14
Jonde ube ketigabi komeya.
Mak 6.14-29; Luk 9.7-9
Damaŋ oo moreŋ mobeine, Galili prowinsre kiŋ Herod iŋoji Yesure biŋe maneya. Oi maneru kiŋaŋqoqopuine iŋi yajiya, “Oi Jon Mitimeso ŋi. Iŋoji komegone pakereru gio bame mosi qoqowirie usuŋineke fukeegobi.” Manebu eru oŋu yajiya.
Oi yoore eru miya: Herodji gboine Filipre ŋonuŋ Herodias kamiine roko Jon Mitimeso ŋiji kiŋ buŋo miteme kambanti sore yabeme raru Jon roru nigiŋgaru witi pigo ruabuŋ. * Jonji Herodre buŋo iŋi miya, “Go simogo roru goku Kadi buŋo odurege.” * Oŋu miko Herodji Jon qabi komeiŋgo maneyayoŋ, kufufuŋ yoŋoji Jonde manebi kajeqouŋ ŋi goya, ore eru kufufuŋ yoŋore kokoi maneya.
Kokoi maneyayoŋ, Herodre fufuke damanji wareme sogunepuine yoŋo tumaŋgaru ŋekabi Herodias oduineji yoŋore jiŋoyaŋuŋgo boji bame Herodji iŋore ŋoneaŋi kokoine eteya. Ore eru ŋigo jeŋoŋ iŋo wamo yare weuna, kiŋ koitoji oi oteinde buŋo kiperu buŋoine oi mimipaŋ buŋoji misanaŋgaya. Oŋu misanaŋgako maŋgoineji ŋigo jeŋoŋ oi bapakareru iŋi ojiya, “Go weu teinde Jon Mitimeso ŋire ube ketigaru qoruine jambeo ruaru roru wareru nareine.”
Oŋu ojiko kiŋ koitore manji jajabame beusembe maneyayoŋ, mimipaŋ buŋoine miko sogunepuine yoŋo oi manebuŋ, yoŋore jiŋoo egu waki qaiŋ ore eru Jonde qoru oteniminde mitigaya. 10 Oŋu mitigaru kambantiine mo soreru miya, “Go witi pigo raru Jonde ube ketigaru qoruine roru ware.” 11 Oŋu mime Jonde qoru jambeo ruaru roru wareru ŋigo jeŋoŋ oi oteme roru raru maŋgoine oteya. 12 Jonde kiŋariŋpuji ore biŋe maneru raru qoŋgbuŋine roru jiŋorunde ko kouŋgo ruaru yaŋgabuŋ. Yaŋgaru raru buŋo oi Yesu ojibi maneya. Oŋu.
Yesuji ŋi 5,000 uqo gume yabeya.
Mak 6.30-44; Luk 9.10-17; Jon 6.1-14
13 Yesuji Jonde sundu maneru moreŋ oi bokeru ogâo roperu moreŋ taine mogo yoŋoyoŋe akoŋ gokimiŋgo ore rabuŋ. Ŋiŋigo kubu yoŋo ore sunduine maneru taoŋ eru kaeyaŋuŋ bokeru Yesure ŋadio boyoberu moreŋ kadi rabuŋ. 14 Rabi Yesuji ogâone wakiru ŋiŋigo kubu sogo ŋone yaberu yoŋore beusembe maneya. Beusembe maneru botuyaŋuŋgo jibe bayabeme gobuŋ, yoŋo bobiaŋ yabeya.
15 Oŋu eku gome ubu eme kiŋariŋpuine yoŋo Yesureo wareru iŋi mibuŋ, “Qaqaji, niŋo moreŋ taine yoo gobeneŋ wegi jiriŋine ŋe mukuru rakaiŋ ega. Ore eru go soine ŋiŋigo kubu yo sore yabende kaeine kaeine oo raru uqo munjaŋyaŋuŋ furiine baku nonimiŋ.”
16 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji iŋi yajiya, “Yoŋo soine yoo ŋenimiŋ. Ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋe uqo gume yabeniŋ.” 17 Oŋu yajime mibuŋ, “Niŋo poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oŋu baru gogobeneŋ.” 18 Oŋu mibi yajiya, “Oi roru wareru nareniŋ.”
19 Oŋu yajiru ŋiŋigo kubu sogo yoŋo kegbaŋgo wakiru ŋeninde mitiga yareko ŋebuŋ. Ŋebi poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oi roru Sombuŋgo pime ropeko mifiagaru poroŋ bajiru kiŋariŋpuine yareme ŋiŋigo kubu so boroiŋ yabebuŋ. 20 Boroiŋ yabebi ŋiŋigo sosowo noku no gaba ebuŋ. No gaba eku uqo mobeine kuŋgaŋine bokebuŋ, oi kiŋariŋ yoŋoji roru qojugabi jambe 12 oo rakaru puseya. 21 Ŋi poroŋ nobuŋ, yoŋore jare oi 5,000. Ŋigo odumade yoŋore jare oi so robuŋ. Oŋu.
Yesuji obu joguŋ paio ode ode raya.
Mak 6.45-52; Jon 6.15-21
22 Nobi tariko Yesuji oo akoŋ kiŋariŋpuine mitiga yareru iŋi miya, “Ŋoŋo ogâo roperu bonieru obu joguŋ petigaru aribe raniŋ. Nonji soine damaŋ botuineo ŋiŋigo kubu yo sore yabebe rabi fobemiŋ.” 23 Oŋu miku ŋiŋigo sore yabeme rabi tukuo roperu iŋoyoŋe akoŋ goku oŋga wosiya. Oŋga wosiru gome ubu eme tukuo yoŋekoŋ ŋeya. 24 Ŋeko ogâyaŋunji obu joguŋ botuineo joroineo rako gbinji rabuŋ, oŋubene qaru wareme siriji ogâ igogaru bokeme rorisi raru wareya.
25 Oŋu eko kae kekeineo (3-6 kilok) oo akoŋ Yesuji obu joguŋ paio ode ode kiŋariŋpuine yoŋoreo raya. 26 Raru obu joguŋ paio ode ode rako kiŋariŋpuineji iŋo ŋoneru popureru kokoi maneru gburugburu yabeme “Koe Dabodanji warega,” miku sombuyaŋuŋ maneru oŋgaku oŋga jojorabuŋ.
27 Oŋga jojorakabuŋyoŋ, Yesuji oo akoŋ buŋo miku iŋi yajiya, “Ogopune, ŋoŋo kobiŋaŋuŋke jogbake goinebi. Nake warego. Kokoi so maneniŋ.” 28 Oŋu yajiko maneru Pitaji bokirieru iŋi ojiya, “Goji Ofoŋ fukege ine, soine minde nonji obu paio ode ode goreo warebemiŋ.”
29 Yesuji oi maneru “Soine ware,” miya. Oŋu mime Pitaji ogâ bokeru obu joguŋ paio ode ode fuŋgaru Yesureo raya. 30 Fuŋgaru rayayoŋ, gbiŋ kokoine qako siri wareme ŋoneru kokoi maneru gburugburu qame fuŋgaru obu maŋgo rakaru iŋi oŋgaya, “Ofoŋ, go bapi nu!” 31 Oŋgame Yesuji oo akoŋ meine sineru Pitare meineo roru iŋi ojiya, “Mamanesiŋgo oi wawakiine. Go wamore maŋyoka ege?”
32 Oŋu ojiru bapi gako ogâo ropebire gbinji niniŋgame siriji benoŋ baya. 33 Benoŋ bame ŋi ogâo ŋebuŋ, yoŋo ohoweine baku miteŋ garu iŋi mibuŋ, “Fofori, go Anuture made.” Oŋu.
Yesuji Genesaret goku bobooro gio baya.
Mak 6.53-56
34 Obu joguŋ petigaru aribe Genesaret kaeo roperu ogâ bokeru mageŋgo rakabuŋ. 35 Maŋgeŋgo rakabi kae ore ŋiŋigo yoŋo Yesu mane mukubuŋ. Mane mukubi buŋo ruabi kae sosowo bembeŋgo ŋebuŋ, oo rame biŋeine maneru jibe ŋiŋigo sosowo oga yaberu Yesureo warebuŋ. 36 Wareru dimaku Yesure mariku sisiineo bouaninde karieru gobuŋ. Bouabuŋ, sosowo yoŋoji fia forebuŋ. Oŋu.
* 14:3 Luk 3.19-20 * 14:4 Lew 18.16; 20.21