8
Yesuji ŋiŋigo 4,000 uqo gume yabeya.
Mat 15.32-39
Damaŋ oo ŋiŋigo kubu yasogoji moke tumaŋgabuŋ. Uqo munjaŋyaŋuŋ tomiri gobuŋ ore Yesuji kiŋariŋpuine oŋga yareme iŋoreo warebi iŋi yajiya, “Nonji ŋiŋigo kubu yo yoŋore beusembe manego. Yoŋoji noke wareru una yokaomo gobi uqo munjaŋyaŋuŋ matae foreme ŋonego. Yoŋoreone goineji jorigone wareru gobuŋ nonji ‘Soine kaeŋaŋuŋgo rainebi,’ egu yajibemiŋ. Uqo so nobuŋ omaine sore yabebe kadi botuineo ragu ragu jiŋoyaŋuŋ buburime sisibiri egu bofukenimiŋ.”
Oŋu yajime kiŋariŋpuineji kerisieru iŋi ojibuŋ. “Moreŋ buroineo yoo moji urone uqo munjaŋ oŋuine bofukeru kubu sogo yo gume yabenobeŋ?”
Oŋu ojikabuŋ iŋi weu yareya, “Ŋoŋoreo poroŋ wojimu ŋega?” Weu yareme “Poroŋ 7 ŋega,” ojibuŋ.
Ojibi Yesuji ŋiŋigo kubu sogo oi moreŋgo rakaru ŋenimiŋ ore mitiga yareko rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋekabuŋ poroŋ 7 oi roru Anutu oŋga wosiru daŋge miku bajiku kiŋariŋpuine yareru ŋiŋigo qoko so botuyaŋuŋgo ruanimiŋ ore miya. Oŋu miko ore so ruabuŋ. Yoŋore jembaeŋ memendaine goine oŋuakoŋ ŋeya. Oi oŋuakoŋ roru mifiagaru ŋiŋigo qoko so botuyaŋuŋgo boto baku yarenimiŋ ore mitiga yareya. Mitiga yareme yarebuŋ noru gaba yabeya. Nogu gaba yabeme uqo mobeine bokebi ŋeya, oi jambe 7 roru qojukabi puseya. Ŋi uqo nobuŋ, yoŋore jareyaŋuŋ oi 4,000. Nokabuŋ sore yabeme kaeyaŋuŋgo rabuŋ. Oŋu.
Qaqaji goineji mosi qoqowirie ŋoneiŋgo yameŋ kebuŋ.
Mat 16.1-4
10 Rakabi oo akoŋ kiŋariŋpuine yoŋoke ogâo roperu distrik tinaine Dalmanuta oo rabuŋ. 11 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji oo wareru Yesuke fuŋgaru migobobo ebuŋ. Buŋore buduŋgo furugaiŋgo ore esoigaru iŋi yameŋ keku weubuŋ, “Go minde Sombuŋgone mosi qoqowirie mo fukeko ŋonekimiŋ.”* 12 Oŋu mibi maŋineji yobiŋgame mofoŋgokeme miya, “O ŋiŋigo damaŋ yoo moreŋgo gobuŋ, ŋoŋo wamore Anuture soi fukeiŋ ore yameŋ keegobi? Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji soi oŋuine oi so baku ŋaduiŋ. Mata yobu!”*
13 Oŋu miku boke yaberu moke kiŋariŋpuine yoŋoke ogâo roperu obu joguŋ petigaru aribe ropebuŋ. Oŋu.
Farisi eru Herod yoŋoji maŋ joru oŋuine fukegobi.
Mat 16.5-12
14 Oo roperu tebu baiŋgo ore niga yabe poroŋ moakomeŋ oi ogâo baru ŋebuŋ. 15 Ŋebi Yesuji iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo Kadi buŋore yameŋyameŋ (Farisi) yoŋore beumomoki buŋoyaŋuŋ eru Herodre jama saboi ore eru siŋaŋ-ŋaŋuŋ baninebi. Oi fiine akoŋ so osoeru ŋadi ganimiŋ ine, yokoji yist oŋuine sogueru bosembe ŋabenimi.”*
16 Mitiga yareme buŋo ŋadiine oi so mane taniŋgaru botuyaŋuŋgo iŋi mimane ebuŋ. “Poroŋnoŋuŋ tomiri ore miga me uruŋu?”
17 Oi mimane ebi kajeineo rakame iŋi yajiya, “Wamore poroŋnoŋuŋ tomiri miku mimane egobi? Nonde fuŋne oi wamore so mane mukugobi? Oi so mane taniŋgagobi me? Maŋkajeŋaŋunji gigaru pega me? 18 Jiŋoŋaŋuŋ pegobireyoŋ, jibu so ŋone mukugobi me? Kajeŋaŋuŋ pegobireyoŋ, jibu so mane taniŋgagobi me? Ya fukeya, oi niga ŋabega me mata?* 19 Nonji poroŋ 5 oi ŋiŋigo 5,000 yoŋore bajibe ore mobeine roru qojugabi jambe wojimu rakaru puseya?” Weu yareya “Jambe 12,” ojibuŋ.
20 Ojibi jikigaya, “Nonji poroŋ 7 oi ŋiŋigo 4,000 yoŋore bajibe ore mobeine ro qojugakabi jambe wojimu rakaru puseya?” Weu yareme “Jambe 7,” ojibuŋ.
21 Ojibi maneru miya, “Ore eru fuŋne oi oŋuakoŋ so mane taniŋgagobi me?” Oŋu.
Ŋi jiŋokombi more jiŋo botigaya.
22 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Betsaida taoŋgo warebuŋ. Oo wareru ŋi jiŋokombi mo ogagaru Yesureo waperu meineji bouaiŋ ore oŋga wosi tebuŋ. 23 Oŋga wosi tebi Yesuji ŋi jiŋokombi oi meineo roru ogagaru kae sakiineo rabu. Raru tifeine tifagaru jiŋoineo ruaru meine qoruineo ruaru weu teya, “Ya mo ŋonege me mata?”
24 Weu teme jiŋoine pime ropeko miya, “Ŋiŋigo ŋone yabegoyoŋ, oi yo kamakamasi fukebi iiru akoŋ ŋone yabebe roware eru dimagobi.”
25 Oŋu miko moke meineji jiŋoyokaine yoŋoko tiŋame poretiŋ pime taniŋgame ya sosowo fiine akoŋ ŋone foreya. 26 Ŋone foreme soreku iŋi ojiya, “Go moreŋ mogo so ramiŋyoŋ, poretiŋ gakere kaegoo raigoŋ.” Oŋu.
Pitaji Yesure fuŋne mifukeya.
Mat 16.13-20; Luk 9.18-21
27 Yesuji Betsaida bokeru kiŋariŋpuine yoŋoke Sisaria Filipai taonde bembeŋgo rabuŋ. Kadio raru kiŋariŋpuine iŋi weu yareya, “Ŋiŋigoji nonde uruŋu miegobi? Noŋ mo ŋi fukego?”
28 Weu yareme kerisieru iŋi mibuŋ, “Goineji ‘Go Jon Mitimeso ŋi fukege,’ miegobiyoŋ, goineji ‘Go Elaija fukege,’ miegobi eko goineji jikigaru iŋi miegobi, ‘Go kajeqouŋ ŋi raŋgbaŋine yoŋoreone mo fukege.’ ”* 29 Oŋu mikabi iŋi weu yareya, “Eme ŋoŋo-ŋaŋe nonde uruŋu migobi? Noŋ mo fukego?” Weu yareme Pitaji iŋi bokirieya,
“Go Anuture Munaŋqoqo Rauine Kristo fukege.”*
30 Oŋu bokirieme fuŋine totogo mikabi moji egu maneiŋ ore agi sanaŋine ba yareya.
Yesuji komeiŋ ore buŋoine miya.
Mat 16.21-28; Luk 9.22-27
31 Yesuji kiŋariŋpuine fuŋgaru iŋi qaji yareya, “Sombuŋ kaere Ŋi foriine joiserereŋ kokoine maneiŋ. Kantrire minebobo, soriŋ gio siŋaŋ eme Kadi buŋore qaqaji yoŋoji ŋadi gaku qabi komeiŋ. Komeko una yokaomo tariko komegone pakereiŋ.” 32 Yesuji buŋo oi so kesoŋgaru totogo miko Pitaji oo akoŋ poreru qaŋaŋineo raru fuŋgaru qomuku teya. 33 Qomuku teme kirieru kiŋariŋpuine piki ŋone yaperu Pita qomuku iŋi ojiya, “Go buŋo manesuge, oi Anuture buŋo matayoŋ, moreŋ ŋiŋigo eru Satan aŋiyaŋuŋ. Ore eru Satan, go muŋambe yo nonde jiŋo maione use.” Oŋu.
Kristo boyobekimiŋ ore furiine.
34 Yesuji ŋiŋigo kubu eme kiŋariŋpuine oŋga yareme warebi buŋo iŋi yajiya, “Moji nonde ŋadio wareiŋgo manega, iŋoji iŋoyoŋunde maŋ sakiinere aŋi sanaŋine sembene ŋadi gakume misombeŋ ebi joiserereŋ oi koboeine. Oi maripoŋgo komeiŋ ore so maneku karieru noŋ boyobe nuru wareiŋ.* 35 Moji gogoine iŋoyoŋunde sabareru iŋoyoŋunde aŋigo goga, iŋoji gogoine foriine kipeme jibugaiŋ. Jibugaiŋyoŋ, moji morende gogoine oi noŋ eru nonde Bobiaŋ Biŋenere eru kisiŋgaru kisiŋga nareiŋ, iŋoji gogo foriinere fuŋne bofukeru sanaŋgaru goiŋ.* 36 Moji moreŋine moreŋine yoŋore yareya sosowo keku furugame biŋeine ra foreme mande gogoine ro jibugaru keoma goku komeme Anutuji buŋoine mitarime qoqotiineji sibirigame so sagaiŋ. Meboine oiji manjeri so roru oteiŋ. Mata yobu! 37 Noŋuŋ sosowoji noŋunde due bakimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ. 38 Ŋiŋigo kubuine kubuine damaŋ yoo moreŋgo bobojibu eru agiburaŋ goine eru goegobi. Moji yoŋore botugo nonde tina eru nonde Biŋe buŋo baru wakiiŋ, oi Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ ŋoneru takigaiŋ. Iŋoji jiki Sombuŋ mimerereŋ tiriine yoŋoke yo wakibi Mamainere kuririquraŋ ŋoneru popurebi iŋoji ŋi me ŋigo oŋuine ŋone yaberu taki yabeiŋ.” Oŋu.
* 8:11 Mat 12.38; Luk 11.16 * 8:12 Mat 12.39; Luk 11.29 * 8:15 Luk 12.1 * 8:18 Jer 5.21; Eze 12.2; Mak 4.12 * 8:28 Mak 6.14-15; Luk 9.7-8 * 8:29 Jon 6.68-69 * 8:34 Mat 10.38; Luk 14.27 * 8:35 Mat 10.39; Luk 17.33; Jon 12.25