15
Apa ŋaso yoŋoji buŋo jijibuine qaji yarebuŋ.
Mak 7.1-13
Ore ŋadiineo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Kadi buŋore qaqaji goineji Jerusalem sitione Yesureo wareru iŋi weu tebuŋ, “Gore kiŋariŋpu yoŋo wamore kadi odureru apa ŋasopunoŋuŋ yoŋore mosi so boyobegobi? Yoŋo meyaŋuŋ so jureru munaŋ so qaku jibu fuŋgaru uqo munjaŋ nogobi?”
Oŋu weu tebi iŋi yajiya, “Ŋoŋo-ŋaŋe wamore apa ŋasonoŋuŋ yoŋore mosi boyobekimiŋ ore kadi odureru Anuture mimipaŋ buŋo qaegobi? Ore buŋo mo oi iŋi: Anutuji iŋi mitigaya, ‘Maŋgo mamago araŋ ba yateeigoŋ,’ eru ‘Mo iŋo mamaine me maŋgoine qaisogaiŋ, iŋo qabi komeine.’ *
“Oŋu mitigayayoŋ, ŋoŋo buŋo oi odureru iŋi miegobi, ‘Mo iŋo mamaine me maŋgoine iŋi ojiiŋ: O beusembe manego. Nonde kikitiŋ yane rauganoŋ, oi Anuture daŋge yauŋ pesiŋ ore osoeru ruabe pega. Moji oŋu miku mamaine me maŋgoine araŋ bateiŋ ore so oŋu so fukega.’
“Oŋu miku mosiŋaŋuŋ raŋgbaŋinere eru Anuture mimipaŋ buŋo kepiabi omaine fukeru mataeega. Oi so sagaga. O maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine, kajeqouŋ ŋi Aisaiaji ŋoŋore fuŋne poretiŋ ronekoŋ barariŋgaru iŋi miya pega,
‘Ŋiŋigo kubu yo yoŋo mi bibiyaŋunji fiine akoŋ araŋ ba nareegobiyoŋ, maŋyaŋunji keta enareku mogo jorigo ruabi pega.’
“Oŋu peko nonde ohowe omaine yobu baku miteŋ nuegobi. ‘Kadi buŋo qaji yarekimiŋ,’ miku tifeo ŋiŋigo yoŋore mimitiyaŋuŋ oi edobodo eru bobojibu eegobi.” Oŋu bokirie yareya. *
Ŋi maŋine oi uruŋu kejigaga?
Mak 7.14-23
10 Yesuji ŋiŋigo kubu moke oŋga yareme warebi iŋi yajiya, “Ŋoŋo buŋo yo kaje ruaru mane mukuinebi. 11 Ŋiji ya nome maŋineo rakaega, oiji so kejiga teegayoŋ, iŋoyoŋunde maŋ wombuŋgone buŋo waperu wakiega, oiji iŋo kejiga teega.”
12 Oŋu yajime kiŋariŋpuine yoŋo wareru iŋi weubuŋ, “Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋo buŋo oi manebi yabeko maŋyaŋuŋ sembeaga, oi manege me mata?” 13 Weubi iŋi bokirieya, “Nonji wiki sosowo nonde Sombuŋ Mamaji so sariya, oi goduineke unugabemiŋ. 14 Jibu, oi boke yabeinebi. Yoŋo ‘Ŋiŋigo jiŋokombi oga yabekimiŋ,’ miegobiyoŋ, yoŋoyaŋunde jiŋoji kobega. Jiŋokombi moji jiŋokombi ogoine mo meineo roru ogagaiŋ ine, yokoji moko yoŋgo rakaru yapeiŋ.” *
15 Oŋu bokirieme Pitaji ojiya, “Soso buŋo ore fuŋine soine mitaniŋgande manekimiŋ.” 16 Oŋu ojime Yesuji miya, “O ogopune, ŋoŋo oŋuakoŋ jikigaru mamaneŋaŋuŋ fiine so fukega me? 17 Ŋiji ya sosowo nome maŋineo rakaega, oi beuineo rakaru sakibe wakiega. Oi mane mukugobi me mata?
18 “Oi wakiegayoŋ, buŋo maŋ wombuŋineone waperu miineo wakiega, oiji kejiga teega. * 19 Ŋiŋigo maŋ wombuŋyaŋuŋgone ya yo iŋiine fukeru wapeega: Buŋo sembene manesuku kipe seroŋ baku ŋiŋigo yabebi komeinde maneegobi. Bobojibu eru boesau eninde maneegobi. Ya kiaŋ roiŋgo maneegobi. Migoiga buŋo ikoine miiŋgo maneegobi. Ŋadiqoqo buŋo miku Anutu igosisi eninde maneegobi. 20 Ya oŋuineji ŋiŋigo kejiga yareegayoŋ, meyaŋuŋ so jureru uqo munjaŋ noegobi, oiji ŋi mo so kejigaega.” Oŋu.
Keinan ŋigo moji yameŋ keku oŋga wosiya.
Mak 7.24-30
21 Yesuji Genesaret moreŋ bokeru siti tinayakuŋ Taia Tiro eru Saidon yokore distrik tinaine Fonisia ore maŋineo raya. 22 Rako Keinan ŋigo, moreŋ ore rauine moji wareru Yesu karieru iŋi oŋgaku ojiya, “Ofoŋ, Deiwidre osigida, ŋonemaiŋ enareigoŋ! Gemoji odune bapeboriŋ eteko joiserereŋ soguine maneega.”
23 Oŋgaku ojiyayoŋ, Yesuji buŋo mo so bokirieya. Oŋu fukeko kiŋariŋpuineji wareru iŋi bapakareru ojibuŋ, “Ŋigo oi oŋga kuyo eku ŋadinoŋuŋgo warega ore iŋo bapigande raine.” 24 Oŋu ojibi bokirieya, “Mamaneji Israel kufufunde lama jibugakiine yoŋo akoŋ munaŋ qa yarebemiŋ ore eru sore nume warego.” 25 Oŋu bokirieme ŋigo iŋoji maŋfuŋgo wareru pedaberu ojiya, “Ofoŋ, go bapi nuigoŋ!”
26 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji iŋi bokirie teya, “Mata, odumade yoŋore pigone poroŋ roru qoro yarebeneŋ so sagaiŋ. Juda niŋo kotupunoŋuŋ ŋoŋore tina qoro miegobeneŋ. Nonji rone Juda ŋiŋigo bapi yabebe kantri goine ŋoŋoji qoro oŋuine odigaru goinebi.”
27 Bokirie teyayoŋ, ŋigoji miya, “Ofoŋ, oi soine manegoyoŋ, qoro mendaine yoŋo oŋuakoŋ rauyaŋunde uqo ŋeŋeone uqo kuŋgaŋine wakiko noegobi.” 28 Oŋu mime Yesuji iŋi ojiya, “O ŋigo, gore mamanesiŋ oi soguine. Ore eru karie narege ore fori bio fukeiŋ.” Oŋu ojime maneko oduineji aua oo akoŋ fiaya. Oŋu.
Yesuji jibe ŋiŋigo boakoŋ bobiaŋ yabeya.
29 Yesuji moreŋ oi bokeru wareru Galili obu jogunde qaŋaŋineo waperu tukuo roperu waki ŋeya. 30 Ŋeko ŋiŋigo kubu sogoji iŋoreo wareru ŋiŋigo yo iŋiine oga yabebuŋ: Puriŋ eru ŋiŋigo jiŋokombi, goine mekufuyaŋuŋ poporiine, goine noŋguŋ eru goine jibe kokoine bayabeme gobuŋ, yoŋo oga yaberu Yesure kufu fuŋgo rua yabebi bobiaŋ yabeya.
31 Bobiaŋ yabeme noŋguŋ ŋiŋigo yoŋo buŋo mibi mekufuyaŋuŋ poporiine yoŋo fiaru poretiŋgabi puriŋ yoŋo kufu oderu ra warebi jiŋoyaŋuŋ kobekiine yoŋo jiŋo piku ŋonebi ŋiŋigo kubu yoŋo oi ŋone wara eku Israel noŋunde Anutu miteŋ gabuŋ. Oŋu.
Yesuji ŋi 4,000 uqo gume yabeya.
Mak 8.1-10
32 Yesuji kiŋariŋpuine oŋga yareme iŋoreo warebi iŋi yajiya, “Nonji ŋiŋigo kubu sogo yo yoŋore beusembe manego. Yoŋoji nondeo wareru una yokaomo go wapebi uqoyaŋuŋ matae foreme ŋonego. Kadio raku gogu botuineo jiŋoyaŋuŋ putarieme sisibiri egu bofukenimiŋ ore yoŋo mo sore yabeiŋgo so manego. Ore eru yoŋo uqo gume yabeiŋgo manego.”
33 Oŋu yajime kiŋariŋpuine yoŋo bokirieru iŋi ojibuŋ, “Moreŋ buroineo yoo niŋo uroone uqo munjaŋ soguine bofukeru ŋiŋigo kubu sogo yo gume yabenobeŋ?” 34 Oi maneru Yesuji iŋi weu yareya, “Ŋoŋoreo poroŋ wojimu pega?” Weu yareme “Poroŋ 7 eru jembaeŋ kokiine goine pega,” miku ojibuŋ. 35 Ojibi Yesuji ŋiŋigo kubu sogo oi moreŋgo waki ŋeninde mitiga yareme waki ŋebuŋ.
36 Waki ŋebi poroŋ 7 eru jembaeŋ oi roru Anutu oŋga wosiru daŋge miku bajiru kiŋariŋpuine yareme yoŋoji oi ŋiŋigo kubu so boroiŋga yarebuŋ. 37 Boroiŋga yarebi noku no gaba ebuŋ. No gaba eku uqo mobeine bokebi ŋeya, oi jambe 7 oo qojugabi rakaru puseya. 38 Ŋi uqo nobuŋ, yoŋore jare oi 4,000. Ŋigo odumade yoŋore jare oi so robuŋ. 39 Yesuji ŋiŋigo kubu sogo sore yabeme rabi iŋoyaŋune ogâo roperu Magadan moreŋgo raya. Oŋu.
* 15:4 Eks 20.12; 21.17; Dut 5.16; Lew 20.9 * 15:9 Ais 29.13 * 15:14 Luk 6.39 * 15:18 Mat 12.34