11
Lasarus khumaró
Ŋu naru kano uni ka, owí muko Lasarus, se khumo taró. Lasarus ŋuko Betani yendé moŋgo qu, ko Betani ŋuko yerekuwosa Maria, Mata koro yendé ŋu. Lasarusko pare irisa ŋuro kumoyari, ko Maria ŋundo komo sono kiruwó ka Uni Parámi khímo hausuworo huímbo sonowoní hararó ŋu. Asa yerekuwosa ŋundo mande ka riri Yesuko uyaró, “Uni Parámi, keŋo topoke ŋano qu se khumo tete.”
Yesuko mande ŋu iŋoro ŋande yaró, “Se khumo tete ŋuko riní khumowero qu kini. Kini, ŋuko unipareto Anutu koro sine parámi* qenewero se khumo qu. Ŋuro tero khe ŋuwore Anutu koro Naŋuní ŋuya owé parámi reweya.” Yesuko Mata, Maria, Lasarus newonde meté yunaró. Ŋunde ŋuro Lasarus se khumo tete ŋu yi mira kano ŋuno iŋoro naru irisa ŋuya rotoro mira ŋuno yora.
Ko imemoŋgo iŋo-iŋo rewero uniyó ŋande yimiraró, “Judia mirako ŋuno oyato,” yaró.
Yiní ŋande miraŋgurí, “Rapi, naru kano Juda koro uni pará-parámbo wondopo kuri khumowero taŋgurí. Ŋumbe kama iŋoro kepe ko Judia mirako uyarewero yete?”
Yi mandeye topé ŋande yimiraró, “Qeni, kosa kanata qunoko naru koro wembó 12 yote, hamómbe?§ Uni kato kosano khe uyote ŋuko kama rokaráŋoyote, dokoro, noko koro hiyó qeneyote. 10 Quko uni ka suwono khe uyote ŋuko rokaráŋoyote, dokoro, eneko toŋete mira qenewero ŋuro suruyó moré kini.”
11 Yesuko ŋunde yeroqo ŋande yimiraró, “Toponani Lasarus ŋuko etete, quko nondo uyare okokowano.”
12 Yiníqo, iŋo-iŋo rewero uniyómbo ŋande yaŋgurí, “Uni Parámi, ko ene etete tiníqo, se khumoyó kini tiní meté teweya.” 13 Yesuko Lasarus khumaró ŋuro yaró, quko iŋo-iŋo rewero uniyó ŋande ye iŋaŋgurí, ko enendo Lasarus kina eteyote ŋuro yaró.
14 Asa ko Yesuko tunomo ŋande ye yimiraró, “Lasarus khumaró. 15 Ko no taŋgímo kama yanowó ŋuro niŋgu-niŋgu teteno. Dokoro, ŋundoko ye yoriní iŋondutu tewaŋgo. Asa uyare qeneto.”
16 Ŋunde yiníqo, Tomas owí ka Ditimus ŋundo otoqo iŋo-iŋo rewero uni kumi ŋande yimiraró, “Uyareka nore ŋuya eneya khumato,” yaró.
Yesuko pitu ko otoqowero quro wimbu tete
17 Asa Yesuko Betani yendémo ŋuno uyariní ŋande miraŋgurí, ko Lasarus khumaró ŋu noŋgo yate kosa naru nimí kini ŋunde rotoro uni tapuyómo yora. 18 Betani ŋuko Yerusalem sumeyoro ŋuno yora, asa khe piruyó muko kilomita kapusa ŋundiro naŋge. 19 Ŋunde ŋuroko Juda unipare qambu mahero Mata koya Maria koya yiyoro kumoyari khumaró ŋuro yemama mande yaŋgurí.
20 Asa Matako Yesu mahete yi iŋoro uro Yesu kheko wisumuŋo qeneró, quko Maria yano kunditaró. 21 Uro Matako Yesu ŋande miraró, “Uni Parámi, ke ŋano yara tiníqo, kumone kama khumowero qu. 22 Quko itakako no ŋande iŋoteno, ko ke oka karo Anutu kirayoweya tiníqo, o ŋu te kunoweya.”
23 Ŋunde yiní ŋande miraró, “Kumoŋge muko pitu ko otoqoweya.”
24 Ko Matako ŋande miraró, “No iŋoteno, naru weŋako ŋuno** unipare khumaŋgurí qundo pitu ko otoqowaŋgo quno ŋuno enendo pitu ko otoqoweya.”
25 Ŋunde yiní Yesuko ŋande miraró, “Pitu ko otoqowaŋgo ŋuro wimbu ŋuya yoto-yoto ŋuya ŋuko no naŋge. Asa ko uni ka no iŋondutu nereyote ŋuko khumoweya quko yoto-yotoyó keta reweya. 26 Ko uni soso toŋe keta yotoro no iŋondutu nereyoteŋgo ŋuko kama khumowaŋgo. Kepe ŋumbe iŋondutuwoyotepe ma kini?”
27 Yiní ŋande yaró, “Iyo, Uni Parámi. No iŋondutu ŋandiro teteno, ko keko Kristo ŋu, Anutu koro Naŋuní ŋundo nokono umbuweya ŋu.” ††
28 Ŋunde yero roto uyaro kuwí Maria mondó ta ŋande miraró, “Rondaqe-rondaqe Uni ŋundo mahero neko kerete.” 29 Ŋunde yiní waka ta otoqoro, Yesu qenewe, yero uró. 30 Yesu yendémo kama oró. Ene komo Matako kheko wisumuŋaró ŋuno naŋge yora. 31 Maria otoqoro ya rotoní Juda uni eneya yano yotoro sikí ka yaŋgurí qundo qenero howe uŋgurí, dokoro, eneko uyare uni tapuko tendowero uyate, peka, ye iŋaŋgurí.
32 Asa Mariako Yesuko ŋuno uyaro qenero khímo rokaraŋo umburo ŋande miraró, “Uni Parámi, ke ŋano yara tiníqo, kumone kama khumowero qu.”
33 Yesuko Maria koya Juda unindoya mahero tendo mukuru tiqo, yiyoro newonde saŋgirí tero 34 ŋande yaró, “Yendo uni ŋu re dana raŋgurí?”
Yiní ŋande miraŋgurí, “Uni Parámi, ke mahe qeno.”
35 Yesuko tendaró. 36 Tendoní Juda unindo qenero ŋande yaŋgurí, “Qeni. Enendo uni ŋu newonde meté hamó ina.”
37 Quko kumimbo ŋande yaŋgurí, “Eneko toŋí pokawí ŋu riní pitu ko meté toŋeteyote. Asa ko do murí karo uni ŋu riní kama khumaró?”
Yesuko Lasarus riní pitu ko otoqaró
38 Ŋunde yi naru kaŋuya Yesu newondímo saŋgirí tero uni tapuko uyaró. Uni tapu ŋuko wondo yayó ka, ko wondo ka parámi mundo maŋgó wisumuŋaró. 39 Asa Yesuko ŋande yaró, “Ye wondo ŋu re rotika umbuní.”
Yiní Mata, uni khumaró ŋuro kuwí ŋuko ŋande miraró, “Uni Parámi, itaka ŋano naru nimí kini ŋunde rotoro uni tapuko yorote ŋa. Risá piyimi mu areweya.”
40 Yiní ŋande miraró, “No korete ke kimiranowó, ke iŋondutu teweya tiníqo, Anutu koro sine parámi‡‡ ŋu qeneweya.”
41 Asa wondo re roti umburó. Re rotiqo, Yesu koreko toŋetero ŋande yaró, “Awa, no yuŋguna kereteno, dokoro, ke haririne iŋote. 42 No iŋoteno, naru rokóŋo keto no iŋoyote. Quko unipare qambu ŋano kaŋeyoteŋgo ŋuro iŋoro mande ŋa yeteno. Ŋunde yeweka keto no asá niri mahenowó ŋuro iŋowaŋgo.”
43 Ŋunde yero kondé ŋande nekaró, “Lasarus, ke yendémo umbu.” 44 Yiní Lasarus uni tapu rotoro yendémo umburó. Komo tapuŋowero koro khí kandí umu-kembé tuwipo pokamaŋgurí.
Asa ko Yesuko ŋande yimiraró, “Tuwi se rotoyika uyariní.”
Uni pará-parámbo Yesu uroyi khumoweya ŋuro khe ka seqaŋgurí
45 Ŋunde ŋuroko Juda uni kumi mahero Maria koya sikí ka yoraŋgurí qundo Yesuko o taró qenero iŋondutuwoyaŋgurí. 46 Quko kumimbo uyaro Farisi uni§§ Yesuko o taró ŋuro yimiraŋgurí.
47 Ŋunde yimiroyi o qa-qa unindoro tapá unindoya Farisi unindoya uni kembé-kembémboya neko yiri mahero kopaŋgurí.*** Kopoyi ŋande yimiraŋgurí, “Nore date tewato? Uni ŋundo rokó qambu teyote. 48 Ko nore qene rotowato tiníqo, unipare soso ene iŋondutuwowaŋgo. Ŋunde ti Rom unindo mahero noreŋo Ya Surumínanimboya,††† wininanimboya yori kini teweya.”
49 Asa keweroye moŋgo uni ka, owí Kaiapas, kumima naru quroko ŋuno o qa-qa unindoro tapá uni‡‡‡ yaró, ŋundo ŋande yimiraró, “Yeko iŋo-iŋoye moré kini. 50 Yendo oka kama qene iŋoyoteŋgo, peka. Qeni, ko uni kanata kato uniparetoro mepéye rero khumoníqota Rom unindo noreŋo wininani soso kama rambaruru yerewaŋgo.”
51 Kaiapas ŋundo mande ŋu iŋondutuyó moŋgo kama yaró. Kini. Kumima naru quroko ŋuno o qa-qa unindoro tapá uni yora. Ŋunde yotoro ye-ye mande§§§ ŋundiro yaró, ko Yesu Juda wini soso koro khumoweya. 52 Ko Yesuko Juda wini koro naŋge kama khumoweya. Kini. Eneko, Anutu koro simó wimbo-wimbo yoraŋgo qu soso kopo yereweka mahe wini kanata naŋge ti, yero khumoweya. 53 Asa ko ŋu naruko ŋuno naŋge uni kembé-kembémbo, Yesu uratoka khumoní, yero khe seqaŋgurí.
54 Ŋunde ŋuro Yesu Juda uni keweroyewore tunomo kaŋuya kama yateyara. Kini, mira ka mira wimbí sumeyoro ŋuno uyaró. Uyaro iŋo-iŋo rewero uniyómboya* Eparaim yendémo ŋuno yoraŋgo.
55 Tukú Juda koro o ne-ne ŋu, owí muko Taka yereró ŋu mahewero tiní unipare yendé wimbo-wimbo qu noŋgo soso ta, nore sonowatoka Anutu toŋímo sara tiní, yero Yerusalem oŋgurí. 56 Ŋunde oro Yesu seqaro Ya Surumímo kaŋero epe osese-osese ŋande taŋgurí, “Ye date iŋoteŋgo? Enembe o ne-ne ŋano maheweyape ma kini?” 57 Komo o qa-qa unindoro tapá unindoya Farisi unindoya unipare ŋande yimiraŋgurí, ko uni kato Yesu dana yote ŋu iŋoroqo, asa ene meté yimirika Yesu re kusi-kusi yano rotowaŋgo.
* 11:4 “sine parámi” ŋuko eneŋo wimbí parámi ŋunde qembe, eneŋo o soso meté horé mu. 11:7 iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. 11:8 Rapi” ŋuro murí muko ŋandiro, “Rondaqe-rondaqe Uni.” § 11:9 Juda unindo kosa naru ka, asa kosa arero yate pusuŋaró quro naruyó ŋu rondaŋero wembó 12 yaŋgurí. ** 11:24 naru weŋa” ŋuko naru Kristoko pitu ko mahero unipare soso ronda yerero Anutuko o soso hamó wiriyoweya. (1 Tesalonaika 2:19; 5:23 koya 1 Korin 15:24-28 weyo qembe.) †† 11:27 Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Mande irisa ŋuro murí muko “uni rokóŋowí” naŋge. ‡‡ 11:40 “sine parámi” ŋuko eneŋo wimbí parámi ŋunde qembe, eneŋo o soso meté horé mu. §§ 11:46 Farisi uni” ŋuko unindoro huru-huru ka Israel mirako ŋuno yaŋgurí. Enendo Anutu koro hutuŋo mande ŋuro okeyá ta howero uniparetoro toŋeyemo owéye parámi taŋgurí. *** 11:47 Uni soso ŋundo Juda koro huru-huru parámi ka, owí Sanedrin, taŋgurí. Enendo Juda unipare ronda yereyaŋgurí. ††† 11:48 Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí. ‡‡‡ 11:49 o qa-qa unindoro tapá uni” ŋundo Ya Surumímo hu-hariri sopoyaŋgurí. §§§ 11:51 “ye-ye mande” ŋuko unindo Yuqa noŋgo mande ka rero unipare soso yimiraró. Mande ŋunde quko uniparetoro oteteye rondaŋarómbe ma newondeye rukisoyaró. * 11:54 iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. 11:55 Taka yereró quro o ne-ne” ŋuko naru parámi ka. Komo suki Anutuko Israel unipare Isip noŋgo yoriní areŋgurí. Ŋu naruko ŋuno sambo simó saŋgirí kato Isip koro simó urumuni korete qu soso yuri khumaŋgurí. Quko Israel unipareto Anutu koro mandí howero sipsip simó yutoro sitú makoyemo sonowoyi sambo simómbo eneŋo simóye taka yiriní kama khumaŋgurí. Ŋunde ŋuroko kumima naru rokóŋoro sipsip simó yutoro o ne-ne teyaŋgurí.