23
Maŋkekerisiere sasaki gogore siŋaŋ bobo buŋo
Mak 12.38-39; Luk 11.43, 46; 20.45-46
Damaŋ oo Yesuji ŋiŋigo kubu sogo eru kiŋariŋpuine oi iŋi yajiya, “Kadi buŋore qaqaji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Mosesre morumboŋ ŋeŋeo ŋeku Kadi buŋore fuŋne usuŋ paio qaji ŋareegobi. Ore eru buŋo sosowo mitiga ŋareegobi, oi reŋgainebiyoŋ, eeboboyaŋuŋ oi so boyobeinebi. Yoŋoji buŋo miyaŋunji mitaniŋgaegobiyoŋ, yoŋoyoŋe oi so boyobeegobi. Ore eru yoŋo oŋuine so eku goinebi.
“Yoŋoji buŋoine buŋoine mitigaru ore begi yobiŋineke oi ŋiŋigo fagayaŋuŋgo ruaru rua ebi oi koboninde yobiŋgaru miqomuku eegobiyoŋ, yoŋoyoŋe oi me sisiyaŋuŋ mendaine moji bapi yabenimiŋ ore beusembeyaŋuŋ mo so peega.
“Yoŋo eeboboyaŋuŋ sosowo ŋiŋigoji ŋone yabenimiŋ ore eru eegobi. Miti buŋo koruŋ (memori ruge) bifuŋ nigiŋ katapayaŋuŋ bo sogueru totogo noduru Biŋe mamaneyaŋunde erioŋbarioŋ eegobi. Marikuyaŋunde sisio kuririre kegobiri soguine soguine roru gbedigaegobi.* * Yoŋoji jebego ŋeŋe fuŋfuŋgaineo minemine ŋeniminde maneegobi eru oŋgawowosi pigo miineo paibe ŋeninde aŋi maneegobi. Nareŋgareŋ kae jiŋoo me kadio ŋiŋigo ŋone yabebi mijeri eyarenimiŋgo maneru ‘O sogunenoŋuŋ,’ tinayaŋuŋ oŋu miniminde aŋi maneegobi.
“Yoŋoji oŋu eegobiyoŋ, moakoŋ iŋoji ŋoŋore Qaqaji fukeko ŋoŋo sosowoji iŋore maŋkekerisie ogopu fukegobi. Ore eru ŋoŋore tina qaqajinoŋuŋ minimiŋ ore so maneinebi. Moakoŋ iŋoji Mamaŋaŋuŋ fukega. Iŋoji Sombuŋ kaeo goga ore eru moreŋ ŋi more niŋore Mamanoŋuŋ tina oŋu so miinebi. 10 Kristo moakoŋ nonji ŋoŋore sogune fukego. Ore eru ŋoŋore tina ‘Sogunenoŋuŋ,’ minimiŋgo so maneinebi.
11 “Oŋu matayoŋ, ŋoŋore botugo moji qoruine fukega, iŋoji kiŋaŋ qa ŋareku goine. * 12 Oŋu goineyoŋ, moji iŋoyoŋunde maŋ ba ropeiŋ, Anutuji oi ba wakiiŋ. Moji iŋoyoŋunde maŋ ba wakiiŋ, Anutuji oi ba ropeiŋ. *
Yesuji Farisi yoŋore oŋga jojoraku ‘Yei!’ miya.
Mak 12.40; Luk 11.39-42, 44, 52; 20.47
13 “O Kadi buŋore qaqaji eru ore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋiŋigo Sombunde qorumaŋ maŋgo egu ropenimiŋ ore mendiine keku kipeegobi. Ŋoŋo-ŋaŋe ore maŋineo so ropegobi eru goineji ore maŋineo ropenimiŋgo egobi, ŋoŋo oi kiperu sabare yareegobi. 14 O Kadi buŋore qaqaji eru ore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo koje yoŋore pi ya qoroeku anda eru koŋgo eegobi eru tinabiŋeŋaŋuŋ fukeiŋ ore eru oŋgawowosi joroine joroine oŋga wosiru omoŋaŋuŋgo qaegobi. Ore eru Anutuji buŋoŋaŋuŋ mitariku geoine ropekiine bokirieme ŋoŋore paio ropeiŋ.
15 “O Kadi buŋore qaqaji eru ore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo moji Juda ŋiŋigo mo fukeiŋgo yameŋ keku koeya koeya petigaru moreŋine moreŋine roregaegobi. Oŋu ebi moji Juda noŋunde eeboboo qakatoiŋ, oi jijibu qaji tebi misi korure biŋe fukeiŋ. Ŋoŋo-ŋaŋe oŋuine matayoŋ, ateine yoyoka ŋoŋo-ŋaŋe ŋadureru sembeqombeaiŋ.
16 “Jiŋoŋaŋunji kobeme ŋiŋigo meyaŋuŋgo roru oga yabeegobi, yobiŋ ŋoŋore paio ropeiŋ ore oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo buŋo iŋi miegobi, ‘Moji boji sorinde tina miku buŋoine mimipaŋ buŋoji misanaŋgaiŋ ine, oiji so sanaŋgaiŋyoŋ, moji boji sorinde ya goulji bakine ore tinao mimipaŋ buŋoine miiŋ ine, mimipaŋ buŋo oiji kipeiŋ.’
17 “O jiŋokombi ŋiŋigo biriine! Ya goulji bakine eru boji soriŋ yoyoka yokoreone wamo yaji ropekiine ega? Goul oi kubaine so fukegayoŋ, boji soriŋgo ruabi oiji oi bako kubaine fukeiŋ.
18 “Buŋo mo iŋi miegobi, ‘Moji alatare tina miku buŋoine mimipaŋ buŋoji misanaŋgaiŋ ine, oiji so sanaŋgaiŋyoŋ, moji pesiŋ daŋge yauŋ alatao pega, ore tina miku mimipaŋ buŋo miiŋ ine, mimipaŋ buŋo oiji kikipe eiŋ.’
19 “O jiŋokombi ŋiŋigo! Pesiŋ daŋge yauŋ eru koro alata yokoreone wamo yaji ropekiine ega? Pesiŋ oi wawakiine egayoŋ, alatao ruabi oiji pesiŋ rambuŋgako kubaiine fukeiŋ. 20 Ore eru moji alatare tina miku buŋoine mimipaŋ buŋoji misanaŋgaiŋ, iŋoji koro alata eru ya sosowo alatao pega, ore tinao buŋoine misanaŋgaiŋ.
21 “Moji boji sorinde tina miku buŋoine mimipaŋ buŋoji misanaŋgaiŋ, iŋoji soriŋ ore eru oo sanaŋgaru goga, iŋore tinao buŋoine misanaŋgaiŋ. 22 Oŋuakoŋ moji Sombunde tina miku buŋoine mimipaŋ buŋoji misanaŋgaiŋ, iŋoji Anuture morumboŋ ŋeŋe eru oo ŋega, iŋore tinao buŋoine misanaŋgaiŋ. *
23 “O Kadi buŋore qaqaji eru ore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore eru oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo uqo munjaŋ sosowo boroiŋgaru mobeine 10 oone moakoŋ Anuture biŋe ruaegobi. Jama, raki eru supe oi oŋuakoŋ boroiŋgaru teŋgone moakoŋ oi Anuture biŋe ruaegobi. Pesiŋ oi poretiŋ ruaegobiyoŋ, Kadi buŋore koruŋ qoruine yo odureru bokeegobi: Go ŋiŋigo botuyaŋuŋgo eebobo poretiŋ boyoberu ŋonemaiŋ naduŋgaduŋ eku buŋo damaŋ so boyoberu goigoŋ. Buŋo qoruine oi yameŋ keku boyoberu goinebi eru buŋo memenda oi oŋuakoŋ so odureru bokeinebi. * 24 Jiŋoŋaŋuŋ kobeme ŋiŋigo meyaŋuŋgo roru oga yabeegobi, ŋoŋo nomoruru obuke egu nonimiŋ ore obuŋaŋuŋ saiyaji osoeegobiyoŋ, joma yasogo kamel oi jibu gbagaegobi. 25 O Kadi buŋore qaqaji eru kadi buŋore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore eru oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo munaŋqoqo ee eiŋgo ore popu eru gombare saki jure mukuegobiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde suroŋ ebu so siŋaŋ garu ya kosa dukuŋ eku taki tomiri ebi oiji maŋ-ŋaŋuŋ puseme gogobi.
26 “O jiŋokombi ŋi Kadi buŋore yameŋ keege, go bonieru popure maŋ jurende sakiineji oŋuakoŋ qaŋkisiekiine fukeiŋ. 27 O Kadi buŋore qaqaji eru yoore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore eru oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo jiŋorunde maripoŋ jurebi yagaŋine fukegobi, ore so fukegobi. Sakiŋaŋunji ŋone-aŋiŋaŋuŋke oŋuine fukegobiyoŋ, jiŋorunde maŋgo qoŋgbuŋ sia eru ya mamagiineke pega, oŋuine oiji ŋoŋore maŋ puseru pega. *
28 “Ore so ŋoŋo oŋuakoŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo fofori poretiŋ kamasi fukeegobiyoŋ, maŋkekerisiere sasaki kamasi oi eru penaronji maŋ-ŋaŋuŋ puseko gogobi.
Sembene bobore geo
Luk 11.47-51
29 “O Kadi buŋore qaqaji eru yoore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore eru oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore jiŋoruŋgo simeŋ ruaru baegobi eru ŋiŋigo posiine yoŋore ko kouŋ basarigaegobi. 30 Oŋu eru iŋi miegobi, ‘Niŋoji apa ŋasopunoŋuŋ yoŋore damaŋgo gonobeŋ ine, yoŋoke so jikigabeneŋ kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore dariji niŋore paio so ropena.’
31 “Oŋu miku oiji ŋoŋo-ŋaŋe kajeqouŋ ŋiŋigo yabebuŋ, yoŋore ŋasopu fukegobi, buŋo oi kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋuine dimagobi. 32 Ore eru apa ŋasopuŋaŋunji agiburaŋ fuŋgaru ebuŋ, ore so ŋoŋo jikigaru sosowo eforeinebi.
33 “O Farisi, ŋoŋo qoti mendaine oŋuine fukegobi. Anutuji buŋoŋaŋuŋ mitariko misi korugo egu rakanimiŋ ore uruŋu roiŋgaru useru ranobuŋ? Oi embimbiŋganimiŋ. * 34 Ore eru maneniŋ, nonji kajeqouŋ eru maŋgboroŋ ŋiŋigo eru Kadi buŋore qaqaji sore yabebe ŋoŋoreo warenimiŋ. Warebi yoŋoreone goine oi yabebi komenimiŋ eru goine maripoŋgo yabenimiŋ. Goine oŋgawowosi piŋaŋuŋgo furu yaberu buŋoyaŋuŋ mitariku ŋoŋoruji yaberu yobe yabebi taoŋine taoŋine oo raenimiŋ.
35 “Ŋi posiine Abelre dariji wakiko oone fuŋgaru yaberu waperu goku Zekaraia boji soriŋ mokiine eru boji koro alata yokore botugo qabi dariine wakiko oo tariya. Ŋiŋigo posiine yoŋore dari moreŋgo keseru gobuŋ, dari sosowo ore geoine oi ŋoŋore paio ropeiŋ. * 36 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Dariyaŋunde geo sosowo oi ŋiŋigo muŋambe gogobi, ŋoŋore paio ropeko Anutuji geoine bokirie ŋareko manenimiŋ.”
Yesuji Jerusalem kufufuŋ manjoko eyareya.
Luk 13.34-35
37 Yesuji miya, “O Jerusalem Jerusalem, ŋoŋo kajeqouŋ ŋiŋigo yabebi komebi Anutuji ŋiŋigo sore yabeko ŋoŋoreo wareegobi, yoŋo koji yabebi komeegobi. Qoqu maŋgoineji odumadepuine toinere rurumaŋgo ruaru kenusu yabeega, nonji ore so damaŋine damaŋine gore kufufuŋpu kenusuku qoju ŋabemiŋgo maneru goboŋyoŋ, ŋoŋo oi taki ŋabeme go wapebuŋ. 38 Maneniŋ, Anutuji soriŋ piŋaŋuŋ ŋadi gako sesuine akoŋ peiŋ. *
39 “Oŋu peiŋyoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ, Ŋoŋo noŋ moke so ŋone nunimiŋ. Jiki damaŋ mo ware fukeko oo ŋone nuru iŋi minimiŋ, ‘Ofonde tinao ware norega, Anutuji iŋo mifia teine.’ Oŋu.” *
* 23:5 Baibel memori ruge bifuŋ nigiŋine oi Duteronomi 6.8 buŋo ore so joma sakiineji baku maiyaŋuŋgo me maŋgu oŋuine meyaŋuŋgo kiperu gobuŋ. Marikuyaŋunde sisiineo kuririre kegobiri sakaji roru gbedigaru gobuŋ, oi Anuture ŋiŋigo foriine yobu fukebuŋ ore moge fukeya. * 23:5 Mat 6.1; Jare 15.38; Dut 6.8 * 23:11 Mat 20.26-27; Mak 9.35; 10.43-44; Luk 22.26 * 23:12 Luk 14.11; 18.14 * 23:22 Ais 66.1; Mat 5.34 * 23:23 Lew 27.30 * 23:27 Apo 23.3 * 23:33 Mat 3.7; 12.34; Luk 3.7 * 23:35 Jen 4.8; 2 Hist 24.20-21 * 23:38 Jer 22.5 * 23:39 Kiki 118.26