2
Mariako Yesu pisiyaró
(Matyu 1:18-25)
Ŋu naruko ŋuno Rom* koro wiri yerete uni parámi horé ŋu, owí Sisa Okastus, ŋundo hutuŋo mande ka raró. Hutuŋo mande ŋuko ŋandiro: unipare soso enendo wiri yereyara ŋundo owéye nakayáŋowaŋgo. (Uni kembé ka, owí muko Kwirinius, ŋundo Siria mira parámi ŋu sopoyaró naruyómo ŋunoko, unipare naru korete qunoko ŋunde owéye nakayáŋoyaŋgo.) Wiri yerete uni ŋundo hutuŋo mande ŋunde yiníqo, unipare soso eneŋo yendéyemo owéye nakayáŋowero toŋeŋgurí.
Asa uni ka, owí Josep, Galili mira koro yendé ka owé Nasaret ŋuno yora. Quko eneko Dewit koro sowe qu ka.§ Ŋunde ŋuroko Nasaret rotoro Judia mirako oro Dewit koro yendé ŋu, Betlehem ŋuno oró.** Josep koya Maria koya epe re-re tewero ye iŋoyariyó. Ŋunde ŋuroko owéyari nakayáŋowero oriyó. Ŋu naruko ŋuno Maria qahu taró.
Betlehem ŋuno yate Maria simó pisiyowero naruyó tunoqiní simó urumuni ka, simó korete qu pisiyaró. Pisiyo rotoro tuwipo pokamoro makao koro kondó quroko rotaró, dokoro ya etewero ŋuko maŋgoraró.
Sambo simómbo sipsip sopo-sopo uni piŋa mande ka yimiraŋgurí
Ŋu suwono ŋuno sipsip sopo-sopo uni yendé sumeyoro ŋuno sipsip sopo yereyaŋgo. Sopo yiri Uni Parámimboro sambo simó†† ka eneno umbuní, Uni Parámimboro sine parámi tunoqiní qenero sasaro parámi taŋgurí. 10 Sambo simó ŋundo ŋande yimiraró, “Ye sasaro ma tewero. Iŋoyi. Nondo miti mande ka re yeno umbuteno. Mande ŋako unipare soso iŋoro niŋgu-niŋgu parámi tewaŋgo. 11 Itakako Dewit koro yendémo ŋuno pare kato Rambaruru Koŋgo Yorewero Uni ka pisiyote. Ŋuko Kristo,‡‡ Uni Parámi ŋu. 12 Ko ye rokó ŋande naŋge qene iŋowaŋgo, asa simó pisiyoro tuwipo pokamoro makao koro kondó quroko raŋgo qu qenewaŋgo.”
13 Ŋunde yiní waka ta sambo simó qambu taŋgímo tunoqero Anutu seré te inoro ŋande yaŋgurí,
14 “Koreko horé ŋuno Anutuko owé parámi rete
ko nokono ŋano newonde meté unipare yunoní
newonde ime yoteŋgo.”
Sipsip sopo-sopo unindo Yesu qenewero yendémo uŋgurí
15 Ŋunde yi kini tiní yorotoro samboko oŋgurí. Oyi, sipsip sopo-sopo unindo epe mito-mito ŋande taŋgurí, “Nore Betlehem yendémo uyaya Uni Parámimbo o tiní tunoqete ŋuro nimiroteŋgo ŋu qeneto.”
16 Ŋunde yero kheŋgeŋo uro seqa yerero Maria, Josep, simóyari makao koro kondó quroko eteyaró ŋu yiyaŋgurí. 17 Yiyoro sambo simómbo mande soso simó ŋuro yaró ŋuro yimiraŋgurí. 18 Kowe unipare soso ŋu iŋoro iŋondata parámi taŋgurí. 19 Quko Mariako mande ŋu re newondímo rero ŋu iŋo yora. 20 Sipsip sopo-sopo uni ŋundo roto toŋero o soso qenero iŋaŋgurí ŋuro Anutu owí hokoro seré te inoyaŋgurí. Dokoro sambo simómbo yimiraró ŋu naŋge tunoqaró.
Yesu re Ya Surumímo oriyó
21 Asa nimímbo pisiyoní, yate naru kande saŋiyoro kapusa rotoní kowí toŋowero naruyó§§ tunoqaró. Ŋunde tero owí Yesu yariyó. Komo, nimí qahu kama teyoní, sambo simó ŋundo owé ŋu nekaró.
22 Moses koro hutuŋo mande ŋundo*** ŋande yaró, pareto simó pisiyoro Anutu toŋímo pusú tero, yate kosa naru 40 ŋunde kini taró.††† Asa naru ŋu kini tiníqo, yereka irisa ŋundo simóyari rero Uni Parámi inowero quro Yerusalem oriyó. 23 Oro Uni Parámimboro hutuŋo mande ŋu howariyó. Hutuŋo mande ŋundo ŋande yete, “Simó urumuni korete ŋuko soso Uni Parámimboro qu naŋge.” ‡‡‡ 24 Oro nú irisa siyoro, nimímboro o qa-qa te inowaro, ye iŋariyó. Dokoro Uni Parámimboro hutuŋo mande ŋundo ŋande yete, “Nú irisa parámi mu ma nú simó irisa meté se inoyi qembe.” §§§
25 Ŋu naruko ŋuno uni ka, owí Simeon, ŋundo Yerusalem ŋuno yora. Eneko uni roneneŋowí,* ko Anutu koro murí ŋu okeyá ta howero Anutuko Israel unipare newondeye rukiso yereweya ŋuro sopoyara. Kowe Yuqa Surumí ŋundo eneno maŋgoraró. 26 Komo qu ete-eteko Yuqa Surumí ŋundo ŋande miraró, ko koretero enendo Uni Parámimboro Kristo ŋu qeneroqota meté khumoweya. 27 Asa uni ŋu, Yuqapo maŋgoriní, Ya Surumímo§ oró. Ŋunde tero oní Yesu koro iwí-nimí ŋuya hutuŋo mande howewero Yano oriqo, 28 Simeon simó ŋu rero kandímbo toworo Anutu owí hokoro ŋande yaró,
29 “Uni kembéŋe, itaka keŋo mandeke howero
sunará simóŋge no norotoka newonde ime tero khumowano.
30 Dokoro toŋenembo keto dani asáŋoyi nore rambaruru koŋgo noreweya ŋu qeneteno.
31 Keto o teweya ŋu unipare soso toŋeyemo roŋgaruwaró.
32 Ŋundo uni wini meyowo ŋu yoriní hiyóqewaŋgo,
ko enendo unipareke Israel ŋu owé parámi yunoweya.”
33 Ŋunde yiní iwí-nimímbo eneŋo simóyari ŋuro mandí iŋoro iŋondata parámi tariyó. 34 Asa Simeonko puriŋo yunoro nimí Maria ŋande miraró, “Qeno, Anutuko simó ŋa riní enewore Israel unipare kumi umbu raŋowaŋgo, ko kumi otoqowaŋgo. Ko enendo rokó ŋunde qembe tunoqiní unipareto qenero yesaráŋoyi 35 iŋo-iŋoyemboro kiraróye tunomo yoweya. Ko o tunoqeweya ŋuko suke qembe keŋo newondeke ŋuya saŋgawoweya.”
36 Ŋu naruko ŋuno ye-ye pare ka, owí Ana, ŋundo ŋuno yora. Ŋuko Panuel nambuní, Aseri koro sowe qu ka. Enendo koŋgomu piyimi taró. Komo epe re-re tero kumima naru kande saŋiyoro irisa kamímboya yorariyó. 37 Imemoŋgo wapu tero kumima naru 84 ŋunde rotaró. Naru rokóŋoro Ya Surumí kama rotoro kosa suwo kundiŋi tero** hariri tero Anutu potoruku te inoyara. 38 Asa ŋu naru ŋunoko taŋgeyemo mahero Anutu yuŋgunaŋoro unipare soso Anutuko Yerusalem pitu ko kimoweya†† ŋuro sopoyaŋgo qu simó ŋuro yesoworo yimitoyaró.
39 Asa irisako Uni Parámimboro hutuŋo mande okeyá ta howiri kini tiní rohoréŋoro eneŋo yendéyari Nasaret, Galili mirako ŋuno uriyó. 40 Ŋuno yororiyate simó ŋu wote parámi tero wimbí tero iŋo-iŋo meté horé taró. Ko Anutu koro samaka-samaka tuwó ŋu‡‡ eneno yora.
Yesu parámi tero Ya Surumímo oró
41 Kumima naru rokóŋoro iwí-nimímbo Yerusalem oro o ne-ne ka, owí Taka yereró, ŋu§§ nariyó. 42 Asa Yesu kumima naru 12 ŋunde rotoroqo muríye howero eneya o ne-neko ŋuno oró. 43 Oyi naru ŋu kini tiníqo, iwí-nimímbo yendé parámi ŋu roto toŋeriyó. Quko Yesu enemata Yerusalem ŋuno yoní iwí-nimímbo ŋuro kama iŋariyó. 44 “Eneko unipare keweroyemo uyarete,” ye iŋoro kosa naru kanata ŋunde khewore uyaririyó. Suwo tiníqo, suwisawiyariwore topo-topoyariwore seqayate 45 kama qenero rohoréŋoro Yerusalem ŋuno seqawero pitu ko oriyó. 46 Oro seqayori naru kapusa ŋunde rotoro Ya Surumí*** ŋuro yendémo ŋuno oro qeneriyó. Qeniri rondaqe-rondaqe uni keweroyemo ŋuno kunditeyoní mande yi iŋoro osese yereyaró. 47 Uni soso eneŋo mandí iŋoro newondeye uroní niŋgu-niŋgu taŋgurí. Dokoro, eneko simó tomó ta ka, quko iŋo-iŋoyó meté horé, ko mande topé meté yaró. 48 Iwí-nimí qenero iŋoro kondé yukuwariyó. Ko nimímbo ŋande miraró, “Naŋone, ke do karo otete ŋa noreno tete? Noya awaŋgepoya newondenari quhurí tiní nore ke seqa kereyotero.”
49 Yiní mande topé ŋande yaró, “Do karo yari no seqa nereyotiri? Yarimbe kama iŋoyotiri, nondo awanemboro o qu naŋge teyowano?” 50 Ŋunde yaró, quko iwí-nimí mande ŋuro murí kama iŋori tondaŋaró.
51 Asa enendo iwí-nimímboya toŋero Nasaret ŋuno uŋgurí. Ko naru rokóŋoro iwí-nimí mandeyari howeyara. Kowe nimímbo o tunoqaró ŋu soso se newondímo rero iŋondaŋeyara. 52 Yesu wote parámi tero, iŋo-iŋoyó meté horé tiní Anutu koya unipare ŋuya ŋuro hamó-hamó iŋoyaŋgo.
* 2:1 Komo suki, asa Yesu naruyómo ŋuno, wini kanata naŋge, Rom uni ŋundo uni wini meyowo qambu wiri yereŋgurí. 2:1 “Okastus” ŋuko Rom koro wiri yerete uni korete qu. “Sisa” ŋuko eneŋo winiyómboro owéye, quko yate-yate murí muko ŋande taró: “wiri yerete uni.” 2:2 Ŋu naruko ŋuno Rom koro wiri yerete unindo Kwirinius owí riní Siria mira parámi ŋu sopoyaró. Asa Juda koro miraye Siria mira parámimboro sombé ka taró. § 2:4 Komo suki “Dewitko” Juda unipare wiri yereró. Ŋu naruko ŋuno Anutuko Dewit ŋande miraró, imemoŋgo keŋo sowe qu ka mahero naru suki-suki unipare wiri yereweya yaró (2 Samuel 7:11-16 weyo qembe). ** 2:4 “Betlehem yendé” ŋu Yerusalem kutaqemo yora, khe ŋu piruyó muko kilomita 10. †† 2:9 sambo simó” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo. ‡‡ 2:11 Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Mande irisa ŋuro murí muko “uni rokóŋowí” naŋge. §§ 2:21 “kowe toŋowero” murí muko ŋandiro: Juda pareto simó urumuni ka pisiyoní kosa naru kande saŋiyoro kapusa ŋunde rotoní hutuŋo mande howero kowí toŋaŋgurí. Ŋunde tero eneko Anutu koro simó rokóŋaŋgurí. *** 2:22 hutuŋo mande” ŋuko komo suki Anutuko Sainai purímo Moses inoní Israel unipare yunaró. Mande ŋuko Juda uniparetoro yoto-yotoye soso sopoyaró. ††† 2:22 O Qa-qa Uni 12:2-4 weyo qembe. ‡‡‡ 2:23 Toŋeŋgurí 13:2 §§§ 2:24 O Qa-qa Uni 12:8 * 2:25 uni roneneŋowí” ŋuko Anutuko qenero potó moré kini tiní eneŋo uniyó tunoqete. 2:25 Yuqa Surumí” ŋuko Anutu koro Yuqa naŋge. 2:26 Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Mande irisa ŋuro murí muko “uni rokóŋowí” naŋge. § 2:27 Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí. ** 2:37 kundiŋi” teyaŋgurí quno ŋuno unipareto Anutu iŋoro eneŋo ri umbuní naru kanata, irisa ŋundiro o kama naŋgurí. †† 2:38 kimoweya” ŋuro murí muko ŋandiro: unipareto o piyimi kusuŋoyómo kusiyowí yoteŋgo. Ŋundiro naŋge Anutuko kimo tero yoriní kina yowaŋgo. ‡‡ 2:40 samaka-samaka tuwó” ŋuko Anutu eneŋombo nore samaka yereyote. Kimoyó moré kini. §§ 2:41 Taka yereró quro o ne-ne” ŋuko naru parámi ka. Komo suki Anutuko Israel unipare Isip noŋgo yoriní areŋgurí. Ŋu naruko ŋuno sambo simó saŋgirí kato Isip koro simó urumuni korete qu soso yuri khumaŋgurí. Quko Israel unipareto Anutu koro mandí howero sipsip simó yutoro sitú makoyemo sonowoyi sambo simómbo eneŋo simóye taka yiriní kama khumaŋgurí. Ŋunde ŋuroko kumima naru rokóŋoro sipsip simó yutoro o ne-ne teyaŋgurí. *** 2:46 Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí.