8
Unang maki Yesuse bekeba haamonsiobe.
Sinanoa Yesuse monea bib sum osa bib gwab gwab osa haabianea Gode nakaia unangai kimanamabe wengo omkayemonseo e okok aleyemin nakai 12 i tenanibta haamonsiobe. E inamonseo unang maki sino hob misiami fotebebenea ginino klaubenanebue isa Yesuse bekeba haamonsiobe. Unangi inasibi niniino elitabe. Maliao naka maki o niniino Magdala ge nganwe binabibo sino hob misiami 7 bekebo bliba fotebebonebu osa eka Yudai komoke Helote am kimanin nakae niniino Susae alelo Yoana osa eka Susana osa eka unang mak isa i Yesuse bekeba haamonsibo unang eli imaye monia imenao Yesus esa e okok aleyemin naka isa okaye bianibtabe.
Nakae wit sano damibo dibianebiobe.
(Matyu 13:1-9; Mak 4:1-9)
Nakaia unangai homoni bib mak da tete biniba misiba Yesuse saa weng mako baabenea Naka make wit sano kon sano ulabo oleb monea damibo dibim haabianea dibia unea wit sano mako dilbi daaknoa deib daak uno ole nakai tama teilabbuboniba wani teniba doweibbiobe. Eka mako dilbi daaknoa dabalim daak uno ole balbi utlobu otane dabal tem daake tom dim anea aaye gibbu wemin blim kenoa gatanobiobe. Eka mako dilbi daaknoa aliam misiamo ningsao mitem daak uno ole aliam misiam baka balbi utlanoa ge omtembano kesoa o mo damanota yamo mo balinim blimobe. Eka mako dilbi daaknoa dabal ayame dim daak uno ota ayam balbu utlanoa yamo 100 balinobiobo ge baana bianea ngananea Nakaia unangai ne weng olo kla wentomo gabibi kla funaine ge baasebe.
Yesuse kukubo saa weng ominobe.
(Matyu 13:10-17; Mak 4:10-12)
E okok aleyemin nakai weng olo mitmakamo alebenale gesiba 10 baabenea Gode emaye weng ayok olo mitmakamo e kimanin kukubo ibo alebenebe. Otane nakai mo bainobo geim blim ile saa weng olo wenteniba i kino inamin namino watemebib otane o mitmakamo i klao mo tekein kebibbabe. Eka i klango wentebib otane o mitmakamo mo tekein kenomabibbabo ge baabesebe.
Yesuse wit sano saa wengo mitmakamo alebesebe.
(Matyu 13:18-23; Mak 4:13-20)
11 Yesuse imin baabenea Saa weng olo mitmakamo inaminobe. Wit san ole Gode weng otabe. 12 Eka wit sano dilbi daaknoa deib daak unobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wentebib otane 13 Gululame funanea I bainobo gesiba Gode i hengmino temo blibo dotlanemebo genea omketouye binabe otabe. Eka mako dilbi daaknoa tome dabal baka genebue dim daak unobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wenteniba seimbib otane i klao mo funa omabbaim blim keniba mema yota bainobo ge monsaniba inamin namin kukub misiamo i dimo tam tloa watemniba Gode wengo deibonabib otabe. 14 Eka mako dilbi daaknoa dabalim daak unanoa aliamo ningsao yebbaka bela utlobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wentebib otane dabalim olo inamin namino talo walin kukub osa monio sum olonite galin kukub osa eka dabalim olo seinin kukub osa tam tenanoa i bobol temo Gode wengo omabbubenoa deibonabib otabe. 15 Eka mako dilbi daaknoa dabal ayame dim daak unobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wenteniba sbalma wafu blib ita yamo balinobiobo ge baabesebe.
Ayalo saa wengobe.
(Mak 4:21-25)
16 Yesuse imin baabenea Ibo ayale mo ei ofanibta bakete obonibta obbubaniba eka biino kitem daako mo ofananomabibbabe. Ibo keim ofa bliba dut ge bieta nakaia unangai temem tememnibta tam natlomabiobe. 17 Gode inamin namino ayok bio sinanomo keim anamabobe. Eka inamin namino nakai teilabbubo biaib osa keim anamabobe. 18 Ibo ne wengo wenteniba kla funaine! Nakai ne wengo wenteniba kukub ayamo wafunib mole Gode daabenea i bainobo galino sbal manomabib otane nakai funaniba Ni bainobo galino sbalobo ge funaniba i kukub ayamo mo wafunim blim keib mole Gode i bainobo galino omtlabenamabebo ge baabesebe.
Yesuse biem osa e ningwal isa itabe.
(Matyu 12:46-50; Mak 3:31-35)
19 Am olo dimo Yesuse e biem osa eka e ning wal isa atemomo geniba tetemiba nakaia unangai deibo waiseib kesoa i bib tam bliba 20 naka make Yesus esu ye bianea baabanea Etale temale! Keb biem osa keb ningwal isa teniba bib etale bianiba wengo baabkenom genabiobo gesea 21 Yesuse baabenea Nakaia unangai Gode wengo wente bianiba kukub ayamo wafu blib ita ne biemwal eka ne ningwal nabo ge baabesebe.
Yesuse glol sume baabanea desebe.
(Matyu 8:23-27; Mak 4:35-41)
22 Am mak bomanoa Yesus esa e okok aleyemin naka isa weseme obetniba Unom gena bianiba Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Nibo Galili aamuke milim sin da unomo ge baabesea bebianiba 23 Yesuse weseme tem daak aambia glol sume tenea aamuk wat yebianea aaye weseme tem daake einea obeb daak unom genamib kesoa 24 i Yesuse dofufu bianiba baabaniba Aleyemin naka kobo memalo aaye weseme tem daak einea obeb daak unom genabuobo ge baabasiba Yesuse hananea glol esa aaye mousi esa Denale ge baabonea desoa 25 Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Nimin kenibta ibo bainobo galino men blibe? ge baabesea i tosiananiba smiko deibe unoa baaniba Dowe! Naka ele fatnamin naka bianeta baaseta glol esa aaye mousi esa e wengo wentubanone? geniba bobol tem hekhek fun monsiobe.
Yesuse naka make hob misiami bekeba bliba fotebebasebe.
(Matyu 8:28-34; Mak 5:1-20)
26 Yesus esa e okok aleyemin naka isa inaniba walaniba Gegesa betan onsiobe. Gegesa betano aamuke Galilie milim wat biota wat onsiobe. 27 Yesuse weseme obeb watnea obanabea naka make betan yo sake hob misiami bekeba bliba tese ele e sino youmo mo gembianea am osa mo aala biam nin blimobe. E amit ham gloutem ota aala binabe biotabe. 28-29 Am homono dimo hob misiami naka ele kukub misiamo omkahabiba e kimanin nakai sen sayo tebeloniba skilona kweilonao gebanimibo waa dibiyebea hob misiami debetniba moniba ibuantem ye une binabibbua Yesuse tesea naka ele Yesuse atemnea amdofa ngansea Yesuse naka ele atemnea hob misiami baabenea Naka ele deiba unine gesea naka ele daaknea Yesuse skil tama bie daak aaunanea Yesuse baabanea Yesuso, God Sume miin kobo ne fatnatne namabebe? Ne kobo baabkeiobo, kobo ne enino mo omnaebe ge baabasea 30 Yesuse naka ele baabanea Keb niniino wangkebte? gesea e baabanea Ne niniino Homon netabo ge baabasebe. Niminbabe, hob misiam homoni bekeba blib kesota e niniin olo baaneta Homon netabo gesebe. 31 E inasea hob misiami Yesuse baabaniba Kobo kwiam bil amit teme tamalaim blim e teme mo dlaneba unaobe ge baabaniba 32 temiba eil ami homoni meb bibilim ye wembib kesoa yatemniba Yesuse baabaniba Kobo dlaneba watnoba eil emwali tem unomo gesiba Yesuse baabenea Ae ibmaye unine gesea 33 i naka ele deibaniba watniba eili tem wat temsiba eili dlindeniba yolyoma daakniba yung dime geteisoniba dleb daaknoa aamuk daak blelaniba aaye dowoniba kulilafaiba 34 eili kima blib nakai yatemniba skilaniba dowan omeb moniba bib sum osa eka bib gwab gwabo bib sumo kikib meb meb ye bio yo sel isa alukum baaiba 35 nakaia unangai Monoba inamin namino tam tlo watemomo geniba teniba Yesus esu ele tlaniba temibta nakae hob misiami bekeba blibo deiba uniba youme dobo genea bobol temo kla funananea Yesuse skile kikib ye toumbie kesoa atemniba tosianasiobe. 36 Yesuse inanea naka ele klaubaneo naka maki kukub olo watemniba maki baabeniba Sino naka ele hob misiami bekeba binabib otane memalo ayam anebo gesiba 37 Gegesa betano bib mak bib mak seli tosiananiba Yesuse baabaniba Kobo deibe one gesiba Yesuse weseme obetnea unang gabea 38 hob misiami bekeba bliba fotebebane naka ele tenea tlabianea Yesuse baabanea Ne kobo bekebke unamabibo gese otane Yesuse baabanea 39 Kobo moneba keb bibam unaneba Gode inamin namino klaubkeneo weng sengo keb bibam seli baabenale ge baabanea dabanea monea ele bib unanea nakaia unangai Yesuse kukubo naneo weng sango omkayemonsebe.
Yesuse komoke moon osa eka unang mak osa klaubesebe.
(Matyu 9:18-26; Mak 5:21-43)
40 Yesuse imin tetemea nakaia unangai waisa blibi atemniba seimbianiba 41-42 naka make niniino Yailase Gode amo komokobe. E moono unang teno olokiemobe. O bifolo 12 bua gembianoa kaanang genabo kesoa aalebe tenea Yesuse skilo kikib ye dlong dlong golbuanea mesa aaunanea tlabianea baabanea Kobo ne am natele gesea Yesuse monea e am unang gabea nakaia unangai deibo waisasiba 43 unang mako olomisa bua bifolo 12 blimano bua naka maki o ginino klaubonamino blimobe. 44 Unang olo tenoa Yesuse abuk tam nakaia unangai glagla daak manoa kweil tobbianoa Yesuse youme ken eta melebanoa hebmamsab blimubonoa 45 Yesuse baabenea Waneta meletnenene? gesea nakaia unangai Nikobbabo ge tlasiba Fitae baabaneo Aleyemin naka kobo nakaia unangai homoni gekamaibbi olole gesea 46 Yesuse baanea Ne nakai ginino klaubenamin titilo mako blimutneno kesoa ne tekein keiobo, naka maki ne meletneibobo gesea 47 unang olo funanoa Yesuse tekein kenebo geno kesoa o tosiananoa tenoa Yesus esu ele dlong dlong golbua tounoa Yesuse melebanobio mito omkeimanoa baanoa Ne ginino mema yota blimutnenobo gesoa nakaia unangai wentensiba 48 Yesuse baabonea Ne moono, obo funaneba Ne Yesuse youm eta melebanimio ne ginino bain blimutnenamabobo geneb kesoa ayamub kenobe. Bobol ayam funaneba moneba bobol ayam nale ge owebea 49 naka make komoke Yaliase am danea tenea baabanea Keb moono kaanobo, kobo aleyemin nakae besao mo debeb natlaebe ge ohamsea 50 Yesuse wentenea komoke baabanea Kobo bobol misiamo mo funemebe! Kobo ne bainobo getnenale! Keb moono imin hananoa ayam anamabobo ge baabanea 51 moniba komoke am osu unaniba Yesuse nakaia unangai watanea Ibo ne mo beketne tlaibe ge baabenea e Fita esa Yon esa Yems esa ita dletnea men olo awok aaleb kamwali tenaniba taniba am tam temiba 52 nakaia unangai mangglom blib kesoa Yesuse baabenea Ibo mo mangglom nimibe! O mo kaaim blimobo, besa aambiobo gesea 53 i funaniba O kaanobiobo geniba aben gihabib 54 otane Yesuse unang ten olo kweil gong wat wafunea Meno hananale ge ngansea 55 o smike imin twas unubonea hebmamsab hana utesoa Yesuse nakaia unangai baabenea Imeno mo dlubueiba dowonoko ge baabesea 56 aaleb kamwali smiko deibe unoa Yesuse baabenea Ib kamo naka maki weng olo mo baabenimibe ge baabesebe.