11
Pitako o taró ŋuro sowo mande topé-topé yimiraró
Asá yerewí unindoya iŋondutu unipare Judia mirawore yoraŋgurí ŋu ŋuya mande piŋa ŋande iŋaŋgurí, ko unipare uni wini meyowo mu* ŋuya Anutu koro mande qu raŋgurí. Asa ko Pitako Yerusalem oró quno ŋuno iŋondutu uni koweye toŋaŋgurí qundo qenero ŋande yaŋgurí, “Keto yano oro uni koweye kama toŋaŋgurí quya o kopo naŋgurí!”
Asa Pitako hurí rero o soso tunoqaró okeyá ta ŋande yaró, “No Jopa yendémo yotoro hariri teyano, iŋo-iŋone rohoréŋoní o enesó-enesó ka qenenowó. Oka tuwi parámi qembe qenewe kato nuŋginí nimí kini ŋu toworo rondaŋiní nokono umburó. No okeyá ta toŋetanowó, ko tuwiko ŋuno po murí-murí, nú-qare, sire ko nú yaŋgurí. Ko maŋgo kato no nimiraró, ‘Pita, otoqoya yuto ne.’
“Quko nondo ŋande yanowó, ‘Uni Parámi, noko no ma! No oka ka pusú ŋunde qu kama nanowó.’
“Ko maŋgo ŋundo pitu ko ŋande yaró, ‘Anutuko o sara naŋge towaró ŋu keto pusú yero ma yewero.’ 10 Ŋu soso naru kapusa ŋunde tunoqiní tuwi ŋu waka ta samboko koreko oró.
11 “Ŋu naruko naŋge uni kapusa qundo mahero nore yato quno ŋuno kaŋaŋgurí. Sisaria yendé uni kato uni ŋu asá yiri nono maheŋgurí. 12 Mahiqo, Yuqako ŋande nimiraró, ‘Ma iŋondataqewero, eneya toŋe,’ yaró. Asa ko noya uni topo kande saŋiyoro kanata ŋuya uro uni ŋuro ya quroko otowó. 13 Ko enendo nore nimitoro ŋande yaró, ‘Sambo simó ka ya ŋano kaŋero ŋande nimiraró, “Keto uni ka asáŋoka Jopa oya Saimon owí kako Pita ŋu yeka mahiní. 14 Enendo Anutuko keya suwisawikepoya rambaruru koŋgo yoreweya ŋuro mande ka kimiroweya.” ’
15 “Ŋunde yiníqo, no hurí rero mande yeyoweqo Yuqa Surumímbo komo noreno umburó ŋundiro naŋge eneno umburó. 16 Ko Uni Parámimbo mande komo yaró ŋuro iŋanowó. Ŋande yaró, ‘Jonko unipare sono re yunaró, quko yendo Yuqa Surumí rewaŋgo.’ 17 Ŋunde ŋuroko Anutuko puriŋo nore Uni Parámi Yesu Kristo§ iŋondutuwoyatowó qu re nunaró ŋu uni ŋu yunowero ye iŋaró tiníqo, no date tero eneŋo kheyó wisumuŋowano?”
18 Ŋunde yiní mande topé kama yero Anutu owí hokoro ŋande yaŋgurí, “Asa ko Anutuko uni wini meyowo ŋuya yoriní newondeye rohoréŋoro yoto-yotoye moré tewaŋgo.”
Antiok unipare kumimbo iŋondutu taŋgurí
19 Komo Stiven uroyi khumoní quhurí parámi tunoqiní iŋondutu unipare quhurí korowaŋgurí. Asa ko kumi wisikaraŋoro sorero Ponisia mirako, Saipras noko mosowímo, Antiok yendémo ŋuno uŋgurí. Ŋuno uro Juda uni naŋge mande yesowo yimiraŋgurí. 20 Quko uni kumi keweroyemoko, Saipras uni koya Sairin yendé uni, ene Antiok oŋgurí quno ŋuno Uni Parámi Yesu ŋuro miti mande Grik uni ŋuya yesowo yimiraŋgurí. 21 Ŋunde yimitoro Uni Parámimboro wimbí eneno yoní unipare qambu newondeye rohoréŋoro Uni Parámi iŋondutuwoyaŋgurí.
22 Asa iŋondutu koro huru-huru** ŋu Yerusalem ŋuno yoraŋgo ŋundo piŋa mande ŋu iŋoro Barnabas asáŋoyi Antiok uró. 23 Uro Anutuko samaka-samaka tuwó†† unipare yunaró ŋu qene iŋoro niŋgu-niŋgu tero Uni Parámi suki howewero ŋuro yimitoro newondeye rukisoyaró. 24 Barnabas ŋuko uni meté, ko Yuqa Surumí eneno maŋgoreyaró, iŋondutu kondé teyara. Ko unipare qambu horé Uni Parámimboro wini quroko maheyaŋgo.
25 Asa Barnabas Tarsus yendémo oro Sol seqaró. 26 Seqa qenero re Antiok mahero kumima naru kayata na soso Antiok ŋuno yariyó. Irisa ŋundo iŋondutu uniparetoya huruworo mande rondaqe unipare qambu yunoyariyó. Ko Antiok ŋuno naŋge unindo koretero Yesu koro iŋo-iŋo rewero unipareyó‡‡ ŋu “Kristen” neko yereŋgurí.
27 Ŋu naruko ŋuno ye-ye uni§§ kumi Yerusalem rotoro Antiok uŋgurí. 28 Ko keweroyemo kato, owí Akapas, kaŋero Yuqa koro wimbímo korare noko soso ŋuno tunoqeweya ŋuro yaró. (Korare ŋu, Kolotiasko*** unipare soso wiri yereró naruyómo ŋuno tunoqaró.) 29 Asa iŋo-iŋo rewero uni ŋundo topoye Judia mirako yaŋgurí ŋu samaka yerewero mande kusiyaŋgurí. Uni kanata-kanata eneŋo wondoyó rondaŋero kumi se kopaŋgurí. 30 Ŋunde koporo Barnabas koya Sol koya rokó yiri wondo ŋu rero huru-huru koro tapá unino oriyó.
* 11:1 uni wini meyowo” ŋunde quko Juda unipare kini qu naŋge. 11:2 “iŋondutu uni koweye toŋaŋgurí qu” - ŋuko Juda uni naŋge. Komo suki Anutuko Abraham, Juda unindoro pukoye ŋu, ŋande miraró, ko enendo rokó ka tero eneŋo naŋo-simó soso koweye toŋoweya. Ŋunde tero, yate-yate Juda uni soso koweye toŋaŋgurí. 11:8 Juda unipareto hutuŋo mande howero posepo, nú-qare kiraróye kumi naŋge neyaŋgo, ko kumi muko Anutu toŋímo pusú tete, unipareto newero mepémo kini. § 11:17 “Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí. ** 11:22 iŋondutu koro huru-huru” ŋuko unipare soso Yesu iŋondutuworo nokone-nokone ŋuno huruwoyoteŋgo qu. †† 11:23 samaka-samaka tuwó” ŋuko Anutu eneŋombo nore samaka yereyote. Kimoyó moré kini. ‡‡ 11:26 iŋo-iŋo rewero unipare” ŋunde qundo rondaqe-rondaqe unindoya uyaro iŋo-iŋo yunoyaró. §§ 11:27 ye-ye uni” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí. *** 11:28 “Kolotias” ŋuko Rom koro wiri yerete uni parámi ka. Rom unindo mirane-mirane wini soso sopo yereŋgurí.