13
Ye newonde rohoré kama tewaŋgo quko ye piyo tewaŋgo
Ŋu naruko ŋuno uni kumimbo Yesu sowo mande ka Galili uni ŋuro miraŋgurí. Komo Galili uni ŋundo Anutu koro o qa-qa te inoyaŋgo quno Pailat* koro kuma uniyómbo yuroyi khumaŋgurí. Asa ŋunde miroyi mande topé ŋande yaró, “Ye date iŋoteŋgo, uni ŋundo quhuríyembo Galili uniparetoro quhuríye ŋu soso taka yerete, peka? Asa ŋu murí ŋuro o piyimi ŋundo eneno tunoqaró, peka? Ŋu kini horé. No hamó horé yimiroteno, ye newonde rohoré kama tewaŋgo quko, o ŋunde qundo yeno ŋuya tunoqeweya. Ko uni 18 ŋu, komo Siloam yendémo ya piru ka toqero yuroní khumaŋgurí, ye ŋuro date iŋoteŋgo? Eneŋo quhuríyembo Yerusalem unipare ŋu taka yerete, peka? Kini horé. Nondo ye hamó horé yimiroteno, ye newonde rohoré kama tewaŋgo quko, o ŋunde qundo yeno ŋuya tunoqeweya ŋu.”
Te ka eŋgé kama teyote ŋuro tapara mande
Asa Yesuko tapara mande ka ŋande yimiraró, “Naru kano uni kato te ka wain khono rimiró. Yate-yate eŋgé siyowero uyaró, quko te ŋu eŋgé moré kini. Ŋunde tero ene sunará simóŋo ŋande miraró, ‘Kumima naru kapusa quno nondo eŋgé siyowe, ye iŋoro ŋano maheyoteno. Quko te ŋa eŋgé moré kini. Asa keto toŋoka toqiní. Te ŋundo noko kiruwó kina reyote.’
“Yiní sunará simóŋo ŋundo yaró, ‘Awa, kini. Kumima naru kaŋuya yoweya. Nondo noko kutaqemo te murímo sewano, ko makao qí wendaqe ŋuno rewano. Kumima naru awena ŋuro peka eŋgé teweya. Quko ŋunde kini tiníqo, nimiroyi toŋowano.’ ”
Yesuko Sapat naruko ŋuno se khumo pare ka riní meté taró
10 Asa Sapat naru kano Yesuko huru-huru yano§ kaŋero mande rondaqe yunoyaró. 11 Yunoní pare ka ŋuno yora. Enendo kumima naru 18 quroko ŋuno yuqa piyimi kato** ene uroní tupurí kondéqiní roneneŋo kaŋewero mepémo kini teyara. 12 Asa Yesuko ŋu qenero nekoro ŋande miraró, “Pare, keŋo se khumoke ŋu kini tete,” yaró. 13 Ŋunde yero kandí rero kowímo riní waka ta roneneŋo kaŋero Anutu owí neko hoko towoyaró.
14 Yesuko Sapat naruko ŋuno naŋge pare ŋu riní meté taró.†† Ŋunde ŋuroko huru-huru ya koro sopo-sopo uni ŋundo newonde saŋgirí tero unipare qambu ŋande yimiraró, “Hutuŋo mande ŋande yete, naru kande saŋiyoro kanata quroko naŋge kho ti qembe. Asa ko ŋu naruko naŋge mahiqo, yoriní se khumoye meté teweya, Sapat naruko ŋuno kini.”
15 Yiní Uni Parámimbo mande topé ŋande miraró, “Ye uni maŋgoye irisa. Yendo Sapat naruko ŋuno makaoye ŋuya dókiye yayó moŋgo orosoyero sono newero quro re uyareyoteŋgo, hamómbe? 16 Asa qeni, ŋa pare ŋako Abraham‡‡ koro sowe qu, ko kumima naru 18 quroko ŋuno Monimbuko kusiyoyara. Ŋu date koro? Nondo Sapat naruko ŋuno orosoyano tiníqo, hutuŋo mande howeyoteno, ŋunde hamómbe?”
17 Ŋunde yaró, quko eneŋo saŋgiríŋo ŋu soso kowi piyo taŋgurí. Ko unipare qambu ŋundo o wimbí mor駧 soso teyara ŋuro niŋgu-niŋgu parámi taŋgurí.
Mastet koro tapara mande
(Matyu 13:31-32; Mak 4:30-32)
18 Ŋunde ŋuroko Yesuko ŋande yaró, “Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyó*** ŋuko date, no ŋuro date yewano? 19 Asa ŋuko mastet koro musiyó ŋunde qembe.††† Asa uni kato musiyó ŋu rero khono riminí wotero te parámi ka tiní nú mahero kambinímo kunditeyoteŋgo.”
Yis koro tapara mande
(Matyu 13:33)
20 Yesuko mande kaŋuya ŋande yaró, “Nondo Anutuko unipareyó wiri yereyote naruy󇇇 ŋuro date yewano? 21 Asa ŋuko yis ŋunde qembe. Asa pare kato yis§§§ ŋu plaua parámimo rohoréŋoyoníqo, imemoŋgo plaua ŋu soso koŋe parámi teweya.”
Mako kiŋiwí tomó ta qurowore oyi qembe
(Matyu 7:13-14,21-23)
22 Asa Yesuko Yerusalem khewore uyareyate yendé pará-paráwore ko yendé tomó-tomówore ŋuya unipare mande rondaqe yunoyaró. 23 Ko uni kato ŋande oseseyaró, “Uni Parámi, uni kumi naŋge peka rambaruru takawaŋgope?”
Yiní unipare ŋande yimiraró, 24 “Ye mako kiŋiwí tomó ta ŋu qurowore owero quro koweyumu ti qembe. Hamó, nondo ye yimiroteno, uni qambu qundo ŋuwore owero ye iŋoyoteŋgo, quko ene mepémo kini. 25 Asa ya simburímbo mako tuŋoníqo, yeko yendémo kaŋero mako utoro ŋande yeyowaŋgo, ‘Uni Parámi, mako kosoka nore oto.’
“Yi mande topé ŋande ye yimiroweya, ‘No ye kama iŋo yunoteno, ye da noŋgo qu.’
26 “Yiní ŋande yewaŋgo, ‘Nore keya o kopo neyato ŋuno qu, keto noreŋo yendénanimo kaŋero iŋo-iŋo nunoyara ŋuno qu.’
27 “Yi mande topé ŋande ye yimiroweya, ‘No ye kama iŋo yunoteno, ye da noŋgo qu. Yeko unipare o piyimi teyoteŋgo qu, ye soso toŋi.’
28 “Yendo Abraham, Aisak, Yakop* ko ye-ye uni ŋu soso yiyoyi Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo ŋuno yowaŋgo, quko Anutuko yeŋombo naŋge ye yohowiní toŋewaŋgo. Ŋunde tiní ye tendoro metoye kindotowaŋgo.§ 29 Ko unipare soso miraye rotoro kosa aretesinaŋgo ko kosa utesinaŋgo ko mira taŋgí kawore-kawore ŋu noŋgo mahero naruyómo ŋuno kunditero o newaŋgo. 30 Qeni, uni kumi weŋa yoteŋgo qu, ŋundo otoqoro koretewaŋgo. Ko uni kumi koreteyoteŋgo qu, ŋu enepa naŋge tukú tewaŋgo.”
Yesuko Yerusalem koro sikíye te yunaró
(Matyu 23:37-39)
31 Ŋu naruko ŋuno Farisi uni** kumi mahero Yesu ŋande miraŋgurí, “Ke yendé ŋa roto soreya mira meyowo kano u. Dokoro, Herotko†† kuroweka khumi, yero iŋoyote.”
32 Asa Yesuko ŋande yimiraró, “Ye uya, á sawa ŋu ŋande miri, ‘Iŋo, itaka ŋuya ko kuyepo ŋuya nondo yuqa piyimi‡‡ unipare quroko yoteŋgo ŋu yohowewano, ko se khumo uni roŋgaru yerewano. Ko naru kapusa quno ŋunoko khone kini teweya.’ 33 Quko itaka ko kuyepo, yaŋini no uyareyowano. Dokoro ye-ye uni kato§§ yendé meyowomo khumowero mepémo kini. Kini, ŋuko Yerusalem ŋuno naŋge khumoteŋgo!
34 “Yerusalem, Yerusalem, yendo ye-ye uni yuri khumoteŋgo, ko uni Anutuko asá yiriní maheyoteŋgo ŋu wondo saŋayemo raŋoyoteŋgo. Naru qambu nondo kotoriko simó se wire quroko poka yereyote ŋunde qembe simóŋge se kopo yerewero iŋoyano. Quko yendo ŋuro piyimiŋoyaŋgo. 35 Iŋoyi, itakako yaye hamó piyo tiní ye kina yowaŋgo. No hamó yeya yeteno, ye no kaŋuya kama niyowaŋgo, yate yendo ŋande yewaŋgo, ‘Uni Parámimboro owímo mahete ŋundo puriŋo riní.’ ” ***
* 13:1 “Pailat” ŋuko Rom uni ka. Rom koro wiri yerete uni parámi ŋundo Pailat owé parámi inoní enendo Judia mira sopoyaró. 13:4 “Siloam yendé” ŋuko Yerusalem koro yendé tomó qu ka. 13:6 tapara mande” ŋuko sowo mande naŋge. Yesuko sowo mande ŋunde qu yero oka witú yereró. § 13:10 huru-huru ya” ŋuko Juda uniparetoro ya parámi mu. Sapat naruko ŋuno hu-hariri tero Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí. ** 13:11 yuqa piyimi” ŋuko sambo simó ŋunde qembe, quko Anutu koro saŋgirí tero unipare rowore yereyoteŋgo. †† 13:14 Hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindo ŋande yaŋgurí, ko Sapat naruko ŋuno uni kato kho kumi tewero mepémo kini. Enendo kho sewero mepémo kini, o yuwoyó rimiwero mepémo kini, eŋgé siyowero mepémo kini, ko kho kumi meyowo ŋuya tewero mepémo kini. Anutu koro hutuŋo mandeko ore mande ŋunde qu kama yaró, iŋo-iŋo uni ŋu naŋge ŋunde kondé yero unipare soré yereŋgurí. ‡‡ 13:16 Abraham” ŋuko Juda uniparetoro pukoye. §§ 13:17 o wimbí moré” ŋuko o enesó-enesó tunoqiní Anutu koro wimbí ŋunde tunomo yoweya. *** 13:18 Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo. ††† 13:19 “mastet” ŋuro musiyó ŋuko tambi koro musiyó ŋunde qembe. ‡‡‡ 13:20 Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo. §§§ 13:21 “yis” ŋuko musiyó tomó horé ŋunde qembe, plaua, sono koya rohoréŋoyi koŋiní qayi bret tunoqete. * 13:28 Abraham, Aisak, Yakop” ŋuko Juda uniparetoro usisambapukoye. 13:28 ye-ye uni” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí. 13:28 Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo. § 13:28 Uni ŋundo metoye kindotowaŋgo, dokoro surumí parámi tewaŋgo. ** 13:31 Farisi uni” ŋundo, nore Anutu koro hutuŋo mande ŋuro okeyá ta howeyoteto, ye iŋaŋgurí. †† 13:31 Herot,” owí kako “Antipas,” ŋundo Galili mira sopo yereró, quko enendo Rom koro wiri yerete uni parámi kasirayómo yora. Wiri yerete uni parámi ŋundo owé parámi ka Herot inaró. Komo Herot koro iwímbo Juda unipare soso wiri yiriníqo, Mariako Yesu pisiyaró. ‡‡ 13:32 yuqa piyimi” ŋuko sambo simó ŋunde qembe, quko Anutu koro saŋgirí tero unipare rowore yereyoteŋgo. §§ 13:33 ye-ye uni” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí. *** 13:35 Hariri Yambo 118:26