4
Neneŋo mandene ŋuro murí muko ŋandiro. Simó korete qu kato parámi teroqo iwímboro oyó imemoŋgo siyoweya. Quko tomó ta yotoro kho simó ŋunde qembe yote. Ŋunde yoní iwímbo sopo-sopo uni kumi wimbu yunoní simó ŋu sopoyoteŋgo. Sopoyate iwímbo naru rokóŋaró quno ŋuno sopo-sopo koro wimbuye ŋu kini teweya.
Nore ŋuya ŋunde naŋge. Komo nore simó tomó ta ŋunde yotoro o soso ŋuro kama iŋato tondaŋaró. Ŋu naruko ŋuno noko koro o murí-murí ŋuro kasiramo yoratowó. Quko Anutuko naru meté ka rokóŋoro Naŋuní asáŋoní pare qahí quroko uni tunoqaró. Tunoqero hutuŋo mande* ŋuro kasiramo yoraró. Ŋunde tero enendo nore hutuŋo mande ŋuro kasiramo yoteto qu kimo niriní Anutuko nore aratu nereró. Itakako yeko Anutu koro simó. Ŋunde ŋuroko Anutuko Naŋunímboro Yuqa qu asáŋoní umburo newondenanimo yote. Yuqa ŋundo noreno kho tiní nore Anutu ŋandiro nekoyoteto, “Awanani horé,” yeyoteto. Asa ko yeko kho simó kini, simó hamó tero yoteŋgo. Ŋunde yuri Anutuko yoriní eneŋo simómboro o meté ŋu siyowaŋgo.
Polko Galesia uniparetoro iŋaŋawí taró
Quko komo ye Anutu kama qene iŋoro anutu kota-kota koro kho simó yoraŋgo. Quko itakako yendo Anutu hamó qene iŋoyoteŋgo. Ŋu hamó, quko ŋako hamó horé, asa Anutuko ye yiyoro iŋoyote. Asa ko ye do murí karo wosoro noko koro o murí-murí wimbuye moré kini ŋu kusuŋoyemo, uro kho simóye pitu ko tunoqewero, ye iŋoteŋgo? 10 Qeni, ye naru kumi rokóŋoyoteŋgo, asa kosa naru kate-kate, kombo tapuŋoyote naru, naru pará-pará, ko kumima naru kate-kate rokóŋoyoteŋgo. 11 Nondo yeŋo murí ŋu qenero sasaro teteno, dokoro ye keweroyemo kho wimbo-wimbo tanowó, peka.
12 Uni topo, no kondé yeteno, neneŋo qembe naŋge ti qembe. Dokoro, nondo ye qembe tanowó. Ŋu naruko ŋuno yendo no o piyimi ka kama te nunaŋgurí. 13 Ye iŋoteŋgo, komo nondo se khumo tanowó. Ŋunde tero naru korete quno ŋuno miti mande§ yesowo yeyanowó. 14 Se khumo tewe yendo quhuríne korowaŋgurí, quko huwó nerero kama nohowaŋgurí. Kini, no Anutu koro sambo simó** ŋunde qembe topo te nunaŋgurí, hamó yendo no Kristo Yesu†† qembe topo te nunaŋgurí. 15 Asa ko yeŋo niŋgu-niŋguye ŋu dano yote? No hamó horé yimiroteno, ŋu naruko ŋuno, yendo no samaka nerewero toŋeye tumoro no nunowaŋgo. 16 Quko ye date iŋoteŋgo? Itaka mande hamó yero roŋgaru yerero yeŋo saŋgiríye tunoqeteno, peka? Kini horé.
17 Uni komo ŋuro yanowó qundo yeŋo kondé iŋoyoteŋgo. Quko otete meté mu kama howero ŋunde iŋoyoteŋgo. Kini, enendo, uni ŋu kusi yereto noreŋo naŋge kondé iŋowaŋgo, ye iŋoteŋgo. 18 No yeya yorano quno ŋuno yendo o meté kondé ŋu iŋoyaŋgo, ŋu meté. Quko kapiyamo yoteno quno ŋuya ŋunde ti qembe. 19 Nene simóne, no pitu ko pareto oŋa pisi yerewero kowe surumí teteŋgo ŋunde qembe tero kondé ŋande ye iŋoyoteno, meté yeŋo newondeye muko Kristo kiraró qembe tunoqeweya. 20 No itaka kiro mande ka yeteno, quko yeya yotoro mepa mande naŋge yewero ŋuro kondé iŋoyoteno. Dokoro yeŋo muríye ŋuro iŋaŋawí parámi teyoteno.
Haka, Sara koro tapara mande
21 Ye kumimbo hutuŋo mande koro kusuŋoyómo yowero iŋoyoteŋgo, asa ye itaka nimiri. Kusumboyembo hutuŋo mande ŋumbe‡‡ iŋaŋgurímbe, ma kini? 22 Sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró, ko Abrahamko§§ naŋo-simó irisa, karo nimí muko kho pare ka, karo nimí muko kho pare kini, kina yora. 23 Kho pareto Abraham koya yate qahu tero simó pisiyaró. Pare meyowo ŋu kusimi yate koŋgomu taró, quko Anutuko mande kusiyoní pare ŋundo Abraham koya yate qahu tero simó pisiyaró.
24 Asa sowo mande ŋuko tapara mande*** naŋge. Pare irisa ŋuko Anutu koro mande kondé irisa ŋuro rokóyari. Mande kondé kato††† Sainai purí ŋu noŋgo mahero unipare yoriní kho simó, kho pare tunoqeteŋgo. Ŋuko Haka qembe. 25 Haka ŋuko Sainai purí Arepia mirako yote ŋuro rokóŋo. Ko ŋuko Yerusalem itaka nokono yote ŋuro rokóŋo, dokoro unipare ŋuno yoteŋgo qu kho simó, kho pare naŋge yoteŋgo. 26 Quko Yerusalem ka samboko yote ŋuko kina yote. Asa ŋuko námani naŋge. 27 Dokoro sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró,
 
“Pare kusimi, ke simó kama pisiyoyote,
niŋgu-niŋgu te.
Pare, ke oŋa pisiyowero kowe surumí kama teyote
niŋgu-niŋgu teya kondé neko.
Dokoro pare kamí moré muko simóyari pisiyote,
quko pare enemata yote ŋuko simó qambu teweya.”
28 Uni topo, Anutuko mande kusiyoní nimímbo Aisak pisiyaró. Ŋundiro naŋge Anutuko mande kusiyoní ye eneŋo simó tunoqaŋgurí. 29 Komo quno simó kowe saŋaníwore tunoqaró qundo simó Yuqawore tunoqaró ŋu o piyimi te inoyara. Itaka ŋuya ŋu murí ŋu yote. 30 Quko sokomeko date yete? Ŋande yete, “Kho pare ŋuya simómboya yohowe. Dokoro pare kina yote ŋuro simómbo naŋge iwímboro oyó siyoweya, kho paretoro simómbo kini.” ‡‡‡ 31 Asa uni topo, noreko kho pare ŋuro simó kini. Kini, noreko kina pare ŋuro simó naŋge.
* 4:4 hutuŋo mande” ŋuko komo suki Anutuko Sainai purímo Moses inoní Israel unipare yunaró. Mande ŋuko Juda uniparetoro yoto-yotoye soso sopoyaró. 4:5 kimo niriní” ŋuro murí muko ŋandiro: norendo o piyimi kusuŋoyómo kusiyowí yoteto. Ŋundiro naŋge Anutuko kimo tero yoriní kina yowato. 4:8 “kho simó” ŋunde quko uni parámiyómboro kho qu teyara, eneŋomboro o ka tewero mepémo kini. § 4:13 miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge. ** 4:14 sambo simó” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo. †† 4:14 Kristo Yesu” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí. ‡‡ 4:21 hutuŋo mande” ŋuko komo suki Anutuko Sainai purímo Moses inoní Israel unipare yunaró. Mande ŋuko Juda uniparetoro yoto-yotoye soso sopoyaró. §§ 4:22 Abraham” ŋuko Juda uniparetoro pukoye. *** 4:24 tapara mande” ŋuko sowo mande naŋge. Uni kato sowo mande ŋunde qu yero oka witú yereró. ††† 4:24 mande kondé” ŋuko hutuŋo mande naŋge, komo suki Anutuko Sainai purímo ŋuno Moses inoní Israel unipare yunaró. ‡‡‡ 4:30 Murí Tero 21:10