4
Yesu koya Samaria pare kaya mande tariyó
1-3 Jonko iŋo-iŋo rewero unipare yorero sono re yunoyaró, ko Yesu ŋuya ŋunde taró, quko enendo parámi tero Jon ŋunde takaró. (Hamó, Yesu enepa naŋge uni ka kama sono re inaró. Kini. Eneŋo iŋo-iŋo rewero uniyómbo naŋge sono re yunoyaŋgurí.) Ko Farisi unindo o taró ŋuro mande piŋayó iŋoyiqo, Yesuko ŋuro iŋoro Judia mira ŋu rotoro Galili mirako ŋuno uró.
Asa Galili urowero Samaria mira* keweroko ŋuno uyaró. Ŋunde uyareyate yendé parámi Sika ŋuno uyaró. Yendé sumeyoro ŋuno mira ka komo Yakopko naŋuní Josep inaró mu ŋuno yaró. Mira ŋuno meré sono ka Yakopko saró mu yaró. Asa Yesu khewore uyareyate kowí surumíŋoní kosa keweroko mahero meré sono sumeyoro ŋuno kunditaró. Kunditiní Samaria pare ka sono mondowero maheró. Mahiní Yesuko ŋande miraró, “Sono re nunoka newe.” (Ŋunde yaró, dokoro iŋo-iŋo rewero uniyó o qoyemboro kimowero yendémo omukaŋgurí quno.)
Asa Samaria pare ŋundo ŋande miraró, “Keko Juda uni ka, noko Samaria pare ka. Ke date koro ŋunde yete, ‘Sono re nunoka, newe?’ ” (Ŋunde yaró, dokoro Samaria unipareto topako neyaŋgo tiníqo, Juda unipareto ŋu noŋgo kama newaŋgo.)
10 Asa Yesuko ŋande miraró, “Keto Anutu koro puriŋo koya uni, sono re ŋuno yero kimira ŋuya iŋote tiníqo, ene kirayoyiqo, sono yoto-yotoyó moré mu re kunoweya.”
11 Yiní ŋande yaró, “Awa, ke kumbeke moré kini ŋa! Meré sono ŋako meré piyimi. Ŋunde ŋuro sono yoto-yotoyó moré ŋu, ke da noŋgo reweya? 12 Usinani Yakopko meré sono ŋa nore nunaró. Eneŋombo ŋano neyara, ko naŋo-simó, makao, sipsipyó ŋu soso meré sonono ŋano neyaŋgurí. Keŋo owéŋgepo Yakop koro owí takate, peka?”
13 Yesuko mande topé ŋande yaró, “Uni kato meré sonono ŋano neyoteŋgo, quko imemoŋgo pitu ko sono koro khumoweya. 14 Quko uni ka nondo sono re inoteno ŋu neweya ŋuko naru suki-suki sono koro kama khumoweya. Kini, sono re inoteno ŋuko quroyómo ŋuno sono umó ŋunde qembe tunoqero yoto-yoto suki-suki inoweya.”
15 Pareto ŋande miraró, “Awa, sono ŋunde qu re nunokata imemoŋgo sono koro khumoro mahero ŋa noŋgo sono kama mondoyowano.”
16 Yiní ŋande miraró, “Ke toŋeya kameŋge neko re mahiri.”
17 Yiní mande topé ŋande yaró, “No kamene moré kini.”
Yiní ŋande miraró, “Hamó yete, ke kameŋge moré kini, 18 dokoro komo ke kameŋge kandeka qu yorotaró ŋu. Ko uni ŋu keya yotiri ŋuko, keŋo kameŋge kini. Mande yete ŋuko hamó naŋge.”
19 Ko pareto ŋande miraró, “Awa, itakako no iŋoteno, keko ye-ye uni ka. 20 Nore usi-sinani muko mira purímo ŋano koporo potoruku teyaŋgo. Asa ye Juda unindo ŋande yeyoteŋgo, uni soso Yerusalem ŋuno naŋge potoruku ti.” §
21 Yesuko ŋande miraró, “Pare, ke mande ŋa kondé iŋo. Imemoŋgo naru kano yendo mira purí ŋano Anutu Awa potoruku kama te inowaŋgo. Ŋuya norendo Yerusalem ŋuno potoruku kama te inowato. 22 Ye Samaria, yeko o kama iŋoteŋgo ŋuro potoruku te inoyoteŋgo. Nore Juda, noreko o hamó iŋoyoteto ŋuro potoruku te inoyoteto. Dokoro nore soso rambaruru takawero murí ŋu Juda uniwore maheró. 23 Quko naru ka tunoqewe tete, hamó itaka tete. Naru ŋunoko uni potoruku hamó te inoyoteŋgo qundo yuqayewore Anutu potoruku hamó te inowaŋgo. Ko Awando uni ŋunde qu seqa yereyote. 24 Asa Anutu ŋuko yuqa naŋge. Ŋunde ŋuroko dani ka potoruku te inoyoteŋgo ŋuko yuqayewore potoruku hamó te inowaŋgo.”
25 Yiní ŋande miraró, “No iŋoteno. Mesaiya ŋu, ‘Kristo,’ ye nekoyoteŋgo, ŋundo** mahero o soso wisiyoro nore nunoweya.”
26 Yiní ŋande miraró, “Ŋuko no naŋge, itaka keya mande teyotero ŋa!”
Yesu eneŋo khoyó ŋuro yaró
27 Yesuko yiní kini tiní iŋo-iŋo rewero uniyó†† pitu ko maheŋgurí. Mahero, Yesuko pare kaya mande tariyó ŋu yiyoro iŋondata parámi taŋgurí. Quko uni kato pare ŋu ŋande kama oseseyaró, “Ke do ka rewero mahete?” ko kato Yesu ŋande kama oseseyaró, “Ke do karo pare ŋuya mande teyotiri?”
28 Asa pare ŋu kumbeyó rotoro yendémo uyaró. Uyaro unipare ŋande yimiraró, 29 “Ye maheya uni ka ŋana qeni. Enendo nondo o komo teyano qu soso nimitomukote. Uni ŋumbeka Kristo ŋuno qu?” 30 Yiní unipare yendé rotoro Yesu qenewero maheŋgurí.
31 Asa pare yendémo uyarewero toŋeró quno iŋo-iŋo rewero uniyómbo Yesu ŋande miraŋgurí, “Rapi,‡‡ ke qoŋgeporo ne.”
32 Quko ene ŋande yimiraró, “Nondo o qonemboro moré quko ye ŋuro kama iŋoteŋgo.”
33 Ŋunde yiní epe mito-mito ŋande yaŋgurí, “Ŋambeka uni kato o qímboro ka se mahero inoyote?”
34 Yiqo, ŋande yimiraró, “Neneŋo o qonemboro ŋu, nondo no asá nereró ŋuro iŋo-iŋoyó howero eneŋomboro khoyó rewe kini teweya, ŋuko neneŋo o qonemboro ŋu. 35 Yembe, ‘Kombo nimí kini ŋunde rotoroqota kho noŋgo siyowero naru ŋu tunoqeweya,’ ŋunde yeyoteŋgo, hamómbe? Quko nondo ye ŋande yimiroteno, ‘Toŋeteya kho gima meté qeni. Komo eŋgé ŋu tunoqa.’ Itaka ka 36 eŋgé siyowero uni ŋundo kimoyó rero o eŋgé koponí yoto-yoto suki-suki reyote. Ŋunde ŋuro uni o yuwoyó rimite quya eŋgé siyowero uni ŋuya irisa-irisa niŋgu-niŋgu tewari. 37 Dokoro mande ŋako hamó, ‘Uni kato o yuwoyó riminíqota meyowomboko eŋgé siyoweya.’ 38 Yendo kho ŋu kama taŋgurí, quko ŋuro eŋgé siyowero quro asá yereteno. Yendo uni meyowombo koweyumu taŋgurí ŋuro eŋgé siyowaŋgo.”
Samaria unipare qambu Yesu iŋondutuwoyaŋgurí
39 Asa pare ŋundo piŋa mande Samaria unipare yimironí iŋoro qambu qundo Yesu iŋondutuwoyaŋgurí. Dokoro, ŋande yaró, “Enendo nondo komo o teyano qu soso nimitomukote.” 40 Ŋunde ŋuroko Samaria unipare ŋuno mahero Yesu kirayoro eneya yowero yaŋgurí. Ko yendémo ŋuno kosa naru irisa ŋuno yoraró. 41 Ŋuno yotoro mande yeyoní, yate unipare qambu iŋondutuwoyaŋgurí. 42 Iŋondutuworo pare ŋu ŋande miraŋgurí, “Komo keŋo mandeke iŋoro iŋondutuwoyatowó. Ŋu hamó quko itaka noreŋombo eneŋo mandí iŋoro hamó ŋande iŋoteto, ko uni ŋundo naŋge noko unipare soso yoriní rambaruru takawaŋgo.”
Yesuko kho unindoro naŋuní riní meté taró
43 Asa kosa naru irisa ŋunde rotoro Yesuko Samaria rotoro Galili uyaró. 44 Dokoro eneŋombo ŋande yesowaró, “Ye-ye uni§§ ka, eneŋo mirayómo ŋuno unipareto ará kama te inoyoteŋgo.” 45 Ŋunde ŋuroko Galili ŋuno maheró quno ŋuno Galili unipareto qenero niŋgu-niŋgu taŋgurí, dokoro enendo o ne-ne naruko ŋuno Yerusalem ŋuno Yesuko o taró ŋu qeneŋgurí.*** 46 Ŋundiro Yesuko pitu ko Galili mirako Kana yendémo ŋuno maheró. Komo yendé ŋuno sono riní rohoréŋoro wain taró.
Mahiní wiri yerete unindoro kho uni qu kato yendé kembé Kaperneam ŋuno yora, ko eneŋo naŋuní se khumo taró. 47 Asa khumowero tiníqota kho uni ŋundo ŋande iŋaró, ko Yesuko Judia rotoro Galili mahete, iŋaró. Ŋunde ŋuroko ene Yesuko uyarero ŋande kirayaró, ko Kaperneam yendémo umburo naŋuní roŋgaruwoníkata meté tiní, yaró.
48 Asa ko Yesuko ŋande miraró, “Yendo rokó enesó-enesó ŋu kama qeneyoteŋgo tiníqo, yendo kama iŋondutuwowaŋgo, peka.”
49 Wiri yerete unindoro kho uni ŋundo ŋande miraró, “Uni Parámi, ke waka ta umbu, naŋone khumoweya koro.”
50 Yiní ŋande miraró, “Ke uya, simóŋge muko kama khumoweya, meté tete.” Yiní kho uni ŋu Yesu koro mandí ŋu iŋoní hamó tiní iŋondutuworo roto toŋeró.
51 Asa Kaperneam ŋuno uyate eneŋo sunará simóŋombo kheko wisumuŋoro ŋande miraŋgurí, “Simóŋge muko meté tete.” 52 Ko enendo, do naruko naŋuní ŋu soŋga meté tete, yero osese yereró. Mandí topé ŋande yaŋgurí, “Suwo suwoya kosa rohoréŋoní kowí tiwi ŋu rota.”
53 Ŋunde yiqo, iwímbo ŋande iŋaró, ŋu naruko ŋuno naŋge Yesuko, “Simóŋge muko meté tete,” yiní iŋaró. Ŋunde tero iŋondutuwoní suwisawiyó ŋuya iŋondutuwoyaŋgurí.
54 Ŋuko rokó irisayó mu Yesuko Judia rotoro Galili maheró quno ŋuno taró.
* 4:4 Samaria mira” ŋuko Judia mira koya Galili mira koya keweroyarimo yora. Komo suki wini kato mira meyowo moŋgo mahero ŋuno kunditero Juda unindoya nambo-simóye epe ino-ino tero Juda koro Anutuye potoruku te inoyaŋgurí. Quko Moses koro sokome kandeka (Murí Tero, Toŋeŋgurí, O Qa-qa Uni, Qambuye, Hutuŋo Mande) ŋu naŋge qene howeyaŋgurí. 4:5 Murí Tero 48:22 weyo qembe. 4:19 ye-ye uni” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí. § 4:20 Naru kano Sa maria unindo ya surumí ka Gerisim mira purímo ŋuno toworo Anutu ŋuno potoruku te inoyaŋgurí. Quko imemoŋgo Juda unindo saŋgirí tero ya ŋu roworemaŋgurí. ** 4:25 Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Mande irisa ŋuro murí muko “uni rokóŋowí” naŋge. †† 4:27 iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. ‡‡ 4:31 Rapi” ŋuro murí muko ŋandiro, “Rondaqe-rondaqe Uni.” §§ 4:44 ye-ye uni” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí. *** 4:45 Jon 2:23 ameno weyo qembe.