14
Yesuko kowe koŋe-koŋe khumo uni ka ŋu riní meté taró
Sapat naru* kano Yesuko Farisi koro uni kembémboro yano oro o naró. O niní unindo kondé sopo qeneŋgurí. Asa kowe koŋe-koŋe khumo uni ka Yesu toŋímo yoní qenero hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya Farisi uni ŋuya ŋande osese yereró, “Hutuŋo mande ŋundo date yete, noreko Sapat naruko ŋuno se khumo uni yorato meté tewaŋgope ma kini?” Ŋunde osese yereró, quko mande topé ka kama taŋgurí. Ko uni ŋu riní meté tero toŋeró.
Ko ŋande osese yereró, “Asa ye soso naŋoye kape ma makao ka Sapat naruko ŋuno meréko rokaráŋo uweya tiníqo, waka ta wosoyi areweya, hamómbe?” Ko enendo mande ka kama yaŋgurí.
Yeŋombo yeŋomboro iŋika umbuní
O ne-neko ŋuno uni maheŋgurí ŋundo yakutí korete quno kunditewero yero iŋaŋgurí. Yesuko yiyoro tapara mande§ ka ŋande yimiraró. “Ko ke uni kato pare keta rero neko kiriní o newero uroqo, ke yakutí korete quno ma kunditewero. Dokoro uni ka owí ŋundo ke owéŋge takate ŋuya maheweya, peka. Ŋundo mahiníqo, uni neko kereró ŋundo ŋande yeweya, ‘Yakutí ŋu rotoya uni ŋa ino,’ yiní ke kowi piyo tero sore uro makono kunditeweya. 10 Kini, uni kato o newero quro neko kiriníqo, ke uro yakutí makono quno ŋuno naŋge kundite qembe. Ke ŋunde tiqo, uni neko kereró ŋundo mahero ŋande yeweya, ‘Topo, ke mahe yakutí korete quno ŋano kundite.’ Ŋunde yiníqo, uni soso o neyoteŋgo ŋundo owéŋge hokowaŋgo. 11 Dokoro uni kato eneŋo owí riní hokoyote quko Anutuko riní umbuweya. Ko uni kato eneŋo owí riní umbuyote quko Anutuko owí hokoní oweya.”
O meté te yunoroqo meté rewero quro ma tewero
12 Yesuko unindo ene nekaró ŋu ŋande miraró, “Ke o ne-ne ka teweya quno, keŋo topo-topoke, kone-topoke, suwisawike, uni wondoye moré qu ma neko yerewero. Ŋunde ti enepa naŋge imemoŋgo topé meté tero neko kerewaŋgo koro. 13 Kini, ke o ne-ne parámi ka teweya quno, asa uni owéye moré kini mu, koweye piyo taró mu, kheye piyimi mu, toŋeye kiré mu, ŋu neko yere qembe. 14 Uni ŋunde qundo o newero ŋuro topé tewero mepémo kini. Ŋunde ŋuro ke puriŋo ka reweya, dokoro, imemoŋgo Anutuko uni roneneŋowí** ŋu uni tapu koŋgo yoriní otoqowaŋgo quno, topé meté kunoweya.”
O ne-ne parámi ŋuro tapara mande
(Matyu 22:1-10)
15 Asa eneya o naŋgurí qu kato Yesu ŋande miraró, “Ŋu unipare Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo†† ŋuno o newaŋgo qundo meté horé yowaŋgo.”
16 Ko Yesuko ŋande yaró, “Naru kano uni kato o ne-ne parámi tero unipare qambu mahewero quro neko yereró. 17 O ne-ne ŋu tunoqewero tiní sunará simóŋo asáŋoní unipare komo neko yereró ŋuno naŋge yimiraró, ‘Ye mahi, o ne-ne ŋu roŋgaruwoteŋgo.’
18 “Quko uni soso ŋundo owero ŋuro piyimiŋaŋgurí. Kato ŋande yaró, ‘Noko mira ka kimano, ŋu qenewero uyarewano, ye iŋoteno. Iniyaqe, o ne-neko ŋuno uyarewero mepémo kini.’
19 “Ko kako ŋande yaró, ‘Noko makao kho tewero kande irisa ŋu kimo yereno, ŋu khoye date tewaŋgo ŋu qenewero uyarewano, ye iŋoteno. Iniyaqe, o ne-neko ŋuno uyarewero mepémo kini.’
20 “Ko kako ŋande yaró, ‘Itaka naŋge epe re-re taro. Ŋu murí ŋuro no uyarewero mepémo kini.’
21 “Ŋunde yi sunará simó ŋu rohoréŋo mahero uni parámiyó mande yaŋgurí ŋuro miraró. Mironí saŋgirí tero ŋande miraró, ‘Ke waka ta yendé keweroko ŋuno uyareya, ya kimbino soso toŋeya uni owéye moré kini qu, uni koweye piyo tete qu, uni toŋeye kiré mu, uni kheye piyimi mu ŋu soso yore mahi,’ yaró.
22 “Yiní uyaro yaró ŋu tiní kini tiní mahero ŋande yaró, ‘Uni Parámi, no ŋunde teteno, quko yake kama maŋgoreyote.’
23 “Yiní ŋande miraró, ‘Meté khewore qu ŋuya sikuwore qu ŋuya yore mahe. Ŋunde ti yane maŋgoreweya. 24 Hamó, no ŋande yimiroteno, unipare soso komo neko yerenowó ŋundo o ne-ne ŋaro sombé ka kama newaŋgo,’ yaró.”
Yesu howewero quro kimoyó ŋu meté rondaŋi qembe
(Matyu 10:37-38)
25 Asa ŋu naruko ŋuno unipare qambu horé Yesu koya khe yateyaŋgo, ko ene rohoréŋoro ŋande yimiraró, 26 “Uni ka nono mahewero ye iŋoyote quko, ene iwí, nimí, parí, simó, topé-topé, simó-kuwí eneŋo yoto-yotoyó ŋuya kama huwó yereyote tiníqo, ŋuko neneŋo iŋo-iŋo rewero unine‡‡ tewero mepémo kini. 27 Uni ka tipiririyó re koroworo no kama nohoweweya quko, ene neneŋo iŋo-iŋo rewero unine tewero mepémo kini.§§
28 “Qeni, ye kanata kato, ya parámi ka rewano, ye iŋoyote quno, koretero ya ŋuro kimoyó ŋu qene iŋoroqota, moneyó ŋundo ya ŋu meté remukoweyape ma kini, ye iŋo rondaŋeweya, hamómbe? 29 Yate ene tatá naŋge raŋoní moneyó kini tiní uni soso qenero huwó mande ye inowaŋgo koro. 30 Hamó, ŋande yewaŋgo, ‘Uni ŋando hurí tero ya ŋa raró muko kini tewero mepémo kini.’
31 “Kowe wiri yerete uni kato wiri yerete uni meyowomboya kuma teweya quno ŋuno, koretero eneŋo wimbí qene iŋo rondaŋeweya. Eneŋomboko kuma uni 10,000, ko meyowomboko kuma uni 20,000 maheteŋgo. Ŋunde tero kuma meté takawaŋgope ma kini ye qene iŋo rondaŋeweya. 32 Qene iŋo rondaŋero mepémo kini tiníqo, saŋgirí uni ŋu kapiyamo yuri keweroko uni ka asá yiriní kiro mande ŋu ri umbuwero quro uyarewaŋgo. 33 Ŋundiro naŋge, ye kanata kato oyó soso ŋu kama huwóŋoweya tiníqo, ene neneŋo iŋo-iŋo rewero unine tewero mepémo kini.
Nembo koro tapara mande
(Matyu 5:13; Mak 9:50)
34 “Ŋunde ŋuroko, iŋi. Nembo ŋuko o meté mu. Quko nuŋgurí ŋu kini tiníqo, date tatoqo meté teweya? 35 Kini, nuŋgurí ŋunde kini tiníqo, khoyó kini teweya. Norendo khono kama raŋoyoteto, ko makao koro qo quno ŋuno kama reyoteto. Kina raŋoyoteto.
“Asa uni ka kusumbí moré tiníqo, mande ŋa iŋoweya.”
* 14:1 Sapat naru” ŋuko sonda naru weŋa ŋu. Ŋu naruko ŋuno Juda unipareto huru-huru yayemo huruworo Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí. Ŋu naruko ŋuno kho ka tewero mepémo kini (Toŋeŋgurí 20:8-11 weyo qembe). 14:3 hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni” ŋundo Anutu koro mande ŋu unipare rondaqe yunoyaŋgurí. 14:3 Farisi uni” ŋundo, nore Anutu koro hutuŋo mande ŋuro okeyá ta howeyoteto, ye iŋaŋgurí. § 14:7 tapara mande” ŋuko sowo mande naŋge. Yesuko sowo mande ŋunde qu yero oka witú yereró. ** 14:14 uni roneneŋowí” ŋuko Anutuko qenero potó moré kini tiní eneŋo uniyó tunoqete. †† 14:15 Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo. ‡‡ 14:26 iŋo-iŋo rewero uni” ŋunde qundo rondaqe-rondaqe unindoya uyaro iŋo-iŋo yunoyaró. §§ 14:27 tipiriri” ŋunde quko tatá suruŋo nokono raŋoro piŋo papare ka koreko kusiyoro uni ŋuno porowoyaŋgurí. Naru rokóŋoro uni tipiririko ŋuno khumoweya ŋuko papareyó re koroworo khumowero quro mirayómo ŋuno uyareŋgurí.