3
Jon, sono re-re uni ŋundo Yesu koro khe roŋgaruwaró
(Matyu 3:1-12; Mak 1:2-8; Jon 1:19-28)
Naru kano Rom koro wiri yerete uni parámi horé ŋu, owí Sisa Taiperius,* unipare wiri yereró ŋuro naruyó muko kumima naru 15 ŋunde rotaró. Ŋu naruko ŋuno Pontius Pailatko Judia mira ŋu sopo yereró, ko Herotko Galili mira ŋu sopo yereró, ko Herot koro koneyó Filip ŋundo Ituria mira ŋuya Tirakonitis mira ŋu sopo yereró, ko Lisaniasko Apilene mira ŋu soparó.
Ŋuya o qa-qa unindoro tapá uni§ irisa ŋu yorariyó. Owéyari muko Anas koya Kaiapas koya.
Asa ŋu naruko ŋuno Jon, Sekaraia naŋuní, ŋundo mira wimbímo yoníqo, Anutu koro mande ka eneno mahiní iŋaró. Iŋoro mira soso Jotan Sono sumeyoro ŋuno uyare mahe tero unipareno mande yesowoyara. Mande ŋuko ŋandiro, “Ye quhuríyemboro newonde surumí teya quhurí ŋu se rotoya, sono rika** Anutuko quhuríye soso se rotoweya.” O teyara ŋuko, komo quno ye-ye uni†† Aisaiako sokomeko ŋande nakayáŋaró,
 
“Enendo mira wimbímo mahero neko yerero ŋande yimiroweya,
‘Uni Parámimboro khe roŋgaruwoya
eneŋomboro ore roneneŋoyi qembe.’
Sono koŋó ŋu soso noko toŋo riní maŋgoreweya,
ko mira purí-purí ŋu soso wendaqi umbuweya,
o iri-erá ŋu soso riní roneneŋoweya,
ko khe pitipotó ŋu soso roŋgaruwoyi kararaŋiwí teweya.
Ko unipare sosopo
Anutuko rambaruru koŋgo yoreweya ŋu qene iŋowaŋgo.”
Ŋunde ŋuroko Jonko unipare qambu sono rewero quro eneno maheŋgurí ŋu ŋande yimitoyaró, “Ye sire piyimi ŋuro simó ŋu! Anutuko newonde saŋgirí tero unipare o piyimi teyoteŋgo ŋu rambaruru yerewero tete. Ye dando yimironí sore naru piyimi ŋu takawero sono reteŋgo? Ŋunde ŋuroko newonde hamó rohoréŋaŋgurí ŋuro eŋgé rika tunoqiní. Ko kina ŋande ma iŋowero, ‘Abrahamko noreŋo usinani.’ ‡‡ Dokoro no ŋande ye yimiroteno, Anutuko meté yiní wondo ŋu rohoréŋoro Abraham koro usi-sí tunoqewaŋgo. Itaka ka soporo te toŋowero quro te hurímo yote. Ŋunde ŋuroko te soso eŋgé meté mu kama teyoteŋgo ŋuko toŋoro kewáko raŋoweya.”
10 Ŋunde yiní unipare qambu ŋundo ŋande oseseyaŋgurí, “Asa ko nore date tewato?”
11 Yi mande topé yaró, “Uni ka kowe punu-punuyó irisa moré ŋundo kanata re kowe punu-punuyó moré kini ŋu inoweya. Ko uni ka o newero qu parámi ŋundo o kumi siyoro uni o newero qu moré kini ŋu inoweya.”
12 Takis re-re uni§§ kumimbo ŋuya sono rewero mahero ŋande oseseyaŋgurí, “Rondaqe-rondaqe uni, nore date tewato?”
13 Ŋunde yiqo, ŋande yimiraró, “Ye takis ŋuro rokóŋo hamó qu naŋge siyoyi. Oka ka ŋuya ma rewero.”
14 Kuma uni kumimbo ŋuya oseseyaŋgurí, “Ko nore date tewato?”
Ŋunde yi ŋande yimiraró, “Ye wimbí tero uniparetoro mone qu ma woso rewero, ko kota yero mande kho ma yunowero. Yeŋo kimoye ŋuro naŋge metéŋoyi.”
15 Asa unipareto Kristo maheweya ŋuro sopoyaŋgo, ko ene soso newondeyembo ŋande yero iŋaŋgurí, ko Jon ŋumbeka Kristo ŋuno qu,*** yero iŋaŋgurí 16 Asa ko Jonko ŋande yimiraró, “Nondo ye sonono kina sono re yunoteno. Quko uni ka tukú maheweya ŋuro wimbímboko nene wimbune ŋu takate. Nondo eneŋo khe punu-punuyómboro utó orosoyewero owé moré kini.††† Ko enendo Yuqa Surumí ŋuya kewá ŋuya toworo sono qembe re yunoweya. 17 Usú ka re towo mahero wit eŋgémboya murutómboya rondaŋeweya. Rondaŋero wit eŋgé se yano kopoweya. Quko murutómi muko se kewá ka kama khumoyote quno ŋuno qaweya.”
18 Jonko mande qambu ŋunde yero newondeye rukisoyoro miti mande ŋu yesowoyara. 19 Quko enendo uni kembé Herot ŋu roŋgaruwaró, dokoro Herotko payómboro parí qu, owí muko Herotias, ŋu rero o kumi meyowo piyimi mu te inoyaró.‡‡‡ 20 Ŋunde ŋuroko Herotko oteteyó piyimi mu sowe tero Jon toworo kusi-kusi yano rotaró.
Jonko Yesu sono re inaró
(Matyu 3:13-17; Mak 1:9-11)
21 Asa Jonko unipare sono re yunoro, yate Yesu ŋuya sono re inaró. Ŋunde tiní Yesuko hariri teyoní sambo mako kosoní 22 Yuqa Surumí§§§ nú parámi ŋunde qembe tero ene saŋano umburó. Ko sambo koŋgo neka ŋande umburó, “Keko neneŋo naŋone, keŋo surumí iŋoyoteno. Keŋo meté kereyoteno.”
Yesu koro usisambapukoyó
(Matyu 1:1-17)
23 Asa Yesuko hurí tero eneŋo kho taró quno kumima naru 30 ŋunde rotaró. Unipare soso ŋandiro ye iŋaŋgurí, ene Josep koro naŋuní.
 
Josep ŋuko Heli koro naŋuní.
24 Heli ŋuko Matat koro naŋuní.
Matat ŋuko Liwai koro naŋuní.
Liwai ŋuko Meliki koro naŋuní.
Meliki ŋuko Janai koro naŋuní.
Janai ŋuko Josep koro naŋuní.
25 Josep ŋuko Matatias koro naŋuní.
Matatias ŋuko Amos koro naŋuní.
Amos ŋuko Nahum koro naŋuní.
Nahum ŋuko Esili koro naŋuní.
Esili ŋuko Nakai koro naŋuní.
26 Nakai ŋuko Mat koro naŋuní.
Mat ŋuko Matatias koro naŋuní.
Matatias ŋuko Semen koro naŋuní.
Semen ŋuko Josek koro naŋuní.
Josek ŋuko Jota koro naŋuní.
27 Jota ŋuko Joanan koro naŋuní.
Joanan ŋuko Resa koro naŋuní.
Resa ŋuko Serupapel koro naŋuní.
Serupapel ŋuko Sealitiel koro naŋuní.
Sealitiel ŋuko Neri koro naŋuní.
28 Neri ŋuko Meliki koro naŋuní.
Meliki ŋuko Ati koro naŋuní.
Ati ŋuko Kosam koro naŋuní.
Kosam ŋuko Elamatam koro naŋuní.
Elamatam ŋuko Er koro naŋuní.
29 Er ŋuko Josua koro naŋuní.
Josua ŋuko Eliesa koro naŋuní.
Eliesa ŋuko Jorim koro naŋuní.
Jorim ŋuko Matat koro naŋuní.
Matat ŋuko Liwai koro naŋuní.
30 Liwai ŋuko Simeon koro naŋuní.
Simeon ŋuko Juda koro naŋuní.
Juda ŋuko Josep koro naŋuní.
Josep ŋuko Jonam koro naŋuní.
Jonam ŋuko Eliakim koro naŋuní.
31 Eliakim ŋuko Melea koro naŋuní.
Melea ŋuko Mena koro naŋuní.
Mena ŋuko Matata koro naŋuní.
Matata ŋuko Natan koro naŋuní.
Natan ŋuko Dewit koro naŋuní.
32 Dewit ŋuko Jesi koro naŋuní.
Jesi ŋuko Opet koro naŋuní.
Opet ŋuko Boas koro naŋuní.
Boas ŋuko Salamon koro naŋuní.
Salamon ŋuko Nason koro naŋuní.
33 Nason ŋuko Aminatap koro naŋuní.
Aminatap ŋuko Atimin koro naŋuní.
Atimin ŋuko Areni koro naŋuní.
Areni ŋuko Hesiron koro naŋuní.
Hesiron ŋuko Peres koro naŋuní.
Peres ŋuko Juda koro naŋuní.
34 Juda ŋuko Yakop koro naŋuní.
Yakop ŋuko Aisak koro naŋuní.
Aisak ŋuko Abraham koro naŋuní.
Abraham ŋuko Tera koro naŋuní.
Tera ŋuko Nahor koro naŋuní.
35 Nahor ŋuko Seruk koro naŋuní.
Seruk ŋuko Reu koro naŋuní.
Reu ŋuko Pelek koro naŋuní.
Pelek ŋuko Eper koro naŋuní.
Eper ŋuko Sela koro naŋuní.
36 Sela ŋuko Kainan koro naŋuní.
Kainan ŋuko Aripakasat koro naŋuní.
Aripakasat ŋuko Siem koro naŋuní.
Siem ŋuko Noa koro naŋuní.
Noa ŋuko Lamek koro naŋuní.
37 Lamek ŋuko Metusela koro naŋuní.
Metusela ŋuko Enok koro naŋuní.
Enok ŋuko Jaret koro naŋuní.
Jaret ŋuko Mahalalel koro naŋuní.
Mahalalel ŋuko Kenan koro naŋuní.
38 Kenan ŋuko Enos koro naŋuní.
Enos ŋuko Set koro naŋuní.
Set ŋuko Atam koro naŋuní.
Atam ŋuko Anutu koro naŋuní.
* 3:1 “Taiperius” ŋuko Rom koro wiri yerete uni parámi Okastus koro naŋuní. Asa iŋo-iŋo mande Luk 2:1 tapémo ŋuno weyo qembe. 3:1 “Pontius Pailat” ŋuko Rom uni ka. 3:1 Herot,” owí kako “Antipas,” ŋundo Galili mira sopo yereró, quko enendo Rom koro wiri yerete uni parámi kasirayómo yora. Wiri yerete uni parámi ŋundo owé parámi ka Herot inaró. Komo Herot koro iwímbo Juda unipare soso wiri yiriníqo, Mariako Yesu pisiyaró. § 3:2 o qa-qa unindoro tapá uni” ŋundo Ya Surumímo hu-hariri sopoyaŋgurí. ** 3:3 Grik mandewore “sono rewero murí” muko ŋandiro, oka sono quroko rero pito ko ri areweya. †† 3:4 ye-ye uni” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí. ‡‡ 3:8 Abraham” ŋuko Juda uniparetoro pukoye, ko Anutuko Abraham koya mande parámi ka kusiyaró. Ŋunde ŋuroko Juda unindo, Anutuko nore kama rambaruru nereweya, ŋunde ye iŋaŋgurí. §§ 3:12 takis re-re uni” ŋundo uniparetoro situwiye rondaŋero kimoyó sombé rero Rom koro wiri yerete uni ŋu inaŋgurí. *** 3:15 Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Mande irisa ŋuro murí muko “uni rokóŋowí” naŋge. ††† 3:16 Jonko ŋande iŋaró, ko uni huwómo maheweya ŋu (Yesu), eneŋo owí ŋuko Jon koro owí ŋu hamó takaró. ‡‡‡ 3:19 Matyu 14:3-4 weyo qembe. §§§ 3:22 Yuqa Surumí” ŋuko Anutu koro Yuqa naŋge.