7
Yesuko Yamaru koro o ne-ne quno ŋuno oró
Asa tukú, Yesuko Galili mirako ŋuno uya maheyaró. Hamó, Judia mirako ŋuno owero piyimiŋaró, dokoro Juda koro uni pará-parámbo, uratoka khumoní, ye iŋaŋgurí. Juda koro o ne-ne naru owí muko Yamaru koro o ne-ne* ŋu tunoqewero taró. Ŋunde ŋuroko kone-topémbo ŋande miraŋgurí, “Yendé ŋa rotoya Judia mirako oya. Ŋunde tika iŋo-iŋo rewero unikepo o enesó-enesó teyote ŋu qenewaŋgo. Qeno, uni kato owé ka rewero iŋote ŋuko khoyó mondó ta kama teyote. Keto o enesó-enesó ŋu teyote, asa ko noko unipare soso keŋo witú yere qembe.” Ŋunde yaŋgurí, dokoro kone-topémbo ŋuya ene kama iŋondutuwoyaŋgurí.
Asa Yesuko ŋande yimiraró, “Neneŋo naru meté qu ka kama mahete. Quko yeŋomboro naru soso ŋuko meté naŋge. Noko koro unipare qundo yeŋo kondé piyimi yerewero mepémo kini. Eneko neneŋo naŋge kondé piyimi nereyoteŋgo, dokoro nondo oteteye muko piyimi horé yesowoyoteno. Ye o ne-neko ŋuno oyika. Neneŋo naru meté qu ka kama mahete, ŋunde ŋuro no o ne-ne ŋunoko kama owano.” Ŋunde yero Galili ŋuno yoraró.
10 Kone-topémbo oyiqo, Yesu enepa tukú oró. Quko tunomo kama oró. Kini mondó ta naŋge oró. 11 Asa o ne-neko ŋuno, Juda koro uni pará-parámbo ene seqaro ŋande yaŋgurí, “Uni ŋu dana yote?” 12 Ko unipare qambu ŋundo Yesu koro keweroyemo mande qambu mondó ta yaŋgurí. Kumimbo ŋande yaŋgurí, “Ŋuko uni meté.” Quko kumimbo ŋande yaŋgurí, “Kini, enendo unipare qambu kaná yereyote.” 13 Ŋunde yero tunomo kama yaŋgurí, dokoro Juda koro uni pará-parámboro ŋuro sasaro taŋgurí.
14 Asa Yesu o ne-ne koro naru kewero quno Anutu koro Ya Surumí ŋuro hoŋgo quroko oro unipare iŋo-iŋo rondaqe yunaró. 15 Juda koro uni pará-parámbo mandí ŋu iŋoro iŋondata parámi tero ŋande yaŋgurí, “Uni ŋundo papiya yano iŋo-iŋo ŋunde qu kama raró. Asa ko date tero iŋo-iŋoyó ŋundiro?”
16 Ŋunde yiqo, Yesuko mande topé ŋande yaró, “Mande ŋa rondaqe yunoteno ŋako neneŋo mu kini. Kini, ŋuko asá nereró ŋuro qu. 17 Ko uni ka Anutu hamó horé howewero ye iŋoyote ŋuko hamó qene iŋoro ŋande iŋoweya, ko mande yesowoteno ŋuko Anutu koro mande qupe ma neneŋombo naŋge yeyoteno. 18 Uni kato eneŋo iŋo-iŋoyó moŋgo mande yeyote qu, ŋuko eneŋo owí hokowero ye iŋoyote. Quko uni kato uni asáŋaró ŋuro owí hokowero ye iŋote ŋuko mande hamó ŋuro uni, kota-kota uni kini. 19 Mosesko hutuŋo mande§ ye yunaró, hamómbe? Ko ye keweroyemo qu kato hutuŋo mande ŋu kama howeyote. Asa do murí karo, nuroyi khumowano, ye iŋoteŋgo?”
20 Ŋunde yiní unipare qambu ŋundo mande topé ŋande yaŋgurí, “Yuqa piyimi ka** peka keno yote. Ŋu dando ke kurowero, ye iŋote?”
21 Ŋunde yi ŋande yaró, “Komo no o kanata ka tanowó,†† ko ye soso qenero iŋondata parámi taŋgurí. 22 Quko iŋi. Mosesko koweye toŋowero‡‡ murí ŋu ye rondaqe yunaró, ko ye Sapat naruko§§ ŋuno simóye koweye toŋoyoteŋgo. (Hamó, Moses eneŋombo murí ŋu kama riní tunoqaró. Ŋuko usisambato ri tunoqaró.) 23 Yeko Moses koro hutuŋo mande ŋu howero Sapat naruko ŋuno unindoro kowí toŋoyoteŋgo. Asa ko nondo Sapat naruko ŋuno uni karo kowí soso rewe meté teyote tiníqo, ye do murí karo noya newonde saŋgirí teyoteŋgo? 24 Toŋeyembo naŋge o ma qene rondaŋewero. O soso murí roneneŋowímo naŋge qene rondaŋeyuri qembe.”
Yesuko Kristo ŋumbe ma kini?
25 Ŋunde yiníqo, unipare kumi Yerusalem noŋgo qundo ŋande yaŋgurí, “Uni ŋuko uni pará-parámbo, uratoka khumoní, ye iŋoyoteŋgo ŋuno qu, hamómbe? 26 Qeni. Ene mande tunomo yeyote, quko oka kama te inoyoteŋgo. Uni pará-parámbo ŋande yero, uni ŋu Kristo*** ŋu naŋge, ye iŋoyoteŋgo, peka. 27 Quko nore uni ŋaro yendé qu iŋoteto. Kristo ŋundo maheweya quno ŋuno do yendé ka noŋgo maheweya ŋuro uni kato kama iŋowaŋgo.”
28 Asa Yesu Ya Surumímo kondé kiwero mande yesowo ŋande yimiraró, “Yendo no iŋoteŋgo, ko neneŋo yendé qu iŋoteŋgo. Nondo neneŋo iŋo-iŋone howero kama mahenowó. Quko no asá nereró ŋuro murí muko hamó, ko ye ene kama iŋo inoteŋgo. 29 No eneya yate, ko enendo asá niriní mahenowó. Ŋunde ŋuroko ene iŋo inoteno.”
30 Ŋunde yiní iŋoro kondé towo kusiyowero taŋgurí. Quko uni kato kandí eneno kama raró, dokoro eneŋo naruyó kama maheró. 31 Unipare qambu qundo ene iŋondutuworo ŋande yaŋgurí, “Uni ŋando Kristo ŋunde qembe rokó-rokó parámi mu teyote.”
32 Unipare qambu qundo Yesu ŋuro mande mondó ta ŋundiro yiqo, Farisi unindo††† iŋaŋgurí. Asa ko o qa-qa unindoro tapá unindoya Farisi unindoya sopo-sopo uniye kumi asá yiri Yesu towowero maheŋgurí.
33 Ŋunde ŋuroko Yesuko ŋande yaró, “Naru tukuni naŋge yeya yowano, yate no asá nereró ŋunoko owano. 34 Ŋu naruko ŋunoko ye no seqa nerewaŋgo, quko kama niyowaŋgo. Ko ye nondo mira yowano ŋuno owero mepémo kini.”
35 Ŋunde yiníqo, Juda koro uni pará-parámbo keweroyemo epe osese-osese ŋande taŋgurí, “Ene dano oní nore kama qenewato? Enembeka nore norotoro Grik koro mirayewore uyare noreŋo suwisawinanimboya Grik uniparetoya ŋuno yoteŋgo ŋu iŋo-iŋo rondaqe yunoweya, peka? 36 Ene ŋande yete, ‘Yeko no seqa nerewaŋgo, quko ye kama niyowaŋgo.’ Yero ko ŋande yete, ‘Yeko mira no ŋuno yowano ŋuno owero mepémo kini.’ Mande ŋu murí datiro?”
37 Asa o ne-ne ŋuro naru weŋa parámi quno ŋuno Yesu kaŋero kondé kiwero ŋande yaró, “Ko uni ka sono koro khumoyote tiníqo, nono maheka sono niní. 38 Sokomeko ŋuno ŋande yete, ko uni ka iŋondutu nereweya ŋuko, sono yoto-yotoyó moré mu eneŋo newondí moŋgo areweya.” 39 Yesuko ŋunde yero Yuqa Surumí ŋuro yaró, asa Yuqa Surumí ŋuko unipare Yesu iŋondutuwoyaŋgurí qundo tukú rewaŋgo. Ŋu naruko ŋunoko Yesu owé parámi kama reyoní, ŋunde ŋuroko Yuqa Surumí kama umbuyoní.
40 Asa kumimbo Yesu koro mande ŋu iŋoro ŋande yeyaŋgurí, “Hamó horé ŋuko ye-ye uni ŋuno qu.” ‡‡‡
41 Ko kumimboko ŋande yeyaŋgurí, “Ŋuko Kristo ŋuno qu.”
Quko kumimboko ŋande yeyaŋgurí, “Kini, Kristo ŋuko Galili mira koŋgo kama maheweya. 42 Sokome ŋundo ŋande yete, Kristo ŋuko Dewit§§§ koro sowe qu ka, ko Dewit koro yendé ŋu, Betlehem,* ŋuno tunoqeweya.” 43 Ŋunde ŋuro unipare qambu ŋundo Yesu koro iŋo-iŋoye enesó-enesó toworo usoworo wini irisa taŋgurí. 44 Kumimbo Yesu kondé towo kusiyowero ye iŋaŋgurí, quko uni kato kandí re eneno kama raró.
Uni pará-parámbo Yesu kama iŋondutuwoyaŋgurí
45 Asa ko sopo-sopo uni ŋundo rohoréŋo uyari o qa-qa unindoro tapá unindoya Farisi unindoya ŋande osese yereŋgurí, “Ye do karo uni ŋu kama re maheteŋgo?”
46 Ŋunde yi ŋande yaŋgurí, “Mande enendo yeyote ŋu, uni kato komo ŋunde kama yaró.”
47 Ŋunde yiqo, Farisi unindo mande topé ŋande yaŋgurí, “Ŋumbe ye ŋuya kaná yeretepe? 48 Qeni, ko uni kembé kape ma Farisi uni qu kato uni ŋu qenero iŋondutuwoyoteŋgope ma kini? Kini horé. 49 Unipare qambu qu hutuŋo mande kama iŋoyi tondaŋeyote ŋundo naŋge iŋondutuwoyoteŋgo. Ko Anutuko unipare ŋunde qu saŋayemo takuni raró.”
50 Asa Nikodemus, uni kembé ŋu komo Yesuko uyaró ŋundo topé-topé ŋande yimiraró, 51 “Norendo uni o teyote ŋuro mandí iŋoroqota hutuŋo mandewore topé piyimi kama inoyoteto, hamómbe?”
52 Ŋunde yiní mandí topé ŋande miraŋgurí, “Ke ŋuya Galili noŋgo peka? Okeyá ta seqaroqota ŋande qene iŋoweya, ye-ye uni ka Galili noŋgo kama maheweya.”
Unindo se simbururu pare ka rero mande khono rotaŋgurí
53 Ko uni soso eneŋo yano oŋgurí.
* 7:2 “Yamaru koro o ne-ne” ŋuko Juda uniparetoro naru parámi ka. Unipare qambu qundo kho eŋgé siyowero naru ŋu rokóŋoro Septemba ŋuno Yerusalem mahero naru kande saŋiyoro kapusa qunoko o ne-ne teyaŋgurí. Unipare soso ŋundo yamaru toworo naru soso ŋunoko yamaruye ŋuno kunditeyaŋgurí. 7:3 iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. 7:14 Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí. § 7:19 hutuŋo mande” ŋuko komo suki Anutuko Sainai purímo Moses inoní Israel unipare yunaró. Mande ŋuko Juda uniparetoro yoto-yotoye soso sopoyaró. ** 7:20 yuqa piyimi” ŋuko sambo simó ŋunde qembe, quko Anutu koro saŋgirí tero unipare rowore yereyoteŋgo. †† 7:21 Yesuko Sapat naru kanoko uni wimbí kini taró qu ka Betisaita sono towo sumeyoro riní meté taró. (Jon 5:1-9 weyo qembe.) ‡‡ 7:22 “kowe toŋowero” murí ŋuko rokó ka. Komo suki Anutuko Juda koro pukoye Abraham rokó ŋuro miraró. Mironí Abrahamko eneŋo kowí toŋoro naŋo-simómboro koweye toŋoro Anutuko rokó yereró ŋuro rokó ka taró. (Murí Tero 17 weyo qembe.) §§ 7:22 Sapat naru” ŋuko sonda naru weŋa ŋu. Ŋu naruko ŋuno Juda unipareto huru-huru yayemo huruworo Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí. *** 7:26 Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Mande irisa ŋuro murí muko “uni rokóŋowí” naŋge. ††† 7:32 Farisi uni” ŋuko unindoro huru-huru ka Israel mirako ŋuno yaŋgurí. Enendo Anutu koro hutuŋo mande ŋuro okeyá ta howero uniparetoro toŋeyemo owéye parámi taŋgurí. ‡‡‡ 7:40 Komo suki Mosesko Israel unipare ŋande yimiraró, ko imemoŋgo ye-ye uni ka eneŋo ŋunde qembe tunoqeweya (Hutuŋo Mande 18:18 weyo qembe). §§§ 7:42 Komo suki “Dewitko” Juda unipare wiri yereró. Ŋu naruko ŋuno Anutuko Dewit ŋande miraró, imemoŋgo keŋo sowe qu ka mahero naru suki-suki unipare wiri yereweya yaró (2 Samuel 7:11-16 weyo qembe). * 7:42 “Betlehem yendé” ŋu Yerusalem kutaqemo yora, khe ŋu piruyó muko kilomita 10.