21
Yesure ofa kebi Jerusalem ropeya.
Mak 11.1-11; Luk 19.28-40; Jon 12.12-19
Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Jerusalem siti bombeŋgaru Oliwe yo tukuo Betfage kaeo warebuŋ. Wareru kiŋariŋyokaine yoyoka sore yabeiŋgo eku iŋi yasiya, “Kae jiŋo maiŋakuŋgo ŋega, ŋoko oo rani. Raru oo roperu doŋgi ŋigoine niginji kipebi dimaga eru doŋgi mendaine oi oo akoŋ bofuke yapenimi. Oi pirue yaperu ro yaperu nondeo wareni.
“Piruebire moji buŋo mo miko iŋi ojinimi, ‘Ofoŋnokunji ore embimbiŋgaga.’ Oŋu ojibire doŋgi oi pipa ŋateme yoo wareni.” Anutuji buŋo mo kajeqouŋ ŋi more maŋgo ruame miya, oiji foriineke fukeiŋ ore oŋu fukeya. Buŋo oi iŋi,
“O Jerusalem ŋiŋigo Zaion tuku roregaru gogobi, yoŋore iŋi yajibi maneniŋ,
‘Maneniŋ, ŋoŋore kiŋ koitoji ŋoŋoreo fukeiŋ.
Iŋoji mosi waigo eru doŋgi paiineo ŋeru wareiŋ.
Doŋgi yobiŋ kukuogaega ore madeinere paio ŋeru wareiŋ.’ ” *
Yesuji kiŋariŋyokaine sore yapeko raru buŋo yasiya ore so ebu. Yoko doŋgi maŋgo made oga yaperu warebu. Warebire marikuyaŋuŋ kemukuru doŋgi paiyakuŋgo ruabi Yesuji madeinere paio roperu ŋeya.
Oŋu ŋeku rame ŋiŋigo kubu sogoji araŋ ba teku marikuyaŋuŋ kemukuru kadi sogoo ramegabi goineji yo maŋineo raru tieŋine bajiru kadi sogoo ramegabuŋ. Ramegabi ŋiŋigo kubu sogo bonieru keporeru rabuŋ eru ŋadiineo boyoberu warebuŋ, yoŋoji iŋi miku oŋgabuŋ,
“Hosana! Anutu miteŋ gagobeneŋ.
Deiwidre osigida ohowe ohowe! Ofonde tinao wareiŋ, Anutuji oi mifiaine.
Hosana! Tinabiŋego miteŋ gagobeneŋ paibe ropega! Ohowe ohowe!” *
10 Oŋu oŋgabi Jerusalem sitio roperu sitire ŋiŋigo sosowoji popureru oyowoqojibu fonuŋ eru iŋi weubuŋ, “Ŋi yo moji?”
11 Weubi ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji iŋi bokiriebuŋ, “Iŋoji kajeqouŋ ŋi Yesu, Galili prowinsre kae Nazaret oone.” Oŋu.
Yesuji boji soriŋ miko kubaine eya.
Mak 11.15-19; Luk 19.45-48; Jon 2.13-22
12 Yesuji boji sorinde jokoroŋ maŋgo raya. Oo ŋiŋigo ŋone yabeme mebo furiine banimiŋ ore ruabi furiine babuŋ, iŋoji yoŋo sosowo yobe yabeme wakibuŋ. Moneŋ nareŋgareŋ ŋiŋigo yoŋore koro romaeŋgaru bokirieme rabuŋ. Oŋuakoŋ kabu furiyaŋuŋ banimiŋ ore ruabuŋ, yoŋore ŋeŋe oi oŋuakoŋ ketuŋgame rabuŋ. 13 Oŋu eru iŋi yajiya, “Aisaiaji buŋo mo iŋi quraŋgame pega, ‘Nonde sorinji oŋgawowosi pi fukeiŋgo miinebi.’ Buŋo oi pegayoŋ, ŋoŋo oi igokogabi suroŋqoqo yoŋore kouŋ oŋuine fukega.” *
14 Oŋu fukeko jiŋokombi eru puriŋ ŋiŋigo yoŋo boji soriŋgo iŋoreo warebi bobiaŋ yabeya. 15 Oŋu fukeyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji mosi qoqowirie baya, oi ŋonebuŋ eru odumade boji soriŋgo oŋgaku “Hosana! Deiwidre osigida ohowe ohowe!” mibuŋ, yoŋo ŋone yaberu maŋsembe manebuŋ.
16 Maŋ sembene maneru iŋi mitebuŋ, “Odumade buŋo oŋgagobi, oi manege me mata?” mitebi iŋi bokirie yareya, “Soine manego. Ŋoŋo damaŋ mogo Biŋe buŋo yo osebuŋ me mata,
‘Goji odumade eru koko gorubeine moŋ noegobi, oi qaji yarende gogake poretiŋ miteŋ guegobi.’ ” *
17 Oŋu bokirie yareru boke yaberu kae iŋaŋgako siti bokeru Betani raru peya. Oŋu.
Yesuji fig yo mo qaisogako gbaŋiya.
Mak 11.12-14, 20-24
18 Peku kae fufurere akoŋ pakereru moke sitio raru uqore komeya. 19 Uqore komeru kadi qaŋaŋineo fig yo* mo ŋoneru ore fuŋineo raya. Rayayoŋ, foriine so bofukeyayoŋ, rekaineke akoŋ ŋoneya. Oŋu ŋoneru yo oi iŋi miteya, “Goji damaŋ mogo forigo moke so peine.” Oŋu mitari teko fig yo oiji oo akoŋ gbaŋiya.
20 Gbaŋiko kiŋariŋpuineji oi ŋoneru popureru iŋi mibuŋ, “Fig yoji uruŋu eru fofoakoŋ gbaŋiga?” 21 Mibi Yesuji iŋi bokirieya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Mamanesiŋ damaŋ so sabareku maŋyoka so enobuŋ ine, fig yogo ya fukega, ŋoŋoji oŋuakoŋ so enimiŋyoŋ, ya yo oŋuakoŋ soine enobuŋ: Tuku yoore raure iŋi mitiganobuŋ, ‘Go tuku yo qomukuru ogaru pakereru raru koego rua.’ Oŋu mitigaku Anutu manesiŋ gako ore so fukeiŋ. 22 Wamo yare weu oŋga wosinimiŋ, oi sosowo rauganiminde manesiŋ gabi biŋeŋaŋuŋ fukeiŋ.” Oŋu. *
Minebobo yoŋoji Yesu usuŋinere weubuŋ.
Mak 11.27-33; Luk 20.1-8
23 Yesuji boji sorinde jokoroŋ maŋgo raru ŋiŋigo qaji yareme soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo goine yoŋoji iŋoreo wapebuŋ. Waperu iŋi weu tebuŋ, “Go yoo ya ege, oi moji mitiga gareme eege? Ore usuŋ oi moji gareya?”
24 Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Nonji oŋuakoŋ buŋo mo weu ŋarebemiŋ. Oi bokirie narenimiŋ ine, nonji oŋuakoŋ moji usuŋ nareko ya yo eego, oi ŋajibemiŋ. 25 Jonji ŋiŋigo miti meso rau yareku goya, iŋoji ore usuŋ oi uroone roya? Sombuŋ Rauineji oteya me moreŋ rauineji otebuŋ?” Oŋu bokirie yareme botuyaŋuŋgo mimane eku iŋi mibuŋ, “ ‘Usuŋineji Sombuŋgone fukeya,’ oŋu mikimiŋ ine, iŋoji iŋi miiŋ, ‘Ŋoŋo wamore Jon so manesiŋ gabuŋ?’ Oi so sagaga.
26 “Me ‘Moreŋ ŋiŋigone fukeya,’ mikimiŋ ine, niŋoji ŋiŋigo kubu yoŋore kokoi maneru embimbiŋgakimiŋ. Kufufuŋ sosowo yoŋoji Jonde ‘Kajeqouŋ ŋi fukega,’ miku gogobi.” 27 Buŋo oŋu osoeru Yesure iŋi bokiriebuŋ, “Oi so manegobeneŋ.” Oŋu bokiriebi Yesuji iŋi yajiya, “Oŋu fukeko nonji oŋuakoŋ ya yo baego ore usuŋine moji nareya, oi so ŋajibemiŋ.” Oŋu.
More madeyoka yokore soso buŋo
28 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Ŋoŋo buŋo yoore eru uruŋu manesugobi? Ŋi mo madeyokaine yoyoka gobuŋ. Damaŋ mogo mamayakunji madeine moreo raru iŋi ojiya, ‘Madene, go soine muŋambe nonde wain nigiŋ gioo raru gio baigoŋ.’
29 “Oŋu ojime iŋi bokirieya, ‘Noŋ taki nuga.’ Oŋu ojiyayoŋ, jiki buŋoine ore eru mane sembeaku kirieru raru gio baya. 30 Ore ŋadiineo mamayakunji madeine moreo raru rone madeine ojiya, buŋo oi akoŋ ojiya. Oi ojime buŋo iŋi bokirieru miya, ‘Sogunene, soine rabemiŋ.’ Oŋu miyayoŋ, jibu so raya.”
31 Yesuji oŋu miku weu yareya, “Yoyoka yokoreone moji mamayakunde mi reŋgaya?” Oŋu weu yareme iŋi bokiriebuŋ, “Moru madeine iŋoji.” Oŋu bokiriebi iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Takis roro ŋiŋigo eaduyaŋuŋke eru kadi sogore ŋigo yoŋoji ŋoŋo ŋadureru rone Anuture qorumaŋ maŋgo ropenimiŋ.
32 “Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Jon Mitimeso ŋiji ŋoŋoreo wareru Anuture jiŋoo posikeniminde fuŋne ŋaduko ŋoŋo iŋore buŋo oi so manesiŋ gabuŋyoŋ, takis roro ŋiŋigo eaduyaŋuŋke eru kadi sogore ŋigo yoŋoji oi manesiŋ gabuŋ. Yoŋoji oi manesiŋ gabuŋ, ŋoŋo oi ŋoneru jibu jiki oŋuakoŋ ŋoŋo-ŋaŋe so mane sembeaku kirieru oi so manesiŋ gabuŋ.” Oŋu. *
Wain nigiŋ gio siŋaŋ sembene yoŋore soso buŋo
Mak 12.1-12; Luk 20.9-19
33 Yesuji miya, “Soso buŋo mo oi iŋi maneinebi: Moreŋ rauine moji wain nigiŋ gio mo keru sariya. Keru sariru saine baku roregaya. Baku roregaru wain jua sogo koji baya. Oo wainde fori ruaru kufuji odeyagabi obuineji roruŋgo rakaya. Wain jua sogo oi koji baku wain kiaŋ egu ronimiŋ ore siŋaŋ bobo koro joroine rouŋineke baya. Ya sosowo ba foreru wain gio siŋaŋ goine bofuke yaberu iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo gio baku foriinere mobe ŋoŋo-ŋaŋunde roru mobeine rauine noŋ nareinebi.’ Oŋu miku gio oi meyaŋuŋgo ruaru boke yaberu kantri mogo raru goya. *
34 “Goku gome foriine gumuŋgaya ore damaŋine gosa 5 bembeŋgako oo kiŋaŋqoqopuine goine sore yabeme siŋaŋ yoŋoreo raru wain gio foriinere mobe oteniminde miya. 35 Miyayoŋ, siŋaŋ yoŋoji oi oga yaberu kiperu goine kobinji darijombuŋ yaberu goine yabebi komebi goine koji bokeru yabebi komebuŋ. 36 Ore ŋadiineo kiŋaŋ ŋi goine jikigaru sore yabeme kokoine fukebuŋyoŋ, yoŋo oŋuine akoŋ pore imo kane eyarebuŋ.
37 “Oŋu ebi wain gio rauineji buŋo baaru miya, ‘Nakene made araŋ ba tenimiŋ me uruŋu?’ Oŋu miku tatariine oi iŋoyoŋunde made soreme yoŋoreo raya. 38 Rayayoŋ, wain gio siŋaŋ yoŋo madeine ŋoneru botuyaŋuŋgo iŋi mimane eku mibuŋ, ‘Iŋoji merufuinere rau fukega. Ayo, niŋo iŋo roru qabeneŋ komeko wain nigiŋ gioineji noŋunde biŋe fukeiŋ.’
39 “Oŋu miku qafagaru roru kiperu bokebi gio sakibe rakako qabi komeya. 40 Wain gio rauineji oi maneru wareru gio siŋaŋ oi uruŋu eyareiŋ?”
41 Yesuji oŋu weu yareme iŋi ojibuŋ, “Siŋaŋ sembene yoŋo ketotie yaberu boserereŋ eyareiŋ eru gio siŋaŋ gariine bofuke yaberu wain nigiŋ gioine yoŋore meo ruaiŋ. Yoŋoji foriine gumuŋgainde damaŋgo mobeine poretiŋ oteenimiŋ.” 42 Yesuji oi maneru iŋi yajiya, “Biŋe Qurande buŋo yo damaŋ mogo osebuŋ me mata,
‘Pi bobo yoŋoji ko otuŋ mo ŋadi gaku mo bokebi ŋeya, oiji otuŋ sanaŋine fukeko bofukebuŋ.
Oiji kerigako piji ŋeririkeru wakiru keiŋ.
Ofonji otuŋ oi igodoŋgako jiŋonoŋunji ŋonebeneŋ bibiineke fukeko waragaegobeneŋ?’ *
43 “Ore eru iŋi ŋajibe maneniŋ, Anutuji qorumaŋine oi oga ŋaberu ŋiŋigo kubu mo yareme yoŋoji ore gioine babi foriine soine fukeeiŋ. 44 Moji otuŋ qoruine oo odetataŋgaru wakiru qaiŋ, oi sakiine ketiqotigaiŋyoŋ, aeŋ otuŋ oiji pariru rondiŋgaru more paio wakiru qaiŋ, oi sosowo qanjaŋbanjaŋgaiŋ.”
45 Yesuji oŋu miko maneru soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji soso buŋoine oi maneru fuŋine mane taniŋgaru iŋi mibuŋ, “Oi niŋore miga.” 46 Ore eru oi roru kipenimiŋgo manebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu soguine yoŋore kokoi maneru embimbiŋgabuŋ. Ŋiŋigo kubu soguine yoŋoji Yesure manebi kajeqouŋ ŋi fukeya. Oŋu.
* 21:5 Zek 9.9 * 21:9 Kiki 118.25, 26 * 21:13 Ais 56.7; Jer 7.11 * 21:16 Kiki 8.2 * 21:19 Fig oi yombo yore ogoine mo. Oi gioyaŋuŋgo saribi foriine aŋiineke fukeko kokoine noegobi. * 21:22 Mat 17.20; 1 Kor 13.2 * 21:32 Luk 3.12; 7.29-30 * 21:33 Ais 5.1-2 * 21:42 Kiki 118.22-23