8
Quko Yesu mira purí Oliv ŋuno oró. Saraŋoní pitu ko Ya Surumí* ŋuro hoŋgo quroko oró. Oní unipare soso eneno maheyaŋgurí. Ŋunde ti kunditero unipare mande rondaqe yunoyaró.
Asa hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya Farisi uni kumimboya se simbururu pare ka qenero re mahero tunomo roti kaŋaró. Kaŋiní Yesu ŋande oseseyaŋgurí, “Rondaqe-rondaqe uni, pare ŋako se simbururu teyoní unipareto qeneŋgo. Hutuŋo mandeko§ Mosesko mande kondé ŋande yaró, ko nore wondo rero pare ŋunde quro saŋano raŋo urato khumoweya, yaró. Quko ketoko date yeweya?” Enendo Yesu towoŋowero ŋunde oseseyaŋgurí. Yesuko topé tero mande koroqe yiníkata re mande khono rotowato, yero iŋaŋgurí.
Quko Yesu kondéqero kandímbo noko puŋomo nakayáŋaró. Ŋunde tiní watí-watí oseseyiqo, kaŋero ŋande osese yereró, “Dani uni ka ye keweroye moŋgo quhurí ka kama taró, ŋundo meté wondo korete qu re pare ŋuro saŋano raŋoní.” Yero pitu ko kondéqero noko puŋomo nakayáŋaró.
Ŋunde yiní iŋoro uni kanata-kanatako, asa koretero uni koŋgomu yate uni tukú ŋu soso roto toŋeŋgurí. Yate pare ŋu enemata yotoro ŋuno kaŋaró.
10 Kaŋiní Yesu otoqo kaŋero pare ŋande miraró, “Pare, uni ŋano qu dana uteŋgo? Uni kape ke topé piyimi ka kunoweyape ma kini?”
11 Yiní pareto ŋande yaró, “Awa, kini,” yaró.
Yiní ŋande yaró, “No ŋuya topé piyimi kama kunoteno. Ke meté toŋeya imemo kaŋuya quhurí ma tewero.”
Yesuko noko koro hiyó ŋu
12 Asa Yesuko unipare pitu ko ŋande yimiraró, “Noko uniparetoro hiyó ŋuko no naŋge. Uni ka no nohoweweya ŋuko huriri qurowore khe kama uyoweya. Kini. Ŋuko yoto-yoto koro hiyóŋo moré.”
13 Yiní Farisi unindo** iŋoro ŋande miraŋgurí, “Keto keŋo yesowo yeyote. Ŋunde ŋuro mande yeyote ŋu hamó kini.”
14 Yi mande topé ŋande yimiraró, “Kini, nondo neneŋo yesowoyoteno quno ŋunoko mandene ŋu mande hamó naŋge. Dokoro no da noŋgo mahenowó quya dawore owano quya iŋoyoteno. Quko ye da noŋgo no mahenowó quya dawore owano quya kama iŋoyoteŋgo. 15 Yeko koweye saŋaníwore uni yiyo ronda yereyoteŋgo. Nondo uni ka kama qene rondaŋeyoteno. 16 Quko no uni ka qene rondaŋewano tiníqo, ronda-ronda mande yeteno ŋuko hamó naŋge. Dokoro, nondo naŋge kama rondaŋeyoteno. Kini. Awa asá nereró ŋuya noya ronda-ronda ŋunde teyotero. 17 Yeŋo hutuŋo mandeko†† mande ŋande yote, asa uni irisako mande kanata yesowowari tiníqo, mandeyari ŋuko hamó. 18 Nondo neneŋo yesowo yeyoteno, ko Awando asá nereró ŋu ŋuya neneŋo yesowo yeyote.”
19 Ŋunde yiníqo, Farisi unindo ŋande oseseyaŋgurí, “Awaŋge da?”
Yiní Yesuko mande topé ŋande yaró, “Ye no kama iŋo nunoyoteŋgo, ko Awane ŋuya kama iŋo inoyoteŋgo. Ko ye no iŋo nunoyaŋgo tiníqo, Awane ŋuya iŋo inoyaŋgo.” 20 Yesuko Ya Surumímboro yendémo ŋuno mone kopowero quro wembómo ŋuno kaŋero unipare iŋo-iŋo rondaqe yunaró. Ŋu naruko ŋuno mande yaró, quko uni kato kama kondé towo kusiyaró, dokoro, eneŋo naruyó kama maheró.
Yesu yorotoro toŋeweya ŋuro yaró
21 Asa Yesuko unipare kaŋuya ŋande yimiraró, “No roto toŋeweqo, ye seqa nerewaŋgo. Ko quhuríye muko yoní ye khumowaŋgo. No dano toŋewe teteno ye ŋuno toŋewero mepémo kini.”
22 Yiní Juda koro uni pará-parámbo iŋoro ŋande epe mito-mito taŋgurí, “Do karo ŋande yete, ‘No dano toŋewe teteno ye ŋuno toŋewero mepémo kini,’ yete? Ŋumbeka eneŋombo eneŋo kowí uto khumowero yete?”
23 Yi Yesuko ŋande yimiraró, “Yeko ame noŋgo qu; no kore koŋgo qu. Yeko noko ŋaro qu; noko noko ŋaro qu kini. 24 Ŋunde ŋuro no ŋunde yimiroteno, quhuríye muko yoní ye khumowaŋgo. Dokoro yendo, ŋuko no naŋge,‡‡ ŋuro iŋondutu kama tewaŋgo tiníqo, quhuríye kate-kate muko yoní ye khumowaŋgo.”
25 Ko ŋande oseseyaŋgurí, “Ke dani ka?”
Yi Yesuko ŋande yimiraró, “Hurímo ŋuno no dani ye yimiranowó. 26 No yeŋo muríyemboro yero ye ronda yerewano quro mande qambu ŋana. Quko no asá nereró ŋuro murí muko hamó naŋge. Ko mande soso no iŋanowó ŋuko, nondo yesoworo nokono unipare yimiroteno.”
27 Yiní iŋaŋgurí, quko Yesuko Awandoro yimiraró ŋu kama iŋoyi tondaŋaró. 28 Ŋunde ŋuro Yesuko ŋande yimiraró, “Yendo Unindoro Naŋuní§§ ŋu hokowaŋgo quno ŋunoko ŋande iŋoyi tondaŋeweya, asa ŋuko no naŋge, ko neneŋombo neneŋo oka kama teyoteno. Kini, Awando mande rondaqe nunaró ŋu naŋge yesowo yeyoteno. 29 No asá nereró ŋuko noya yote. Enendo norotoní nenemata kama yoteno. Kini. Ko naru rokóŋoro eneŋo iŋo-iŋoyó ŋu teyoteno.” 30 Ŋunde yiníqo, unipare qambu qundo iŋoro iŋondutuwoyaŋgurí.
Yesuko Abraham koro simó horé quro yaró
31 Asa Yesuko Juda unindo eneŋo iŋondutuwoyaŋgurí mu ŋande yimiraró, “Ye mandene towowaŋgo tiníqo, ye neneŋo iŋo-iŋo rewero unine hamó yotoro 32 mande hamó ŋu iŋoyowaŋgo. Ko mande hamó ŋundo yeŋo kusi-kusiye ŋu orosoyiní kina yowaŋgo.”
33 Yiní mande topé ŋande yaŋgurí, “Noreko Abraham koro sowe qu. Naru kano uni kato nore kusi niriní eneŋo kho simóŋo*** kama tatowó. Ke date koro, yeŋo kusi-kusiye orosoyiní kina yowaŋgo, yete?”
34 Yesuko mande topé ŋande yimiraró, “No hamó horé ye yimiroteno, uni quhurí teyoteŋgo ŋuko quhuríyómboro kho simó yoteŋgo. 35 Kho simó kako eneŋo sopo-sopoyómboro suwisawi qu kini, eneya suki-suki kama yoweya. Quko naŋo-simó kako iwímboro suwisawi horé qu ka, eneya suki-suki yoweya. 36 Ŋunde ŋuroko Naŋuní ŋundo kusi-kusiye orosoyiní kina yowaŋgo tiníqo, kusi-kusiye hamó kini taró. 37 No iŋoteno, yeko Abraham koro sowe qu. Quko neneŋo mandene muko ye quroyemo ŋuna kama yote. Ŋuroko ye no uratoka khumoní yeyoteŋgo ŋu. 38 Noko Awanembo o witú nereró ŋuro mande yesowo yeyoteno. Ko ye ŋuya awayemboro murí iŋoro howeyoteŋgo.”
39 Ŋunde yiníqo, mande topé ŋande yaŋgurí, “Noreŋo awanani muko Abraham.”
Ko Yesuko ŋande yimiraró, “Yeko Abraham koro simó hamó tiníqo, ye Abrahamko murí teyaró ŋunde naŋge teyowaŋgo. 40 Nondo komo Anutu koro mande hamó mu iŋanowó ŋu soso yeno yesowanowó. Ko yendo no nuri khumowano yeteŋgo. Abrahamko o ŋunde qu kama taró. 41 Kini, yendo awaye hamómboro murí qu naŋge teyoteŋgo.”
Yiní ŋande miraŋgurí, “Ná-námani muko khe pare tero o piyimi teyate kama pisi nereŋgurí. Kini. Noreko Awanani kanata naŋge, ŋuko Anutu.”
Yesuko Monimbu koro simó horé ŋuro yaró
42 Ko Yesuko ŋande yimiraró, “Asa Anutuko yeŋo Awaye hamó tiníqo, newonde meté no nunowaŋgo, dokoro, no Anutu rotoro ŋano mahenowó. No neneŋombo ŋano kama mahenowó. Kini. Asá nereró quro iŋo-iŋoyómboro ŋano mahenowó. 43 Quko ye do murí karo mandene ŋa kama iŋi tondaŋeyote? Murí muko ŋandiro, ye kusumboye rero neneŋo mandene iŋowero mepémo kini. 44 Yeko awa karo naŋo-simó, ŋuko Monimbu. Ko ye awayemboro iŋo-iŋoyó howewero quro niŋgu-niŋgu teyoteŋgo. Komo suki ŋuya itaka ŋuya ene uni yuroní khumowero uni yara qu. Ko murí hamó mu kama howeyara, dokoro, murí hamó ŋuko eneno kama yora. Mande kota ŋu yeyara, ŋuko eneŋo mandí horé. Eneko kota mande yewero uni qu ka ko mande kota ŋuro simburí. 45 Quko nondo mande hamó mu yeyoteno, ŋunde ŋuro ye kama iŋondutu nereyoteŋgo. 46 Ye dani kato no quhurí ka tanowó ŋuro tunomo meté yeweya? Ko no mande hamó ŋu yesowo yeyoteno tiníqo, ye do murí karo kama iŋondutu nereyoteŋgo? 47 Anutu koro simó ŋuko Anutu koro mandí iŋoyoteŋgo. Ŋunde ŋuroko ye ene mandí kama iŋoyoteŋgo, dokoro yeko Anutu koro simó kini.”
Yesuko eneŋomboro yaró
48 Asa Juda koro uni pará-parámbo mande topé ŋande yaŋgurí, “Nore ŋande yeteto, ko keko Samaria††† uni qu ka, ko yuqa piyimi ka‡‡‡ ke quroko yote. Mande ŋuko hamómbe ma kini?”
49 Ŋunde yi ŋande yaró, “Yuqa piyimi kato no quroko kama yote. Quko no Awane ará te inoyoteno, ko yendo owéne ri umbute. 50 Noko neneŋo owéne hokowero quro khe kama seqateno. Khe ŋu seqaro qene rondaŋeyote qu ka yote.§§§ 51 Hamó horé no ye yimiroteno, ko uni kato neneŋo mandene howeweya tiníqo, ene naru suki-suki kama khumoweya.”
52 Yiní Juda unindo ŋande miraŋgurí, “Itakako nore hamó iŋoteto, yuqa piyimi qu ke quroko yote. Abrahamko komo khumaró, ko ye-ye uni* ŋuya komo khumaŋgurí. Quko ke ŋande yete, ‘Uni ka no mandene howeweya tiníqo, ene naru suki-suki kama khumoweya.’ 53 Date koro? Ke peka nore usinani Abraham takate? Ŋuko komo khumaró. Ko ye-ye uni ŋuya komo khumaŋgurí. Ke dani ka yero iŋote?”
54 Yesuko mande topé ŋande yaró, “Ko no neneŋo owéne hokoyowano tiníqo, seréne muko hamó kini. Quko neneŋo Awanemboko owéne hokoyote. Ko ye ŋande yeyoteŋgo, Awane ŋuko yeŋo Anutuye, yeyoteŋgo. 55 Hamó, ye kama iŋo inoyoteŋgo, quko nondo ene iŋo inoyoteno. Qeni, ‘No ene kama iŋo inoyoteno,’ ŋunde yewano tiníqo, nondo ye qembe kota-kota uni tunoqewano. Quko no ene komo iŋoro eneŋo mandí meté howeyoteno. 56 Komo Abraham, pukoye ŋundo neneŋo narune qenewero ŋuro niŋgu-niŋgu taró. Ko ene qeneró quno, asa newonde meté hamó taró.”
57 Ŋunde yiní ŋande miraŋgurí, “Keko kumima naruke 50 ŋunde kama rotaró, ko kepe Abraham qenerómbe, hamómbe?”
58 Ko Yesuko ene ŋande yimiraró, “No hamó horé ye yimiroteno, komo Abraham kama tunoqeyoní, no neneŋombo yorano.” 59 Ŋunde yiníqo, urowero wondo siyaŋgurí. Quko Yesu mondó ta sóqero Ya Surumímboro hoŋgo ŋu rotoro yendésina uró.
* 8:2 Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí. 8:3 hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni” ŋundo Anutu koro mande ŋu unipare rondaqe yunoyaŋgurí. 8:3 Farisi uni” ŋuko unindoro huru-huru ka Israel mirako ŋuno yaŋgurí. Enendo Anutu koro hutuŋo mande ŋuro okeyá ta howero uniparetoro toŋeyemo owéye parámi taŋgurí. § 8:5 hutuŋo mande” ŋuko komo suki Anutuko Sainai purímo Moses inoní Israel unipare yunaró. Mande ŋuko Juda uniparetoro yoto-yotoye soso sopoyaró. ** 8:13 Farisi uni” ŋuko unindoro huru-huru ka Israel mirako ŋuno yaŋgurí. Enendo Anutu koro hutuŋo mande ŋuro okeyá ta howero uniparetoro toŋeyemo owéye parámi taŋgurí. †† 8:17 hutuŋo mande” ŋuko komo suki Anutuko Sainai purímo Moses inoní Israel unipare yunaró. Mande ŋuko Juda uniparetoro yoto-yotoye soso sopoyaró. ‡‡ 8:24 Sokome kumimo ŋuno Anutuko mande ŋu, “Ŋuko no naŋge,” eneŋomboro yaró. (Aisaia 41:4; 43:10, 13, 25; 46:4; 48:12; Hutuŋo Mande 32:39; Toŋeŋgurí 3:14 weyo qembe). §§ 8:28 Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge. *** 8:33 “kho simó” - ŋu naruko ŋuno unipare qambu kho simó, kho pare tunoqaŋgurí. Naru kano wini irisa kuma tero kako taka yerero kusi yiriní kho simó tunoqaŋgurí. Naru kano uni kato utatá parámi tero topé tewero mepémo kini, eneŋo soweyoro kho simó tunoqaŋgurí. Asa kho simó ŋunde quko uni parámiyómboro kho qu teyara, eneŋomboro o ka tewero mepémo kini. ††† 8:48 Sa maria mira” ŋuko Judia mira koya Galili mira koya keweroyarimo yora. Komo suki wini kato mira meyowo moŋgo mahero ŋuno kunditeyaŋgurí. Narune-narune Samaria koya Juda keweroyemo saŋgirí taŋgurí. ‡‡‡ 8:48 yuqa piyimi” ŋuko sambo simó ŋunde qembe, quko Anutu koro saŋgirí tero unipare rowore yereyoteŋgo. §§§ 8:50 Yesuko Anutu ŋuro yaró. * 8:52 ye-ye uni” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí. 8:57 Abrahamko” komo suki horé yora, asa ene khumoní tapuŋaŋgurí, yate-yate kumima naru 2,000 ŋunde rotoro Yesu koro nimímbo ene pisiyaró. 8:59 Moses koro hutuŋo mandeko ŋande yaró, ko uni kato Anutu yesaráŋaró tiníqo, unipareto wondo kowímo saŋano raŋoyi khumoweya. (O Qa-qa Uni 24:16 weyo qembe.)