11
Pol koro murí muko enesó, kho uni meyowo ŋuro muríye muko enesó
Meté naru tukuni naŋge neneŋo wuruwara mandene ŋu iŋowaŋgo. Iyo, ŋunde ti qembe. Dokoro nondo Anutuko yeŋo kondé iŋoyote ŋunde qembe yeŋo kondé iŋoyoteno. Qeni, nondo ye pare keta sara-sara horé qu qembe kame kanata te inowero quro mande kusiyarowó. Kame ŋuko Kristo.* Quko ŋande sasaro teteno, ko sire ŋundo eneŋo kaná-kaná murí-muríwore Ewa kanáŋaró ŋunde qembe, oka kato yeŋo iŋo-iŋoye wosoní yeŋo Kristowore iŋo-iŋoye sara-sara hamó ŋu rotowaŋgo. Dokoro uni kato huwónemo yeno mahero Yesu enesó ŋuro yesowoweya, peka. Ma yendo yuqa enesó komo kama raŋgurí ŋu rewaŋgo. Ma miti mande enesó komo kama iŋaŋgurí ŋuro kusumbo rewaŋgo. Ŋunde tero ye o enesó-enesó ŋuro metéŋoyoteŋgo. Qeni, no ŋande iŋoyoteno, “asá yerewí uni korete” qundo no kama taka nereyoteŋgo. Enina, no maŋgone muko mande kekere qu yesowowero mepémo kini peka, quko iŋo-iŋone muko tukuni kama teyote. Naru rokóŋoro norendo o murí-murí teyato quno ŋuno, iŋo-iŋo ŋu ye witú yereyatowó.
Nondo ye samaka yerewero quro Anutu koro miti mande§ qu yeno yesoworo kimoyó kama ranowó. Asa ye date iŋoteŋgo, ko ŋundiro neneŋo rewe umburó ŋuwore o piyimi tanowó, peka? Kho ye keweroyemo tanowó ŋuko, Anutu koro huru-huru** meyowombo kimo nereŋgurí. Asa nondo eneŋo wondoye ŋu momo tanowó, peka? No yeya yorano quno ŋuno, ko no okaro tukuni teroqo, ye quhurí ka kama yunoyano. Kini. Topone kumimbo Masedonia mira rotoro Korin yendémo uyareŋgurí ŋundo o ŋuro samaka nereyaŋgo. Nondo ye quhurí ka kama yunanowó, ko watí ŋunde teyowano. 10 Kristo koro mandí hamó noya yote, ko hamó horé ŋande yimiroteno, ŋu muríne ŋuro owéne hokowano, ko Akaia mira soso quno ŋuno†† uni kato soré nerewero mepémo kini. 11 Do karo? Ye newonde meté kama yunoyoteno, peka? Kini horé. Anutuko iŋote no yeŋo hamó iŋoyoteno.
12 Quko uni kumimbo eneŋo owéye hokoro, Pol koro kiraró qembe uni toŋeyemo tunoqato, yero oreyó seqayoteŋgo. Asa nondo kheye kusiyowero quro naŋge khone teyowano. 13 Ŋu uni ŋuko asá yerewí uni kota-kota qu, kho uni kota-kota qu. Eneŋo muríye hamó ŋu tapuŋoro Kristo koro asá yerewí uni hamó qembe tero yoteŋgo. 14 Ye o ŋuro iŋondata ma tewero. Kini, nore ŋande iŋoteto, Monimbu eneŋombo eneŋo murí horé ŋu tapuŋoro hiyómboro sambo simó‡‡ qembe tero yote. 15 Ŋundiro Monimbu koro kho uni ŋundo muríye ŋu tapuŋoro otete roneneŋowímboro§§ kho uni ŋunde qembe teyoteŋgo. Nore ŋuro kama iŋondataqewato. Imemoŋgo o teyoteŋgo ŋuro kimoyó ŋu siyowaŋgo.
Polko kowe surumí taró ŋuro eneŋo owí hokaró
16 No kaŋuya yeteno, yendo no uni kape-kape ye ma iŋowero. Quko ŋunde niyo iŋoteŋgo tiníqo, norotoyikata nondo uni kape-kape hamó ŋunde qembe owéne soŋga ta hokowano. 17 Uni Parámi iŋo-iŋoyó howero mande ŋa kama yeteno. Kini, no uni kape-kape tero neneŋo owéne hokoyoteno. 18 Uni qambu qundo eneŋo koweye saŋaní ŋuro*** yero owéye hokoyoteŋgo. Ŋunde ŋuroko no ŋuya neneŋo owéne hokowano. 19 Dokoro yendo iŋo-iŋo meté horé tero uni kape-kape hamómboro mandeye iŋoyoteŋgo. 20 Hamó, uni kato ye kusi yiriní kho simóŋo††† tunoqeteŋgo, ma kato yeŋo onoŋoye soso ni kini tete, ma kato ye kaná yerete, ma kato eneŋo ri oní ye yoriní umbuteŋgo, ma kato yeŋo umu-kembayemo tamo yereteŋgo. Ŋunde tiqo, yendo uni ŋuro meté iŋoyoteŋgo. 21 Aine, no kowi piyo teteno, norendo o murí ŋu yeno wimbí tewero mepémo kini.
Asa no uni kape-kapeko mande qu yeteno, ko uni kumimbo wimbí tero eneŋo muríye ŋuro owéye hokowaŋgo tiníqo, no ŋuya muríne ŋuro owéne hokowano. 22 Ŋumbe Hibru koro wini qu ka‡‡‡ peka? Asa, no ŋuya Hibru koro wini qu naŋge. Enembe Israel koro uni qu? Asa, no ŋuya Israel noŋgo. Eneko Abraham§§§ koro sowe qu peka? Asa, no ŋuya Abraham koro sowe qu ka. 23 Eneko Kristo* koro kho uni peka? Aine, no kape-kape hamó tero mande ŋa yeteno, ko no ŋuya Kristo koro kho qu tero ene hamó taka yereyoteno. Koweyumu tanowó ŋundo enendo koweyumu teyaŋgurí ŋu takate. Naru date kusi-kusi yano yoranowó ŋundo enendo kusi-kusi yano yoraŋgurí naruyó ŋu takate. Utómbo nuroyi mamane raró ŋundo eneŋo mamaye raŋgurí ŋu takate. Naru parámi wamba khumoyano. 24 Naru kandekako Juda unindo utómbo nutoyuri mamane 39 ŋunde taró. 25 Naru kapusako uni kumimbo kumukopo nuraŋgurí, naru kanoko kumimbo nono wondo raŋaŋgurí, naru kapusako waŋgoko yoranowó ŋu windiko piyo taró, kosa kanata suwo kanata windi quroko kina yateyanowó. 26 Naru qambu wimbo-wimbo toŋeyano, ko sonono piyo tewero tanowó, momo unindo rambaruru nerewero taŋgurí, neneŋo sitú toponembo rambaruru nerewero taŋgurí, uni wini meyowomboko rambaruru nerewero taŋgurí. Yendé parámimo piyo tewero tanowó, sikuno piyo tewero tanowó, windiko piyo tewero tanowó. Topo kota-kota ŋundo rambaruru nerewero taŋgurí. 27 Nondo koweyumu parámi teyano, naru qambuko nondo suwo doŋe-doŋe teyano, o qonemboro khumoyano, naru parámi o kama neyano, kutiti tero birimbiri yorano. 28 Ŋu quhurí soso ŋu korowoyoteno, ko ŋuya Anutu koro huru-huru soso ŋu soporo eneŋo iŋondata parámi teyowe quhurí nono reyote. 29 Topone kato wimbí kini teyote tiníqo, no ŋuya ŋunde naŋge wimbune kini teyote. Ko uni piyimimbo uni ka riní o piyimi teweya tiníqo, no ŋuro hamó saŋgirí teyoteno.
30 Asa no okaro neneŋo owéne hokowano tiníqo, meté wimbune moré kini tete ŋuro tero owéne hokowano. 31 Anutu, ŋuko Uni Parámi Yesu ŋuro Iwí, naru suki-suki owí hokoyowato, ene ŋande iŋote, ŋa mande yeteno ŋako kota mande kini. 32 Ko Damaskus yendémo ŋunoko, wiri yerete uni Aretas koro kumba tukuni ŋundo no norero kusi-kusi yano norotowero quro hoŋgo mako qu sopoyaŋgo. 33 Quko topo kumimbo norero toŋgo kome puŋge parámi kano norotoro hoŋgo witusina utó ri mirako umbuní kumba tukuni kandeye moŋgo soranowó.
* 11:2 Kristo” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu. 11:3 Murí Tero 3:1-6,13 weyo qembe. 11:5 asá yerewí uni” ŋuko Yesuko rokó yerero asá yiriní eneŋo khoyó taŋgurí. § 11:7 miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge. ** 11:8 Anutu koro huru-huru” ŋuko unipareto Yesu iŋondutuworo huruwoyoteŋgo qu. †† 11:10 Komo suki Rom unindo mira kano uni wini ŋuno sopo yerero mira ŋu, “Akaia mira,” ye nekoyaŋgurí. Mira ŋuro yendé parámi kembé muko Atens yendé, ko Korin yendé ŋuko mirako ŋuno yora. Itaka naru ŋanoko mira ŋuko, “Grik mira,” ye nekoyoteto. ‡‡ 11:14 sambo simó” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo. §§ 11:15 otete roneneŋowí” ŋuko Anutuko nore rokó yiriní noreŋo murínani eneŋo murí howeyote. *** 11:18 Polko “kowe saŋaní” ŋuro yaró ŋuko o kowenani weheŋoro sara-sarape ma iriyó ŋunde tete ŋuro kama yaró. Kini, enendo tapara ŋuwore noreŋo o soso yoto-yotonani nokono ŋano quro yaró. ††† 11:20 “kho simó” ŋunde quko uni parámiyómboro kho qu teyara, eneŋomboro o ka tewero mepémo kini. ‡‡‡ 11:22 Hibru koro wini” ŋuko, komo suki Isip unindo Juda unipare ŋunde ye neko yereŋgurí. §§§ 11:22 Abraham” ŋuko Juda uniparetoro pukoye. * 11:23 Kristo” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu. 11:28 Anutu koro huru-huru” ŋuko unipareto Yesu iŋondutuworo huruwoyoteŋgo qu.