21
Wapu kato mone ka re Anutu inaró
(Mak 12:41-44)
Asa Yesu toŋeteyoníqo, onoŋo unipareto Anutu te inowero quro mone se mahero sosoko toŋomboroŋowímo ŋuno raŋgurí. Ŋunde tiqo, wapu onoŋoyó moré kini kato wondo musiyó tomó ta horé irisa qu re mahero ŋuno raŋoní qeneró. Qenero yaró, “No hamó horé yimiroteno, oka wapu onoŋoyó moré kini ŋundo te inote ŋundo meyowombo te inoyoteŋgo ŋu takate. Dokoro meyowo ŋundo oye parámi moŋgo mone raŋoteŋgo. Quko wapu ŋuko oyó parámi kini qundo oyó soso ŋuno raŋote.”
Yesuko naru weŋa quro yaró
(Matyu 24:1-14; Mak 13:1-13)
Asa uni kumimbo Ya Surumí* ŋu qenero ŋande yaŋgurí, “Unindo wondo meté-meté mundo ya ŋu towaŋgurí, ko o meté-meté mu ŋuno Anutu se inoyoteŋgo,” yaŋgurí.
Ko Yesuko yaró, “Ŋu soso qeneyoteŋgo ŋu, imemoŋgo naru ka tunoqiníqo, wondo itaka epe saŋa-saŋa rero towaŋgurí mu soso raŋi umukoweya. Kini, saŋgirí uni kumimbo soso se raŋoyi uweya.”
Ŋunde yiní oseseyaŋgurí, “Rondaqe-rondaqe uni, do naruko tunoqeweya? Ko tunoqewero tete ŋuro do rokó ka teweya?”
Yi ŋande yaró, “Ye kondé toŋeteyuri. Kota uni kato mahero ye kaná yereweya koro. Dokoro, imemoŋgo uni qambu mahero no owéne nekoro ŋande yewaŋgo, ‘Uni maheweya ŋuko no naŋge!’ yewaŋgo. Ŋuya ŋande yewaŋgo, ‘Naru ŋu tukuni tete ŋa!’ yewaŋgo. Quko ye uyare ma yohowewero. Yeko kuma parámi enesó-enesó ŋuro piŋa mande iŋowaŋgo, quko sasaro ma tewero. O soso ŋuko hamó maheweya, takawero mepémo kini. Quko naru maheweya ŋuko naru weŋa qu kini.”
10 Ŋunde yero ŋande yimiraró, “Uni wini kato asa uni wini enesó-enesó kaya kuma ri otoqoweya. Asa wiri yerete unindoro kuma uni qundo otoqoro wiri yerete uni enesó-enesómboro kuma uni quya kuma tewaŋgo. 11 Kunduru pará-parámi nokono ŋano tunoqeweya. Ko mira kumiworeko korare koya khumo yuwo koya tunoqeweya. Ko sambo saŋanoko rokó pará-pará kate-kate qenero ye yukuwo sasaro parámi tewaŋgo.
12 “O soso ŋu kama tunoqeyoní unindo ye kondé yondowo pisi yerero o piyimi te yunowaŋgo. Ko ye yorero huru-huru yano mande khono yorotowaŋgo ŋuya yorero kusi-kusi yano yorotowaŋgo. Yeko owéne towoyoteŋgo, ŋu murí ŋuro uni ŋundo yorero uyare wiri yerete uni parámi toŋeyemo ko uni kembé-kembé toŋeyemo ŋuya yoroti kaŋewaŋgo. 13 Ŋundoko yeŋo khe ŋunde qembe tiní ye mande yimirowaŋgo ŋu. 14 Ŋunde ŋuro ye do mande topé ka tewero ŋuro ma iŋondataqewero. 15 Dokoro neneŋomboko mande rero maŋgoyemo rewano, ko iŋondutu meté ŋu yunowano. Unindo ye yore mande kho yunowaŋgo quko yeŋo mandeye ri umbuweya ŋuro mepémo kini tewaŋgo. 16 Asa yeŋo awa-náye, kone-topoye, sitú topoye ko maraweye, soso yorero saŋgirí uni kandeyemo yorotoyi yuroyi ye kumi khumowaŋgo. 17 Uni wini soso ŋundo yeŋo kondé piyimiŋo yunowaŋgo, dokoro yendo neneŋo owéne nekoyoteŋgo. 18 Quko ye rambaruru hamó kama tewaŋgo. 19 Ye kondé kaŋewaŋgo ŋundo yoto-yoto suki-suki rero yorowaŋgo.
20 “Asa kuma uni mahero Yerusalem wuririyoyi qenewaŋgo quno ŋuno ye ŋande iŋowaŋgo, ko yendé ŋu itaka piyo tewero tete, ye iŋowaŋgo. 21 Ŋu naruko ŋuno ye soso Judia mirako yoteŋgo qundo sore mira purímo oyi qembe. Ko ye Yerusalem ŋuno yoteŋgo qundo yendé ŋu roto toŋi qembe. Ko ye sikuno yoteŋgo qundo yendé parámi ŋu quroko ma owero. 22 Dokoro ŋu naruko ŋuno Anutuko mande soso sokomeko nakayáŋaŋgurí ŋu riní hamó tiní kimoye piyimi yunoweya. 23 Ŋu naruko ŋuno ye pare qahu teteŋgo, ko ye simó susu yunoyoteŋgo qu, ininiyaqe, quhurí piyimi korowowaŋgo. Dokoro quhurí parámi nokono tunoqiní, Anutu koro newonde saŋgiríŋo ŋu unipare ŋu saŋayemo ŋuno umbuweya. 24 Uni saŋgirímbo mahero sukepo kumi yuroyi khumowaŋgo. Ko ene kumi yorero kusi yerero uyarewaŋgo. Uni wini meyowomboro kheye ŋundoko Yerusalem khete rumuniŋowaŋgo, yate-yate Anutuko uni wini meyowomboro naruye riní hamó temukoweya.
25 “Ŋu naruko ŋunoko rokó kate-kate kosako, komboko, tutuko tunoqeweya. Ko nokono ŋano windi kosaŋero niri parámi horé tiní unipare iŋondata parámi horé tero sasaro parámi horé tewaŋgo. 26 Unipare parámi o soso nokono tunoqeweya ŋu qenero iŋondata tero sasaro tero toŋeye wawiŋoweya. Dokoro o soso wimbí moré mu samboko yote qu yukuwowaŋgo. 27 Ŋu naruko ŋuno Unindoro Naŋuní koporé kewerowore wimbí moré tero sine parámi horémo mahiní unipare soso qenewaŋgo. 28 Asa o ŋu hurí rero tunoqeweya quno ŋuno ye kaŋero kembaye hokoyi qembe, dokoro Anutuko ye kimo yerewero ŋuro naruyó ŋu§ kutaqemo mahete ŋu.”
29 Asa Yesuko tapara mande** ka yimiraró, “Yeŋombo naŋge kewá fik ŋuya te soso qenero iŋondutu rero qeni qembe. 30 Naru kano kambinímbo sono woso remukoní komiri keta qu woti qeneroqo, yeŋombo, kosa naru meté tewe tete, ye iŋowaŋgo. 31 Ŋundiro naŋge o soso yeteno ŋako tunoqiníqo, ŋande iŋowaŋgo, ko Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyó†† tunoqewe tete. 32 Nondo hamó horé ye yimiroteno, unipare itaka yoroteŋgo quko toŋeye watí yoníqo, o soso ŋa tunoqeweya. 33 Sambo koya noko koya kini tewari, quko mande yeteno ŋako kama kini teweya.
34 “Ye kondé iŋoyi qembe. Naru rokóŋo wimbo-wimbo sono kondé nero kape tewaŋgo koro. Ko o kowe saŋaní quro iŋaŋawí tewaŋgo koro. Otete ŋunde qundo ye yoriní newondeye umbuní naru parámi ŋundo mondó mahero nokoparako qembe yondowoweya. 35 Hamó, ŋu naru ŋuko unipare mirane-mirane soso yoteŋgo quno ŋuno tunoqeweya. 36 Ye naru rokóŋo kondé toŋeteya o piyimi tunoqeweya ŋu takaro Unindoro Naŋuní toŋímo kaŋewero quro Anutuko hariri teyuri qembe.”
37 Asa naru rokóŋoro Yesuko unipare Ya Surumí ŋuro hoŋgo quroko ŋuno iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. Ko suwonoko ene toŋero mira purí Oliv oro ya kano ŋuno eteyaró. 38 Ko unipare ita saraŋoní suwo-suwo otoqoro Ya Surumímo ŋuno uyaro mandí iŋoyaŋgo.
* 21:5 Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí. 21:12 huru-huru ya” ŋuko Juda uniparetoro ya parámi mu. Sapat naruko ŋuno hu-hariri tero Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí. 21:27 Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge. § 21:28 kimo yerewero” ŋuro murí muko ŋandiro: unipareto o piyimi kusuŋoyómo kusiyowí yoteŋgo. Ŋundiro naŋge Anutuko kimo tero yoriní kina yowaŋgo. ** 21:29 tapara mande” ŋuko sowo mande naŋge. Yesuko sowo mande ŋunde qu yero oka witú yereró. †† 21:31 Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo.