16
Qaqaji goineji mosi qoqowirie ŋoneniminde yameŋ kebuŋ.
Mak 8.11-13; Luk 12.54-56
Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) goineji Yesureo wareru buŋore budunji poreiŋ ore esoigaru iŋi weu tebuŋ, “Go minde Sombuŋgone mosi qoqowirie mo fukeko ŋonekimiŋ.” * Oŋu weu tebi iŋi bokirieya, “Ŋoŋo wegi rakaiŋ eme oo iŋi miegobi, ‘Qonikinji boroŋgaga ore yogo wegi fiine fukeiŋ.’
“Oŋuakoŋ kae fufurere akoŋ iŋi miegobi, ‘Qonikinji boroŋgame kuanji goburega ore kue gbiŋ qaiŋ.’ Oŋu oŋu miku qonikinde kamasi ŋoneru kue wegire fuŋne soine osoeegobiyoŋ, damaŋ gogobeneŋ, ore mogeine osoeninde so manegobi. Oi so sagaga. Ŋiŋigo kubu sembene moreŋgo goku jikiboti eegobi, yoŋo Anuture moge fukeiŋgo yameŋ keegobiyoŋ, Anutuji kajeqouŋ ŋi Jonare moge yare foreme moge goine so jikigaru ŋaduiŋ.” Oŋu bokirieru boke yaberu mogobe raya. Oŋu. *
Farisi eru Sadusi yoŋoji momoki oŋuine fukegobi.
Mak 8.14-21
Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke obu joguŋ petigaru aribe roperu tebu roninde niga yabeya, oi ŋonebuŋ. Oi ŋonebi Yesuji iŋi yajiya, “Ŋoŋo Farisi eru Sadusi pati kubu yoyoka yoŋore momoki eru jama saboiyaŋuŋ ore eru sisiŋaŋ eku goinebi. Oi fiine akoŋ so osoeru ŋadi gabi yoŋoji yist oŋuine sogueru bosembea ŋabenimiŋ.” *
Yajime buŋo ŋadiine oi so mane taniŋgaru botuyaŋuŋgo iŋi mimane ebuŋ, “Niŋo poroŋ so roku waregobeneŋ. Ore eru miga me uruŋu?” Oi mimane ebi kajeineo rakame iŋi yajiya, “O ŋoŋo mamanesiŋ-ŋaŋuŋ mendaine, wamore ‘Poroŋ so rogobeneŋ,’ miku ŋoŋo-ŋaŋe mimane egobi? Nonde fuŋne oi wamore so mane mukugobi? Nonji poroŋ 5 oi 5,000 yoŋore bajibe ore mobeine qojugakabi jambe wojimuo rakaru puseya? Oi niga ŋabega me mata? *
10 “Oŋuakoŋ poroŋ 7 oi 4,000 yoŋore bajibe ore mobeine qojugakabi jambe wojimuo rakaru puseya? Oi niga ŋabega me mata? * 11 Noŋ poronde buŋo so migo, oi uruŋu eru so mane mukugobi? Nonji poroŋ ore matayoŋ, Farisi eru Sadusi pati kubu yoŋore momoki eru jama saboi osoeru ŋadi ganinde ore migo.” 12 Oŋu yajime oo akoŋ buŋore fuŋne iŋi mane taniŋgabuŋ, “Aha! Flaua bobosogue yistre sisiŋaŋ ekimiŋ ore so migayoŋ, Farisi pati eru Sadusi pati yoŋore buŋo bobojibu ŋadi ganimiŋ ore miga.” Oŋu.
Pitaji Yesure fuŋne mifukeya.
Mak 8.27-30; Luk 9.18-21
13 Yesuji Sisaria Filipai taonde bembeŋgo raru oo kiŋariŋpuine iŋi weu yareya, “Ŋiŋigoji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine nonde uruŋu miegobi? Noŋ mo fukego?” 14 Weu yareme bokirieru iŋi ojibuŋ, “Goineji ‘Go Jon Mitimeso ŋi fukege,’ miegobiyoŋ, goineji ‘Go Elaija fukege,’ miegobi eru goineji jikigaru iŋi miegobi, ‘Go Jeremaia me kajeqouŋ ŋi raŋgbaŋine yoŋoreone mo fukege.’ ” *
15 Oŋu ojibi iŋi weu yareya, “Eme ŋoŋo-ŋaŋe nonde uruŋu miegobi? Noŋ mo fukego?” 16 Weu yareme Saimon Pitaji bokirieru ojiya, “Go Munaŋqoqo Rauine Kristo eru gogo Rauine Anuture Made fukege.” *
17 Oŋu ojime Yesuji bokirieru iŋi ojiya, “O Saimon Jonare made, moreŋ ŋi dari fuineke moji matayoŋ, nonde Mama Sombuŋ kaeo goga, iŋoji buŋo oi go barariŋga guya. Ore eru goji kiwaqawaineke fukege. 18 Noŋ iŋi gajibe mane: Go Pita (noŋunde buŋoo oŋgiŋ) fukende nonji oŋgiŋ ore paio maŋkekerisie kufufuŋnere otuŋ ruabe kitiŋ yabende maŋyaŋuŋ bobiaŋgaru sanaŋgaru dimanimiŋ. Goji oi siŋaŋ yabende kome Rauineji oi misoŋ kaere sa mendigo pore yabeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Gemokaku goine yoŋore usunji oŋuakoŋ oi ketotieru gbiŋ eyarenimiŋgo embimbiŋganimiŋ.
19 “Nonji Sombuŋ qorumaŋinere ki mendaine yoyoka garebemiŋ. Go moreŋgo agiburaŋ kipende oiji Sombuŋ kaeo oŋuakoŋ kipekiine peiŋ. Go moreŋgo agiburaŋ bokeru piruende oiji Sombuŋ kaeo oŋuakoŋ piruekiine peiŋ.” * 20 Oŋu miku Munaŋqoqo Rauine Kristo fukeya, oi totogo mibi moji egu manenimiŋ ore kiŋariŋpuine yoŋore agi sanaŋine ba yareya. Oŋu.
Yesuji komeinde buŋo miya.
Mak 8.31–9.1; Luk 9.22-27
21 Damaŋ oone Yesuji fuŋgaru kiŋariŋpuine yoŋo buŋo iŋi barariŋga yareru miya, “Nonji Jerusalem raru joiserereŋ afaine mata manebemiŋ. Kantrire minebobo, soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji nubi komebemiŋ. Komebe una yokaomo fukeko komegone pakerebemiŋ.”
22 Yesuji oŋu mime Pitaji keporeme qaŋaŋineo raru fuŋgaru qomuku teru iŋi ojiya, “O Ofoŋ, oi damaŋ mogo egu fuke gareiŋ ore Anutuji dobu kipe gareine.” 23 Qomuku teme kirieru Pita iŋi miteya, “Go buŋo manesuge, oi Anuture buŋo matayoŋ, moreŋ ŋiŋigo eru Satan aŋiyaŋuŋ. Go nonde kadi kejigaiŋgo manende maŋneji sembeaga. Ore eru Satan, go bio muŋambe yoo nonde jiŋo maione use!” Oŋu.
Kristo boyobekiminde furi
24 Damaŋ oo Yesuji kiŋariŋpuine buŋo iŋi yajiya, “Moji nonde ŋadio wareiŋgo manega, iŋoji iŋoyoŋunde maŋ sakire aŋi sanaŋine sembene ŋadi game ‘Biŋe gariine roru warega,’ miku misombeŋ babi joiserereŋ oi osigaeine. Yobiŋ oi maripoŋgo komeiŋ ore so maneku karieru noŋ boyobe nuru wareine. * 25 Moji gogoine iŋoyoŋunde roru sabareku iŋoyoŋere aŋigo goga, iŋoji gogoine foriine kipeme jibugaiŋ. Jibugaiŋyoŋ, moji morende gogoine nonde eru kisiŋgaru nareiŋ, iŋoji gogo foriinere kadi bofukeru sanaŋgaru goiŋ. *
26 “Moji kaeine kaeine yoŋore yareya sosowo poreko biŋeine ra foreme mande gogoine bojibugaru keoma goku komeko Anutuji buŋoine mitarime iruineji sibirigako so sagaiŋ. Meboine oiji manjeri so eteiŋ. Mata yobu! Sosowo noŋuŋ qodunoŋuŋ kipekimiŋgo embimbiŋgakimiŋ.
27 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji jiki Sombuŋ mimerereŋ tiriine yoŋoke yoo wakibi Mamainere kuririquraŋ ŋoneru popurenimiŋ. Damaŋ oo moakoŋ moakoŋ noŋunde eebobo osoeru geoine me furiine ore so noreiŋ. * 28 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Yoo dimagobi, ŋoŋore botugone goineji Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji kiŋ ofoŋ fuke taniŋgaiŋ, oi ŋone mukunimiŋ. Gariine goku komere joiserereŋ so manebi fukeko oi ŋonenimiŋ.” Oŋu.
* 16:1 Mat 12.38; Luk 11.16 * 16:4 Mat 12.39; Luk 11.29 * 16:6 Luk 12.1 * 16:9 Mat 14.17-21 * 16:10 Mat 15.34-38 * 16:14 Mat 14.1-2; Mak 6.14-15; Luk 9.7-8 * 16:16 Jon 6.68-69 * 16:19 Mat 18.18; Jon 20.23 * 16:24 Mat 10.38; Luk 14.27 * 16:25 Mat 10.39; Luk 17.33; Jon 12.25 * 16:27 Mat 25.31; Kiki 62.12; Rom 2.6