22
“Uni topo ko awa okite, ye iŋoyi. No mande topé yeya yewe teteno.” Ŋunde Hibru mandewore yiníqo, iŋoro mondó ta yotoro niri-niri ka kama taŋgurí.
Polko ŋande yaró, “Noko Juda uni ka. Námembo Silisia mirako Tarsus yendémo ŋuno pisi nereró, quko no Judia mirako ŋano parámi tanowó. Gamalielko* iŋo-iŋo no nunaró, ko usi-sinanimboro hutuŋo mandeye ŋuro iŋo-iŋo nunaró. Ŋunde ŋuro ye itaka teyoteŋgo ŋunde naŋge nondo Anutu koro kondé iŋoyanowó. Ŋunde ŋuro no unipare Khe ŋu howeyaŋgurí qu yutoyano, ko uni ŋuya pare ŋuya yorero kusi-kusi yano yorotoyano. O qa-qa unindoro tapá unindoya uniparetoro uni kembé-kembémboya, sowo mande ŋu meté ye yimirowaŋgo. Dokoro enendo Damaskus topo-topoyemboro sokome ka nunoyi unipare ŋunde qu yondoworo oteteye piyimi ŋuro topé rewero quro yore Yerusalem mahewero khendo Damaskus yendémo ŋuno unowó.
Polko ene date iŋondutu taró ŋuro yimiraró
“Asa no khendo yate kosa keweroko Damaskus yendémo ŋuno owero naŋge tanowó. Ko waka ta hiyó parámi ka sambo saŋa noŋgo umburo no hiyó nunaró. Hiyó nunoní rokaráŋoro nokono umbuweqo, maŋgo kato nimiraró, ‘Sol, Sol, ke do karo no rambaruru nereyote?’
“Yiní mande topé ŋande yanowó, ‘Uni parámi, ke dani?’
“Yewe nimiraró, ‘Noko Yesu, Nasaret noŋgo qu, keto no rambaruru nereyote,’ yaró. Uni noya yatowó ŋuko hiyó ŋu qeneŋgurí, quko maŋgó iŋanowó ŋu ene kama iŋaŋgurí.
10 “Asa ŋande yanowó, ‘Uni Parámi, no itaka do ka tewe teteno?’
“Yeweqo, Uni Parámimbo nimiraró, ‘Ke otoqoya Damaskus oyo. Ko ŋu yendémo ŋunoko uni kato do kho ka kunoteno qu kimiroweya,’ yaró. 11 Hiyó ŋuko parámi horé, asa ko kini tiníqota nondo o qenewero mepémo kini. Uni noya yatowó ŋundo kandenemo nondoworo norero Damaskus otowó.
12 “Ko uni ka ŋuno yaró, owí muko Ananaias. Uni ŋuko hutuŋo mande hamó howeyara. Juda uni soso Damaskus yoteŋgo ŋundo ŋande yeyoteŋgo, ŋuko uni meté. 13 Asa ene mahero no taŋgenemo kaŋero ŋande nimiraró, ‘Topo Sol, ke pitu ko toŋete.’ Yiníqo, ŋu naruko ŋuno naŋge toŋene muko pitu ko meté tiní toŋete ene qenenowó.
14 “Asa ŋande yaró, ‘Usi-sinanimboro Anutuyembo ke rokó kerero ŋande ye iŋaró, ko keto eneŋo iŋo-iŋo qu iŋoyi tondaŋeweya, ko keto Uni Roneneŋowí ŋu qenero maŋgómbo mande yete ŋu iŋoweya. 15 Ŋunde ye iŋaró, dokoro keto maŋgó rero toŋeŋgepo qeneró ŋuya kusumbokepo iŋaró ŋuro unipare soso yesowoweya. 16 Asa ke do ka sopoyote? Otoqoya owí nekoya sono rika enendo quhuríŋge soworo se rotoweya.’
17 “Imemoŋgo no Yerusalem mahero Ya Surumímo§ ŋuno hariri teroqo, iŋo-iŋone enesó-enesó tiní 18 Uni Parámi qenenowó. Qenewe ŋande nimitoyaró, ‘Waka ta Yerusalem roto toŋe. Dokoro ke mandene re ŋano yeweya, quko uni kumimbo iŋowero piyimiŋowaŋgo.’
19 “Ko nondo yanowó, ‘Uni Parámi, uni ŋano qundo ŋande iŋoteŋgo, komo nondo huru-huru ya** soso quwore uro iŋondutu unipare kusi yereyano, ko haususu yereyano. 20 Ko komo enendo keŋo yesowowero uni Stiven ŋu uri khumoníqo, neneŋombo kutaqemo kaŋero niŋgu-niŋgu tero urowero uni ŋuro kowe punu-punuye sopoyanowó.’
21 “Yeweqo, nimiraró, ‘Ke oyo. No asá kerewe sewemo toŋero uni wini meyowo keweroyemo yoweya.’ ”
Pol ŋuko Rom uni ka
22 Asa Juda unindo Pol koro mande qu soso iŋoro kondé nekaŋgurí, “Urika khumoní! Uni ŋunde qundo nokono ŋano kama yoweya!”
23 Ŋunde yero hurí tero wimbo-wimbo nekero kowe punu-punuye piru qu†† se wendaŋe raŋoro kuku somoyaŋgurí. 24 Asa ko kuma unindoro uni kembé ŋundo‡‡ kuma uni yimitoro ŋande yaró, “Pol yano re oya haususuwoya ŋande oseseyuri, do murí karo unipareto niri-niri parámi ŋunde teyoteŋgo,” yaró. 25 Asa kusiyoro haususuwowero taŋgurí quno Polko kuma unindoro sopo-sopo ka§§ ŋande oseseyaró, “Yembe meté Rom uni mande khono kama kaŋaró qu ka haususuwowaŋgo?”
26 Yiníqo, sopo-sopo uni ŋu kuma unindoro uni kembé ŋuno uyaro oseseyaró, “Ke do tewero? Uni ŋuko Rom uni ka.”
27 Ko uni kembé ŋundo Pol ŋande miraró, “Ke no nimito. Kepe Rom uni kape ma kini?”
Yiní, “Iyo,” yaró.
28 Yiní ŋande yaró, “Nondo kimo parámi raŋoro Rom uni tanowó.”
Ko Polko yaró, “Quko námbo pisi niriníqo, nondo Rom uni tanowó.”
29 Ŋunde ŋuro kuma unindo oseseyowero qundo waka ta toŋeŋgurí. Kowe kuma unindoro uni kembé ŋundo sasaro taró. Dokoro enendo Pol, Rom uni ka, kusiyaró.***
Polko Juda koro uni pará-pará toŋeyemo mande yaró
30 Kuma unindoro uni kembé ŋundo do murí horé karo Juda unindo Pol mande kho inoyaŋgo ŋuro iŋowero taró. Ŋunde ŋuro saraŋoní re rotoro o qa-qa unindoro tapá unindoya uni pará-parámboya neko yiriní mahe huruwaŋgurí. Ko Pol rero rotoní.
* 22:3 “Gamaliel” ŋuko Farisi uni qu ka, ko hutuŋo mande rondaqe yunoro owé parámi taró. 22:4 “Khe” ŋuko murí keta qu iŋondutu unipareto howeyaŋgurí. 22:12 hutuŋo mande” ŋuko komo suki Anutuko Sainai purímo Moses inoní Israel unipare yunaró. Mande ŋuko Juda uniparetoro yoto-yotoye soso sopoyaró. § 22:17 Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí. ** 22:19 huru-huru ya” ŋuko Juda uniparetoro ya parámi mu. Sapat naruko ŋuno hu-hariri tero Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí. †† 22:23 Ŋu naruko ŋuno Judia mirako ŋuno unipareto kowe punu-punuye irisa punuwoyaŋgurí. Kako quroyómo punuwoyaŋgurí. Tuwi piru saŋanímo ŋuko matú kutiti ŋu wisumuŋaró. ‡‡ 22:24 “kuma unindoro uni kembé” ŋunde qundo kuma uni 1,000 wiri yereyara. Rom koro wiri yerete uni parámi ŋundo Judia mira ŋuya wiri yereró. Asa ko eneŋo kuma uniyómbo Yerusalem ŋuno kunditero unipare sopo yereyaŋgurí. §§ 22:25 “kuma unindoro sopo-sopo uni” ŋuko Rom uni ka, enendo kuma uni 100 sopo yereró. *** 22:29 Polko Rom koro uni, ŋuya Juda koro uni qu ka. Komo, eneŋo iwímbope ma usí peka owé ka rero Rom koro uni tunoqaró. Ŋunde ŋuroko eneŋo sowe qu ŋuya Rom koro uni taŋgurí. Uni ŋunde quko oteteyemboro topé piyimi kina kama raŋgurí. Asa ko kuma unindoro uni kembé ŋu eneŋombo topé piyimi reweya, peka.