5
Betisaita sono towo ŋuno Yesuko se khumo uni riní meté taró
Imemoŋgo Juda uniparetoro o ne-ne ka tunoqaró, ko Yesuko Yerusalem oró. Yerusalem ŋuno, sono towo tomó ta ka ŋuno yora. Sono towo ŋuko yendémboro hoŋgo mako taŋgímo yora. Hoŋgo mako ŋuro owí muko Sipsip koro Mako, ko sono towo ŋuro owí Aram mandeko* ŋuko Betisaita. Sono towo sumeyoro ŋuno yokoneyó kandeka ŋuno yaŋgurí. Yokonemo ŋuno se khumo uni qambu, asa toŋeye pokawí mu, kheye piyimi mu, ko uni wimbuye moré kini khumowí mu, ŋuno eteyaŋgo. (-)
Uni ka yokonemo ŋuno yora, ene wimbí moré kini se khumo teyate kumima naru 38 ŋunde rotaró. Asa Yesuko uni ŋu eteyoní qenero, uni ŋu se khumo piru teyote, ŋunde iŋoro ŋande oseseyaró, “Kepe, koweke meté tiní, ye iŋotepe, ma kini?”
Se khumo uni ŋundo mande topé ŋande yaró, “Awa, sono okoko teyote quno no uni kato norero sono towo quroko ŋuno norotowero moré kini. Neneŋombo uyoteno quno uni kumimbo waka ta uro no taka nereyoteŋgo.”
Ko Yesuko ŋande miraró, “Ke otoqoya yakutíŋge re korowoya khete-khete u.” Yiní waka ta se khumo kini tiní uni ŋuko meté taró. Meté tiní ene otoqoro yakutíŋo re koroworo khete-khete uyaró.
Ŋu naru ŋuko Sapat naruko. 10 Ŋunde ŋuroko Juda koro uni pará-parámbo uni ŋu qenero ŋande mito yaŋgo, “Itaka ŋako Sapat naru. Hutuŋo mande ŋande yete, ke yakutíŋge ma re korowowero.”
11 Quko enendo mandeye topé ŋande ye yimiraró, “Uni no noriní meté tanowó ŋundo ŋande nimiraró, ‘Yakutíŋge re korowo uya,’ yaró.”
12 Yiní ŋande oseseyaŋgurí, “Dani kato kimira, ‘Re korowo uya,’ yaró?”
13 Quko se khumo uni meté tunoqaró ŋundoko uni dando ŋunde miraró ŋu kama iŋaró, dokoro komo Yesuko unipare qambu yendé ŋuno yaŋgurí quro keweroyemo toŋeró ŋuro tero.
14 Tukúko Yesu Anutu koro Ya Surumí ŋuro hoŋgo quroko oro uni ŋu seqaro ŋande miraró, “Iŋo. Ke itakako meté tete. Ke kaŋuya o piyimi ma tewero, yate quhurí parámi kaŋuya keno maheweya koro.”
15 Yiní uni ŋu uyaro Juda koro uni pará-pará ŋande yimiraró, “Uni no noriní meté tanowó ŋu, ŋuko Yesu naŋge.”
Anutu koro Naŋunímbo yoto-yoto yunoyote
16 Ŋu murí ŋuro Juda koro uni pará-parámbo Yesu o piyimi te inoyaŋgurí, dokoro ene Sapat naruko§ ŋuno o ŋunde qu teyara. 17 Quko Yesuko mandeye topé ŋande yaró, “Awanembo kho suki teyoní, yate itaka ŋa arete ŋa. Ko no ŋuya kho teyoteno.” 18 Ŋunde ŋuro murí irisa ŋuro Juda koro uni pará-parámbo hamó horé, uratoka khumoní, ye iŋaŋgurí. Dokoro Sapat naru koro hutuŋo mande ŋu wendaqaró, ko ŋande yaró, “Anutuko neneŋo awane.” Ŋunde yeroqo eneya Anutu koya ŋunde naŋge, yaró.
19 Asa Yesuko mandeye topé ŋande yaró, “No hamó horé ye yimiroteno, Naŋuní eneŋombo oka tewero mepémo kini. Kini, enendo Iwí oka teyote qu qenero ŋu naŋge teyote. Dokoro Awando oka teyote ŋu naŋge Naŋunímbo teyote. 20 Hamó, Awando Naŋunímboro hamó iŋoro o eneŋombo teyote ŋu soso witúŋoyote. Itaka Awando o tomó ta ka tete, quko imemoŋgo o parámi witúŋoníqota ye iŋondata parámi tewaŋgo. 21 Qeni, Awako uni khumaŋgurí ŋu yoriní otoqo yoto-yoto reyoteŋgo. Ŋundiro naŋge Naŋuní ŋuya ene iŋo-iŋoyó howero uni kumi yoriní yoto-yoto reyoteŋgo. 22 Ŋuya Awako uni ka kama ronda yereyote. Kini, enendo unipare soso ronda yerewero quro owé ŋu Naŋuní re inaró. 23 Ŋuro tero uni soso Awa ará te inoyoteŋgo ŋundiro naŋge Naŋuní ŋuya ará te inoyowaŋgo. Quko uni ka Naŋuní yesaráŋoyoteŋgo ŋundo Awando ene asáŋoní maheró ŋuya yesaráŋoyoteŋgo.
24 “No hamó horé ye yimiroteno, uni ka no maŋgone iŋoyote ko no asá nereró mu iŋondutuwoyote ŋuko yoto-yotoyó suki-suki moré. Ŋuko topé piyimi kama reweya. Kini. Enendo kindo khumo rotoro yoto-yoto quroko oró. 25 No hamó horé yimiroteno, naru kanoko, iyo, itaka tunoqete ŋa, unipare khumowí mu Anutu koro Naŋunímboro maŋgó iŋowaŋgo. Iŋoro yoto-yoto rewaŋgo. 26 Qeni, Awako eneŋomo yoto-yoto ŋu towote. Ŋundiro naŋge enendo wimbu Naŋuní inoní ene ŋuya eneŋomo yoto-yoto ŋu towote. 27 Ko unipare soso ronda yerewero quro owé ka Naŋuní re inaró, dokoro eneko Unindoro Naŋuní.**
28 “Ye mandene ŋaro iŋondata parámi ma tewero. Imemoŋgo naru kanoko unipare uni tapuko yoteŋgo qu maŋgó iŋoro 29 uni tapu rotoro yendémo mahewaŋgo. Mahero unipare o meté teyaŋgo ŋuko pitu ko otoqoro yoto-yoto rewaŋgo. Ko unipare o piyimi teyaŋgo ŋuko pitu ko otoqoro mande khono kaŋero topé piyimi rewaŋgo. 30 No neneŋombo naŋge oka ka kama teyoteno. Awanemboro maŋgó iŋoro unipare oteteye moŋgo ronda yereyoteno. Ko ronda yereyoteno ŋuko roneneŋowí mu, dokoro neneŋo iŋo-iŋo qu kama howeyoteno. Kini. Nondo eneŋombo no asá nereró ŋuro iŋo-iŋoyó howeyoteno.
Meyowomboro mandeyembo Yesu ŋuro yesowoyote
31 “Asa nondo naŋge neneŋo yesowoyoteno tiníqo, mande ŋuko hamó kini. 32 Uni kaŋuya†† neneŋo yesowoyote, ko no ŋande iŋoyoteno, mande yeyote ŋuko mande hamó.
33 “Yendo Jon oseseyuriqo, enendo mande hamó yesowaró. 34 Uni kato mande ka neneŋo yete ŋu no kama iŋo inoyoteno. Quko Jon koro mandí ŋuro yeteno, dokoro, ye iŋondutuwoyiqo, Anutuko rambaruru koŋgo yoreweya. 35 Jonko te suru qembe qaro unipare hiyó yunoyara. Ko yendo naru tukuni hiyó ŋu qenero niŋgu-niŋgu taŋgurí.
36 “Quko no mande yesowoyoteno ŋuko Jon koro mandí ŋu takate. Qeni, Awanembo kho ka temukowero quro nunaró. Ko o teyoteno ŋuko neneŋo yesowoyote, dokoro Awanembo no asá nereró. 37 Ko Awando asá nereró ŋu, eneŋombo neneŋo yesowaró, quko yendo maŋgó kama iŋoro umu-kembé kama qeneŋgurí. 38 Ko mandí ŋuya yeno kama yote, dokoro, ye Awando uni asáŋaró ŋuro mandí kama iŋondutuwoyaŋgurí. 39 Yeko ŋande ye iŋoyoteŋgo, ko mande sokomeko‡‡ ŋuno nakayáŋaŋgurí ŋuwore yoto-yoto suki-suki rewaŋgo. Ŋunde ŋuroko ye sokome ŋu kondé weyo rondaŋeyoteŋgo. Ko sokome ŋundo neneŋo yesowo yeyote, 40 quko yendo yoto-yoto rewero quro nono kama maheteŋgo.
41 “Unindo seré te nunote ŋuro no kama iŋo inoyoteno. 42 Quko no yeŋo newondeye iŋomukoteno, asa ye newonde meté Anutu kama inoyoteŋgo. 43 Noko Awanemboro owímo mahenowó, quko ye mandene kama iŋoyoteŋgo. Uni meyowo kato eneŋo owímo naŋge mahiníqota ye mandí iŋowaŋgo. 44 Ye date iŋondutu tewaŋgo? Yendo seré epe ino-ino teyoteŋgo, quko Anutu kanata koŋgo owé parámi ŋu kama seqayoteŋgo.
45 “Ŋande ma iŋowero, ko nondo Awa toŋímo ye yore mande khono kama yorotowano. Kini, samaka-samakaye, Moses§§ ŋundo mande kho yunoweya. 46 Dokoro ye Moses koro mandí ŋu iŋondutuworoqota neneŋo mandene ŋuya iŋondutuwowaŋgo, dokoro, mande nakayáŋaró ŋuko neneŋo yesowo yeyote. 47 Quko ye mande nakayáŋaró ŋu kama iŋondutuwoyaŋgurí. Asa ko ye date neneŋo mande qu iŋondutuwowaŋgo?”
* 5:2 “Aram mande” - komo suki Juda unipareto Hibru mandewore naŋge yeyaŋgo. Quko imemoŋgo uni wini meyowo ka, Persia koro unindo Juda uniparetoya wini qambu ŋuya wiri yereŋgurí. Ŋu naru koŋgo yate Yesu koro naruyómo ŋuno Juda unipareto Persia koro mandeye, owí muko “Aram”, ŋuya iŋoro yeyaŋgo. 5:4 Komo suki Jonko sokome soso ŋa nakayáŋaró, yate uni meyowo kato Jon koro mandí wisiyowero quro sowe taró, peka. Mande kaŋuya ŋuko ŋandiro: “Etero sono okokowowero quro sopoyaŋgo. 4 Naru kano Uni Parámimboro sambo simó kato umburo sono ŋu okokowaró. Ŋunde tiníqo, se khumo uni ka koretero sonono uweya qundo meté yoweya.” 5:14 Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí. § 5:16 Sapat naru” ŋuko sonda naru weŋa ŋu. Ŋu naruko ŋuno Juda unipareto huru-huru yayemo huruworo Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí. Ŋu naruko ŋuno kho ka tewero mepémo kini (Toŋeŋgurí 20:8-11 weyo qembe). ** 5:27 Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge. Asa Unindoro Naŋunímboro unipare ronda yerewero owí ŋuro Daniel 7:14 weyo qembe. †† 5:32 “uni kaŋuya” ŋuko eneŋo Iwí, Anutu naŋge. ‡‡ 5:39 “sokome” ŋuko Anutu koro mande korete qu, asa Murí Tero yate Malakai kini tete. §§ 5:45 Komo suki “Mosesko” uni parámi tero Israel unipare sopo yereró. Anutuko Sainai purímo hutuŋo mande inoní mande ŋu rondaqe unipare yunaró.