23
Yesu re uyaro Pailat toŋímo mande kho inaŋgurí
(Matyu 27:1-2,11-14; Mak 15:1-5; Jon 18:28-38)
Asa uni soso otoqoro Yesu re Pailatko* ŋuno uyareŋgurí. Uyaro ŋuno mande piyimi ŋande yaŋgurí, “Uni ŋa noreŋo wininanimboro iŋo-iŋoye roworemoyote. Ŋundo uni ka Sisa takis inowero soré yereyote. Ko, ‘Kristo ŋuko no, wiri yerete uni ka,’ yeyote.”
Ŋunde yi Pailatko oseseyaró, “Kepe Juda uniparetoro wiri yerete uni ŋumbe, ma kini?”
Yiní mande topé ŋande yaró, “Keŋombo ŋunde naŋge yete.”
Asa Pailatko o qa-qa unindoro tapá uni ŋuya unipare qambu ŋande yimiraró, “No uni ŋaro potó ka kama qeneteno,” yaró.
Quko mande kondé ŋande yaŋgurí, “Ŋundo mande rondaqe unipare soso Judia mirako yoteŋgo qu yunoní newondeye otoqoyote ŋu. Galili noŋgo hurí tero, yate-yate ŋano mahete.”
Yesu re uyaro Herot toŋímo mande kho inaŋgurí
Asa Pailat mande ŋu iŋoro osese yereró, “Ŋuko Galili noŋgo qu, hamómbe?” Herotko§ Yesu ŋuro mirayó soparó. Asa ko Pailatko asáŋoní Herotko ŋuno uyaró. Ŋu naruko ŋuno Herot Yerusalem ŋuno yora.
Asa Herotko Yesu qenero niŋgu-niŋgu parámi taró. Dokoro ene ŋuro piŋa mande iŋoro, naru parámi qenewero ye iŋaró. O wimbí moré ka** towoníka qenewe, ye iŋaró. Asa mande parámi yero oseseyaró, quko Yesuko mande topé ka kama taró. 10 O qa-qa unindoro tapá unindoya hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya†† mahe kutaqe kaŋero mande piyimi kondé ye inaŋgurí. 11 Asa Herot koya kuma uniyómboya huwó mande ye inoro kundo tero tuwi meté horé piru ka re mahero kusiyo inoro, pitu ko asáŋoní Pailatko ŋuno uyaró. 12 Komoko Herot koya Pailat koya saŋgirí teyariyó. Quko ŋu naruko ŋunoko topo tariyó.
Pailatko Yesu tipiririko urowaŋgo ŋuro yaró
(Matyu 27:15-26; Mak 15:6-15; Jon 18:38–19:16)
13 Asa Pailatko o qa-qa unindoro tapá unindoya uniparetoro uni pará-parámboya unipare qambu ŋu neko yiriní mahiqo, 14 ŋande yimiraró, “Yendo uni ŋu re mahero ŋande yeteŋgo, ko ene unipare soso yowosoní Sisa‡‡ koro mandí wendaqeyoteŋgo. Iŋoyi, nondo toŋeyemo oseseyoteno, potóŋo moré kini qeneteno. 15 Herot§§ ŋuya ŋundiro naŋge, dokoro riní pitu ko noreno mahete ŋa. Iŋoyi, uni ŋu oka kama ta qu re urato khumoweya. 16 Ŋunde ŋuroko nondo kina haususuworo rotowe toŋeweya.” 17 (-)***
18 Ŋunde yiní unipare soso neko kiwero ŋande yaŋgurí, “Uni ŋu rika Barapas rotoyika noreno mahiní,” yaŋgurí. 19 Komo Barapas ŋuko yendé parámimo ŋuno Sisa koro mandí wendaqero kuma riní otoqaró. Uni yuroní khumoyi rero kusi-kusi yano rotaŋgurí.
20 Asa Pailatko Yesu rotowero ye iŋoro pitu ko ŋande yimiraró, “Rotoweka toŋiní,” yaró. 21 Quko ki parámi tero yeyaŋgurí, “Re tipiririko††† uroyi! Re tipiririko uroyi!”
22 Yeyuri, naru kapusayómo ŋande yimiraró, “Do karo? Do o piyimi ka ta quro? No o piyimi ka kama ta qu qenero ŋuro date urato khumoweya. Ŋunde ŋuroko nondo kina haususuworo rotowe toŋeweya.”
23 Ŋunde yaró, quko enendo wimbí tero, ki parámi tero, tipiririko uroyika khumoní, yaŋgurí. Neko kiweyaŋgo ŋundo Pailat koro mande qu ri umburó. 24 Ŋunde ŋuroko Pailatko mandeye ŋu howaró. 25 Uni ŋundo, kuma tero uni yuroní khumaŋgurí mu kusi-kusi yano yora, komo unipareto ŋu rewero kiwaŋgurí, ŋu Pailatko rotoní toŋeró. Ko Yesu rero uniparetoro iŋo-iŋoye howero kuma uni kandeyemo rotaró.
Yesu tipiririko uraŋgurí
(Matyu 27:32-44; Mak 15:21-32; Jon 19:17-27)
26 Asa kuma unindo Yesu re uyaroqo, uni ka ŋuya towaŋgurí. Uni ŋu Sairin yendé moŋgo, owí muko Saimon. Enendo siku noŋgo mahero yendémo owero taró. Asa uni ŋu toworo tipiriri re inoyi koroworo tukú Yesu howaró.‡‡‡ 27 Unipare parámi howero pare qambu tendo mukuru taŋgurí. 28 Ŋunde tiqo, Yesu rohoréŋoro yimiraró, “Ye Yerusalem pare, ye neneŋo ma tendowero. Yeŋomboro ko simóyemboro tendi. 29 Iŋoyi, imemo naru piyimi ka tunoqeweya. Ŋu naruko ŋuno ye ŋande yewaŋgo, ‘Pare kusimi ŋu, pare simó kama pisiyaŋgo qu, pare simó susu kama yunoyaŋgo qu, ye meté horé yoteŋgo.’ 30 Ŋu naruko ŋuno
 
“ ‘unindo mira purí ŋande kirayowaŋgo,
“Ye nore saŋano umbu raŋoyi!”
ko mira purí tomó ta-ta ŋuya kirayowaŋgo,
“Ye nore weyo yiri!” ’
31 “Dokoro itaka, te ŋuko sitúŋo moré tete qunoko ŋandiro teteŋgo. Imemoŋgo, te ŋuko sitúŋo moré kini, hari teweya qunoko date tewaŋgo?”
32 Asa uni irisa komo o piyimi teyari ŋuya yorero, Yesu koya yuratoka khumori, yero maheŋgurí. 33 Mahero mira ka owí muko Kembémboro Wimbí ŋuno mahero Yesu re tipiririko porowaŋgurí. Utoro uni piyimi irisa ŋuya tipiriri irisa ŋuno poro yereŋgurí, ka kandí kondésina, ka kandí tesina porowaŋgurí. 34 Ko Yesuko ŋande yaró, “Awa, quhuríye se roto. Dokoro oka teteŋgo ŋaro murí kama iŋoyi tondaŋete.” Kuma unindo kowe punu-punuyó ŋu rondaŋe siyowero quro kundo ka taŋgurí.
35 Unipare kaŋero toŋetiqo, uni pará-parámbo huwó mande Yesu koya ŋande yeyaŋgo, “Ŋundo uni kumi rambaruru koŋgo yoraró. Asa ene hamó Anutu koro Kristo ŋu, uni Anutuko rokóŋaró ŋu tiníkaqo, asa rambaruru ŋa takaní.”
36 Kuma unindo ŋuya Yesu koro huwó mande ye inaŋgurí. Ene kutaqemo ŋuno mahero, wain oŋgomi re inoro 37 ŋande yaŋgurí, “Asa ke Juda koro wiri yerete uni tiníkaqo, asa keŋo rambaruru ŋa taka.”
38 Ko mande ka nakayáŋoro tipiriri suwómo raŋgurí. Mande ŋuko ŋandiro, “Uni ŋako Juda Uniparetoro Wiri yerete Uni ŋu.”
39 Asa uni irisa se poro yereŋgurí qu kato Yesu ŋande yesaráŋaró, “Kepe hamó Kristo ŋumbe? Asa keŋombo keŋo koweke samakaŋoyaqo, nore ŋuya samaka nere.”
40 Quko meyowo ŋundo qene yero ŋande miraró, “Ke ŋuya topé piyimi ŋunde qu rete. Asa dokoro Anutu koro kama sorete? 41 Noreko quhurí uni koro kimoyó meté retero. Quko uni ŋako quhurí ka kama taró.”
42 Yero ŋande yaró, “Yesu, ke unipareke wiri yereyote narukemo oweya qunoko, ke neneŋo iŋo qembe.”
43 Yiní Yesuko ŋande miraró, “No hamó ke kimiroteno, itakako ke noya paradais§§§ ŋuno yowaro.”
Yesu khumaró
(Matyu 27:45-56; Mak 15:33-41; Jon 19:28-30)
44 Asa kosa keweroko mira soso huriri teyate suwoya 3 kilok ŋunde taró. 45 Ko tuwi parámi Ya Surumí quroko qu porowoyaró,* ŋu kosaŋero tuwi irisa tunoqaró. 46 Ko Yesu kondé kiwero ŋande yaró, “Awa, no yuqane kandekemo reteno.” Ŋunde yeroqo yuqayó rotoro khumaró.
47 Asa kuma unindoro sopo-sopo uni ŋundo ŋu qenero Anutu owí hokoro ŋande yaró, “Hamó horé, uni ŋuko roneneŋowí mu naŋge,” yaró. 48 Ko unipare qambu qenewero maheŋgurí ŋundo o ŋu qenero newondeye surumí tiní nomoye utoro roto toŋeŋgurí. 49 Quko Yesu koro topé-topé ŋuya pare Galili noŋgo ŋu howe maheŋgurí ŋuyako kapiyamo kaŋero o ŋu soso qenemukaŋgurí.
Josepko Yesu re tapuŋaró
(Matyu 27:57-61; Mak 15:42-47; Jon 19:38-42)
50 Uni pará-parámboro huru-huru koro uni ka owí Josep ŋu yora. Ŋuko uni meté, uni roneneŋowí qu ka. 51 Enendo Juda uni kembé-kembémboro iŋo-iŋoye ŋuro kama metéŋaró. Eneko Arimatea noŋgo qu, asa Juda koro yendé qu ka, ko Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyó§ ŋuro sopoyaró. 52 Asa uni ŋu uyaro Yesu ukúŋo rewero Pailat kirayoní Pailatko meté yaró. 53 Ŋunde yiní Yesu ukúŋo re umburo tuwi kekere sara-sara qundo pokamoro re uni tapu kano** ŋuno raró. Komo uni tapu ŋu wondo wekokoro towaró, ko uni ka re ŋuno kama tapuŋoyaŋgo. 54 Naru ŋuko Roŋgaruwowero Naru,†† ko naru tapuŋaró quno ŋuno Sapat naru ŋu tunoqewero taró ŋu.
55 Asa pare komo Galili rotoro Yesu koya maheŋgurí ŋundo Josep howero uyaro uni tapu ŋu qeneŋgurí. Ko ukúŋo re dano rotaró ŋu ŋuya qeneŋgurí. 56 Qenero yayemo toŋero kiruwó meté-meté nuŋgurí mu se roŋgaruwaŋgurí. Roŋgaruworo, yate Sapat naruko koro mande kondé ŋu howero imaqaŋgurí.‡‡
* 23:1 “Pailat” ŋuko Rom uni ka. Rom koro wiri yerete uni parámi ŋundo Pailat owé parámi inoní enendo Judia mira sopoyaró. 23:2 Sisa” ŋuko Rom koro wiri yerete uni parámi ŋu. Rom unindo mirane-mirane wini soso sopo yerero ene moŋgo takis siyaŋgurí. Juda uni kumimbo takis ŋuro hamó piyimiŋoyaŋgurí, dokoro Sisa kasirayómo yowero ŋuro piyimiŋoyaŋgurí. 23:2 Kristo” ŋuko Anutuko rokóŋoní maheweya ŋu. § 23:7 Herot,” owí kako “Antipas,” ŋundo Galili mira sopo yereró, quko enendo Rom koro wiri yerete uni parámi kasirayómo yora. Wiri yerete uni parámi ŋundo owé parámi ka Herot inaró. Komo Herot koro iwímbo Juda unipare soso wiri yiriníqo, Mariako Yesu pisiyaró. ** 23:8 o wimbí moré” ŋuko o enesó-enesó tunoqiní Anutu koro wimbí ŋunde tunomo yoweya. †† 23:10 Uni soso ŋundo Juda koro huru-huru parámi ka, owí Sanedrin, taŋgurí. Enendo Juda unipare ronda yereyaŋgurí. ‡‡ 23:14 Sisa” ŋuko Rom koro wiri yerete uni parámi ŋu. Rom unindo mirane-mirane wini soso sopo yereŋgurí. §§ 23:15 Herot,” owí kako “Antipas,” ŋundo Galili mira sopo yereró, quko enendo Rom koro wiri yerete uni parámi kasirayómo yora. Wiri yerete uni parámi ŋundo owé parámi ka Herot inaró. Komo Herot koro iwímbo Juda unipare soso wiri yiriníqo, Mariako Yesu pisiyaró. *** 23:17 Komo suki Lukiko mande soso ŋa nakayáŋaró, ko imemoŋgo uni meyowo peka mande kaŋuya ŋano sowe taró. Mande ŋuko ŋandiro: 17 “Asa o ne-ne naru parámi soso ŋunoko Pailatko kusi-kusi uni kanata ka re rotoní unipareko uyaró.” ††† 23:21 tipiriri” ŋunde quko wiri yerete uni kumimbo eneŋo uni saŋgiríye yorero ŋuno uroyi khumoyaŋgurí. ‡‡‡ 23:26 tipiriri” ŋunde quko tatá suruŋo nokono raŋoro piŋo papare ka koreko kusiyoro uni ŋuno porowoyaŋgurí. Naru rokóŋoro uni tipiririko ŋuno khumoweya ŋuko papareyó re koroworo khumowero quro mirayómo ŋuno uyareŋgurí. Ŋunde quko Yesuko kowe surumí parámi tero korowowero mepémo kini. §§§ 23:43 “paradais” murí muko ŋandiro: noko meté horé mu. * 23:45 “tuwi” ŋuko Ya Surumí quroyómo Wembó Surumí koya Wembó Surumí Horé keweroyarimo yora (Toŋeŋgurí 26:31-33; 40:21 weyo qembe). Juda unindo ŋande ye iŋaŋgurí, ko Wembó Surumí Horé muno ŋuno Anutuko kunditeyara, quko tuwi ŋuko wisumuŋaró, unipareto owero mepémo kini. 23:47 “kuma unindoro sopo-sopo uni” ŋuko Rom uni ka, enendo kuma uni 100 sopo yereró. 23:50 uni roneneŋowí” ŋuko Anutuko qenero potó moré kini tiní eneŋo uniyó tunoqete. § 23:51 Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo. ** 23:53 “uni tapu” ŋuko wondo yayó naŋge. Juda unindo uni khumaró ŋu rero wondo yayó huwósina rotoyaŋgo. Ŋunde rotoro wondo parámi ka rero makoyó wisumuŋaŋgurí. †† 23:54 Juda unindo naruye muko ŋandiro: kosa pusuŋiníqota naru keta qu tunoqaró. Asa suwo tiní yate-yate ita saraŋoní yate-yate suwo pitu ko taró, ŋuko naru kanata ka. Asa koretero “roŋgaruwowero naru” ŋu tunoqiní, yate Sapat naru taró. ‡‡ 23:56 Sapat naruko ŋuno Juda unipareto kho ka tewero mepémo kini.