22
Suanjeŋ jebere soso buŋo
Luk 14.15-24
Yesuji moke fuŋgaru soso buŋoo buŋo iŋi miya, “Sombunde qorumaŋ oi yoore so fukega: Kiŋ ŋi koitoji madeinere suanjeŋ (bobotumaŋ) jebe burugaru bomogaya. Bomogaru kiŋaŋqoqopuine sore yaberu iŋi miya, ‘Nonji ŋiŋigo goine suanjeŋ jebego wareniminde manego. Ŋoŋo yoŋoreo kiŋaŋ raru warenimiŋ ore yajiinebi.’ Oŋu miko raru yajibuŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋoji oi maneru wareiŋgo taki yabeme keoma ebuŋ.
“Ore ŋadiineo kiŋaŋqoqopuine goine moke sore yaberu iŋi miya, ‘Ŋiŋigo warenimiŋ ore miboŋ, yoŋoreo raru iŋi yajiinebi: Maneniŋ, nonji jebere uqone bomoga forebe ŋega. Nonde bulmakao ŋiine eru bulmakao goine gume yabebeneŋ jijiyaŋuŋke fukebuŋ, oi yaberu rigaru qamagabeneŋ ya sosowo jaueru pega. Ŋoŋo suanjeŋ jebego wareniŋ.’
“Oŋu miko rabi ŋiŋigo yoŋoji buŋo ore kaje so ruabuŋyoŋ, qaqouma kosa rabuŋ. Goineji uqo gioyaŋuŋgo rabi goineji rojiki-bajiki gioyaŋuŋgo rabuŋ. Goineji kiŋ koitore kiŋaŋqoqopu qafagaru oga yaberu poreru yobe imo eru yabebi komebuŋ. Komebi kiŋ koitoji maŋine rigaŋgame mamari kubuine sore yabeko raru dimaku ŋiŋigo yayabe ŋi yoŋo ketotie yaberu taoŋ piyaŋuŋ oi rigabi jaya.
“Ore ŋadiineo kiŋ koitoji kiŋaŋqoqopuine oi iŋi yajiya, ‘Suanjeŋ jebe bomogabeneŋ jaueru ŋegayoŋ, ŋiŋigo warenimiŋ ore miboŋ, yoŋoji jeri jebeo warenimiŋ ore so, so fukegobi. Ore eru ŋoŋo kadi sosoyakuŋgo eru pi kae jiŋoine jiŋoine oo raru ŋiŋigo oi me oi bofuke yabenimiŋ, oi suanjeŋ jebego warenimiŋ ore miku yameŋ keku bapakare yabeinebi.’
10 “Oŋu yajiko kiŋaŋqoqopuineji bokeru kadi pe rabuŋ, oo raru ŋiŋigo oi me oi bofuke yabebuŋ, oi sosowo keporeru qodure yaberu warebuŋ. So osoe yabebi ŋiŋigo fiine eru sembene oŋuakoŋ wareru suanjeŋ jebe pi puseru uqo ŋeŋe roregaru ŋebuŋ. 11 Uqo ŋeŋe roregaru ŋebuŋyoŋ, kiŋ koitoji oi ŋone yabeiŋgo wareru oo ŋi mo suanjeŋ jebere mariku yagaŋine so keya, oi ŋoneya. 12 Ŋi oi ŋoneru iŋi ojiya, ‘Ogone, go suanjeŋ jebere mariku so keru jibu uruŋu eru pi yoore maŋgo warege?’ Oŋu ojime ŋi oiji buŋoine mataeme kamiine ŋeya.
13 “Oŋu ŋeko kiŋ koitoji kiŋaŋqoqopuine iŋi mitiga yareya, ‘Ŋi oi roru me kufuine kiperu sakibe bokebi qisirigo rakaine.’ Oo gonimiŋ, yoŋoji kuyo jojoraku ŋiraŋyaŋuŋ kibi qako gonimiŋ. * 14 Buŋo ore so Anutu ŋiŋigo boakonji warenimiŋ ore miyayoŋ, afaine yoŋoji buŋo oi roru mane sabareku wareru Anutuji kubu soguine roosoe yabeya, yoŋore botugo wapenimiŋ.” Oŋu.
Takis ruruare Yesu esoigabuŋ.
Mak 12.13-17; Luk 20.20-26
15 Ore ŋadiineo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji raru mimane eku Yesu weu teru buŋore budunji furugame nigiŋganiminde buru ruabuŋ. 16 Buru oŋu ruaru kiŋariŋpuine eru gawana Herodre pati ogopu goine sore yabebi Yesureo wareru iŋi weu teru mibuŋ, “Qaqaji, goji ŋi foriine fukege, niŋo oi manegobeneŋ. Goji ŋiŋigo goine so ŋoneaŋi yaberu goine so sure yabeegeyoŋ, so moakonji osoe nobeege. Ore eru bapakare gubi so kasigaru sogune oi so komoŋ yabeegeyoŋ, Anuture kadi oi buŋo foriinere so qaji noreege. Goji Anuture buŋo poretiŋ oiji ropekiine eru wakiqoqoine sogokoŋ sosowo mi botiŋ enoreega. 17 Ore eru buŋo yoore uruŋu manesuge, oi minde manekimiŋ. Niŋo Sisa-kiŋ koitore takis ruaru oiji Mosesre Kadi buŋo ririkimiŋ me mata?”
18 Oŋu weu tebi buruyaŋuŋ ikoine mane mukuru iŋi yajiya, “O maŋkekerisiere ŋi sasakiine, ŋoŋo wamore buŋore buduŋgo rua nunimiŋ ore esoi nugobi? 19 Soine takis ruruare moneŋ mo nadubi ŋonebemiŋ.” Oŋu yajiko silwa moneŋ mo roru warebuŋ.
20 Warebi iŋi weu yareya, “More sasako eru tina oi yoo quraŋgabi pega?” 21 “O oi Sisa-kinde,” oŋu bokirieru mibuŋ. Mibi iŋi yajiya, “Oŋu fukeko ya Sisa-kiŋ koitore sasakoke oi iŋore biŋe oteeinebi. Ya Anuture sasakoke pega, oi Anuture biŋe oteinebi.” 22 Oŋu yajiko iŋore kokoine waragaru bokeru sakibe rabuŋ. Oŋu.
Komegone papakarere Yesu esoigabuŋ.
Mak 12.18-27; Luk 20.27-40
23 Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) yoŋoji “Komebuŋ, yoŋoji so pakerenimiŋ,” miku gobuŋ. Damaŋ oo yoŋoreone goineji Yesureo wareru iŋi weu teru mibuŋ, * 24 “Qaqaji, Mosesji iŋi mitiga noreme pega, ‘Ŋi mo ŋigo roko odumade so fukebi komeko gboineji soine kojeine roru goku odumade bofuke teko kakainere tina roru goiŋ.’ * 25 Mane, damaŋ mogo kakagbo 7 gobuŋ. Kakayaŋuŋ fuŋfuŋgaineji ŋigo roru goku odumadeine tomiri mo goku komeya. Komeko gboineji kojeine oi roya.
26 “Roru goku komeko gboine moji kojeine oi roya. Roko ore ŋadiineo gboine moji ŋigo oi akoŋ roya. Oŋuakoŋ oŋu kakagbo 7 sosowo yoŋoji ŋigo moakoŋ oi akoŋ roru odumadeine tomiri goku kome forebuŋ. 27 Kome forebi tatariine kojeyaŋuŋ oi oŋuakoŋ komeya. 28 Goji ‘Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakerenimiŋ,’ migeyoŋ, niŋo oi so manesiŋ gagobeneŋ. Mane, ŋi 7 sosowo oi moko pakerenobuŋ ine, ŋigo moakoŋ oi ŋonuŋyaŋuŋ robi goya ore eru more ŋonuŋ fukena?”
29 Oŋu weu tebi Yesuji bokirieru iŋi yajiya, “Ŋoŋo buŋo mijibugagobi. Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ eru Anuture usuŋ so mane mukugobi ore tiŋtuŋ eegobi. 30 Fofori, komegone pakereru damaŋ oo ŋoe ŋonuŋ so fukenimiŋyoŋ, mimerereŋ yoŋoji Sombuŋ kaeo gogobi oŋuine fukeru gonimiŋ.
31 “Maneniŋ! Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakareniminde buŋo Anutuji ŋoŋore miya, ŋoŋo oi osebuŋ me mata? Buŋo oi iŋi, 32 ‘Nonji Anutu Abrahamde Ofoŋ, Aisakre Ofoŋ eru Jeikobre Ofoŋ go waperu gogo.’ Anutuji komekiine yoŋore Ofoŋ matayoŋ, gogo sanaŋine gogobi, yoŋore Ofoŋ goga.” * 33 Yesuji ŋiŋigo kubu soguine oŋu qaji yareko maneru waragabuŋ. Oŋu.
Mimipaŋ buŋo qoruine yoyoka oi uruŋu?
Mak 12.28-34; Luk 10.25-28
34 Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) yoŋoji Yesu weu tebi bokirieru misarigako buŋoyaŋuŋ mata eya, oi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji maneru wareru tumaŋgabuŋ. 35 Yoŋoreone qaqaji mo Kadi buŋo poretiŋ mane mukuya, iŋoji wareru Yesu buduŋ ruaru iŋi weu teya, * 36 “Qaqaji, Mosesre Kadi buŋo maŋgo wamo mimipaŋ buŋo oi yasogo yobu fukega?”
37 Weu teko bokirieya, “Qoruine soguine oi iŋi, ‘Go maŋgo, iirugo eru mamanesugo jumuine oiji Ofoŋ Anutugo manjoko eteru goigoŋ.’ * 38 Oiji mimipaŋ buŋo qoruine eru ropekiine fukega. 39 Mimipaŋ buŋo ore ogoine oi iŋi, ‘Gake manji jojoko eege, oŋuine akoŋ ŋiŋigo sosowo manji jojoko eyareru goigoŋ.’ * 40 Mimipaŋ buŋo yoyoka oi Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ sosowo ore qoruine fukega.” Oŋu.
Kristo oi kiŋ Deiwidre Ofoŋ eru osigida.
Mak 12.35-37; Luk 20.41-44
41 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji wareru tumaŋgabi Yesuji iŋi weu yareya, 42 “Ŋoŋo Kristore uruŋu manegobi? Iŋoji more made fukega?” Oŋu weu yareme bokirieru mibuŋ, “Oi kiŋ Deiwidre osigida fukega.”
43 Yesuji mibi maneru yajiya, “Oŋu fukegayoŋ, uruŋu eru Moro Tiriineji Deiwid boburo teme iŋore ‘Nakene Ofoŋne,’ oŋgaku iŋi miya,
44 ‘Anutuji dimaku nonde Ofoŋ iŋi ojiya, Goji yoo wareru nonde me furoneo ŋende nonji damaŋ botuineo rosipugo ode rondiŋ yaberu gbiŋ eyareru gore kufu yukuo rua yabebemiŋ.
Damaŋ oi wareru fukeiŋ ore so kuririquraŋgo yoo ŋeigoŋ.’ *
45 Deiwidji iŋoyoŋe oŋu miku tinaine ‘Nonde Ofoŋ’ miga. Ofoŋne miku uruŋu eru iŋore osigida oŋuakoŋ fukena?”
46 Oŋu yajiko ore tifeine moji mo bokirieiŋgo embimbiŋgaru buŋoyaŋuŋ mataeme dimabuŋ. Una oone akoŋ sosowo yoŋoji Yesu moke buŋo more weu tenimiŋ ore fogaturuŋ eru bokebuŋ. Oŋu.
* 22:13 Mat 8.12; 25.30; Luk 13.28 * 22:23 Apo 23.8 * 22:24 Dut 25.5 * 22:32 Eks 3.6 * 22:35 Luk 10.25-28 * 22:37 Dut 6.5 * 22:39 Lew 19.18 * 22:44 Kiki 110.1