋgone buŋo waperu wakiega, oiji maŋine kejigame gobureega. 16 Moji kajeineke goga ine, iŋoji buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
17 Yesuji oŋu miku ŋiŋigo kubu boke yaberu raru pi mogo ropeya. Roperu ŋeko kiŋariŋpuineji soso buŋo ore fuŋinere weubuŋ. 18 Weubi iŋi yajiya, “O ogopune, ŋoŋo oŋuakoŋ mamaneŋaŋuŋ fiine so fukegameŋ? Uqo munjaŋ ya sakiineone ŋi beuineo rakaega, oi kejigaiŋ ore embimbiŋgaega. Oi mane mukugobi me mata? 19 Oi maŋ wobuŋineo so rakaegayoŋ, beuineo rakaru sakibe wakiega.” Yesuji buŋo oŋu miku oo uqo munjaŋ sosowo oi bagbagbaga foreya.
20 Yesuji jikigaru iŋi miya, “Ŋi maŋ wombuŋineone buŋo waperu wakiega, oiji maŋine kejigame gobureega. 21 Ŋiŋigo maŋ wombuŋyaŋuŋgone ya yo oŋuine fukeru wapeega: Buŋo sembene manesuku boesau eiŋgo ore maneegobi. Ya kiaŋ roru kipe seroŋ baku ŋiŋigo yabebi komenimiŋ ore maneegobi. 22 Bobojibu eiŋgone ore maneegobi. Roruro eiŋgone ore ebu eegobi. Gboruiŋ mimisembe eru sinefuru eiŋgone ore maneegobi. Buŋo kekesiine miku maŋgigi eiŋgo ore maneegobi. Kajegi eku maŋboiŋ eiŋ ore maneegobi. Sigokeiŋ goku ŋadiqoqo buŋo miku Anutu igosisi eneiŋgo ore maneegobi. Jauba-iriŋbiriŋ eku mosi maŋyaŋuŋ tomiri eegobi. 23 Ya sembene sosowo oi ŋiŋigo maŋ wombuŋyaŋuŋgone waperu keji yabeega.” Oŋu.
Keinan ŋigo moji yameŋ keku oŋga wosiya.
Mat 15.21-28
24 Yesuji pakereru Genesaret kae bokeru siti tinayakuŋ Taia (Tiro) eru Saidon ore distrik tinaine Fonisia ore maŋgo raya. Raru moreŋ mogo roperu biŋeine moji egu maneiŋ ore miyaŋuŋ bojigayayoŋ, jibu soŋsoŋgo goiŋ ore embimbiŋgaya. 25 Embimbiŋgame oo akoŋ ŋigo mo odu mendaine iŋo gemoineke goko Yesure biŋe maneru iŋoreo wareru maŋfuŋineo rakaru dikanji ke teya. 26 Ŋigo oi Judaone matayoŋ, Grik buŋo miku goya. Maŋgo mamaine oi Fonisiare Siria prowins oone. Iŋoji oduinere maŋgone gemo yobeiŋgo karieru ojiya. 27 Karieru ojime iŋi ojiya, “Juda niŋo rone niŋonoŋunde odumadepu gume yabebeneŋ noku gaba yabeiŋ. Ore eru odumade yoŋore pigone poroŋ roru qoro yarebeneŋ egu so sagaiŋ. Juda noŋuŋ kotupunoŋuŋ ŋoŋore tina qoro miegobeneŋ. Nonji bonieru Juda ŋiŋigo bapi yabebe kantri goine yoŋoji qoro oŋuine odigaru goinebi.”
28 Oŋu ojime maneru iŋi bokirieya, “Ofoŋ, oi soine manegoyoŋ, qoro madeine yoŋoji oŋuakoŋ odumade yoŋore uqo kuŋgaŋine uqo ŋeŋe yukuineo wakime noegobi.”
29 Oŋu bokirieme Yesuji iŋi ojiya, “Buŋo oŋu mige ore soine mane garego. Gemo oiji muŋambe yo odugo bokeru raga. Ore eru go soine raigoŋ.”
30 Oŋu ojime maneru piineo rako gemoji oduine bokeme ŋeŋeineo peko ŋoneya. Oŋu.
Yesuji ŋi mo bobiaŋgaya.
31 Yesuji moke Taia siti moreŋ bokeru Saidon sitio raru odureru kegoigaru Ten-taoŋ morende botu odureru Galili obu joguŋ bembeŋgo wareya. 32 Warekame kajegi ŋi mo buŋoine mataeiŋ ore gogo, oi ogaru Yesureo warebuŋ. Wareru meine qoruineo ruaiŋgo ore weu tebuŋ. 33 Weu tebi ŋi oi ogaru ŋiŋigo kubu oi boke yaberu mogo rabu. Raku Yesuji me sisiine kajeineo ruaru dimaku moke iŋoyoŋunde me sisiji tifagaru namaŋineo bouoya. 34 Bouoru Sombuŋgo pime ropeme gobogobo oŋga wosiru iŋoyoŋunde buŋoo “Efata,” noŋunde buŋoo ‘Unto,’ oŋu miya.
35 Oŋu miko kajeyokaineji untome namaŋineji wirieko buŋoine fiine akoŋ miya. 36 Miko Yesuji ore biŋe ŋiŋigo egu yajinimiŋ ore qomuku yareya. Qomuku yareru yameŋ keko yoŋoji oi yameŋ keku misaueku gobuŋ. 37 Mi saueru gobi ŋiŋigoji meayaŋuŋ mukume waragaru iŋi mibuŋ, “Ya sosowo fiine akoŋ baega. Kajegi kajeyaŋuŋ bouŋtome maneegobi. Ŋiŋigo mutuine yoŋore namaŋ kerisieme buŋo miegobi.” Oŋu.
* 7:7 Ais 29.13 * 7:10 Eks 20.12; 21.17; Lew 20.9; Dut 5.16