18
Paulo Eŋe Korinti Arike
Pakiso, ea wane ŋadino Paulo eŋe Atens mat qelige more, Korinti matko ari lotkeke. Yewao Paulo eŋe Yuda ŋei mane, eŋetine Akwila maratkake, eŋe Pontus kepeo wakonge, eamo wakon wakon matine. Ŋei ea eŋine so ŋanomine Prisila, ere musele Itali kepeo ŋine sarikoik, onoka wane Roma kepe ware ware, Sisa Klodius, eŋe Yuda ŋei ŋerep korop Roma mat qelige arikei, ea wane edane more esoponge. Paulo eŋe ari ere otki, pakiso erane matko ari mere more, eŋerop urata make, onoka wane eŋe enŋene okanmaŋkoi, yale Paulo eŋe seli kise ma more, eaŋo motki kiatki gegeene qesiŋkake, eŋe so ŋei so ŋanomine, eŋe korop seli kise ma more, qolemaŋkoi, iwa yale eŋe ŋara aboŋ wane mamaŋkoi. Paulo eŋe zonom ma met met naso, nasoo baŋem Yuda lewa lewaŋ urumgo ari more, Yuda ŋei ŋerep so Grik ŋei ŋerep eŋe Yesu Kristo dere malip kaikei, ea wane dereretene kito wirike edange.
Pakiso, Silas so Timoti ere Masedonia kepeo ŋine lotkeuk, yewao Paulo eŋe kaiwe korop don kisi maine ea ra qelaŋange, eŋe Yuda ŋei ŋerep lewageu, Yesu eŋe Mesia ea wane don edange. Yuda edo Paulo rawetkau, Paulo eŋe wazaone okora edange, “Ŋine kine kine qotkoine maikeiwo, Anutuŋo ŋine esop ŋuniake, ea ŋinane simile, na maine mi mapik ŋunikale, naŋane sot mida! Naso iwa ŋine kieke wetela kutno arimaike, eao na qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, eŋano ari ra qelaŋane edanikale.” Ŋei mane Yuda ŋadino eŋetine Titius Yastus, eŋe Anutu ewine kito more Korinti geke, mat yewao Yuda lewa lewaŋ urum osino Paulo eŋe ari geke. Ŋo Yuda ŋei mane, eŋetine Krispus, eŋine so ŋanom dokoine eŋe korop Waom mogat kakoi, ŋei ea eŋe Yuda lewa lewaŋ wane ŋetne okange, eŋe so Korinti mat welaine loutne eŋe Waom wane don dere malipka more, miti doku taukoi.
Naso yewao, ruo maneo Paulo eŋe kulu kulu mane kaki, Anutuŋo olale rake, “Ge misuk kaet ganiake, ge maine takotke ra qelaŋane edanikene, ge urata ea misuk qeliŋgene. 10 Onoka wane na gerop gemaile, ŋei maneŋo ge mi geku matali ganiake, onoka wane ŋei ŋerep loutne mat iwa wane koto gemami, eŋe naŋane biŋek okanmami.” 11 Waomŋo yale olatki, so Paulo eŋe Korinti mat yewao koma weku so meso 6 takotke ge more, ŋei ŋerep Anutu wane don edange.
12 Pakimo, ŋei mane, eŋetine Galio, eŋe Roma gavaman ea ŋine, eŋe Akaia kepe ware ware birakakoi, naso yewao Yuda edo Paulo ma ari more dongo biraka rakoi, 13 “Ŋei iwa eŋe ŋei ŋerep don mane Anutu ewine kitokei wane edanmaike, eŋane don eaŋo so ŋenze ra rokop don, ea ŋabakamaike!”
14 Paulo eŋe don rayakane wetke okorake, ŋo Galio eŋe Yuda ŋei edane rake, “Ŋei iwa eŋe masi qotkoine make, me sot mane okanikeo, na ŋinane don maine detŋunikale. 15 Ŋo ŋine, Yuda ŋinŋine don wane so eŋet wane so ra rokop don ea wane ra more don auye kitat aumami, ea wane ŋine ŋidomka maulukeu, noŋo kine kine yaline ea maine mi ma wesake kaikale!” 16 Eŋe yale ra more kot urumgo ŋine esopongi, qeinat ketkoi. 17 Ŋei ŋerep magu eŋe korop busu lele more Sostenes, Yuda eŋane lewa lewaŋ wane ŋetne malipka, kot wane kaitko qekoi. Ŋo Galio eŋe ea wane dere mezet mane mi okange.
Paulo Eŋe Antiok Zinge Arike
18 Pakiso, Paulo eŋe Korinti ŋei ŋerep mali malip magu eŋerop kaiwe loutne ge more qeliŋongi paki, eŋine so Prisila so Akwila, eŋe Senkria matko kere more, seki mane wa more, Siria kepeo arikei wane arikoi. Paulo eŋe mi wake, Anutu wane kaitko don natne ra togoleke, ea wane eŋe lewetine zoune korop kitat wareke, lewine setneka metke. 19 Eŋe seki kutno Epeso matko lotke more, Prisila so Akwila qeliŋore more, Yuda lewa lewaŋ urumgo waketki, so eŋe so Yuda edo don auki siwot aukoi. 20 Ŋei ŋerep eŋe Paulo newalika more rakoi, “Ge maine takotke ŋenerop gekene.” Ŋo Paulo eŋe mi okke more, 21 edange, “Anutuŋo siminkayakeo, na ŋinano zinge sarikale.” Eŋe yale ra more ari, seki mane wa more Epeso qeliŋkake.
22 Seki ea ari mage ari mage, Sisaria mat Yuda kepeo lotkeke, yewao, Paulo seki qelige more, Yerusalem ari mali malip magu maratone, wet pese don edane more Antiok zinge arike. 23 Eŋe soda natne, naso kiro kirop Antiok matko ge more, qelige Galatia kepeo so Prigia kepeo lolike, mali malip magu yewa ma togole one arike.
Yuda Ŋei Mane Apolos Eŋe Epeso So Korinti Matko Arike
24 Naso yewao, Yuda ŋei mane, eŋetine Apolos, eŋe Alekzandria matko wakonge, eŋe Epeso sarike, eŋe don ewekine ramageke, eŋe Anutu wane papia wane kine korop detluk.wareke. 25 Apolos eŋe Waom wane numa ea kito manbi detke, ea wane Apolos eŋe ŋei ŋerep Yesu wane don kisi koboine ea wane kito edange, ŋo siluŋ eŋe Yohane wane doku tau tau masi eaka detkake. 26 Eŋe Yuda lewa lewaŋ urumgo ari more, kaet midaine don ra qelaŋane edange, naso yewao, Prisila so Akwila ere eŋe detka more, eŋe matetno iwenka ari more, ere Anutu wane numa manerop koboboine ea mauluke ra qelaŋanka olatkoi. 27 Apolos eŋe dere more, Akaia kepeo ariakane rake, ea wane Epeso wane mali malip magu eŋe mapitka more, ekap mane qe more Akaia mali malip magu eŋano motpi paki, qebinone rakoi, “Ŋine Apolos maine newankaikei.” Yale rauso, Apolos eŋe ari Akaia kepeo lotke more, mali malip magu zok manerop mapikonge, Anutuŋo ŋei ŋerep mosoponge, ea wane eŋe Waom wane don malipkakoi. 28 Eŋe Anutu wane papiao dapore more, eaŋo ŋei ŋerep Yesu eŋe Mesia ea wane ra wakone sikan one lukke, eŋe Yuda ŋei eŋerop lewa lewago don togole au sorin nagu more, eŋane don qelaŋine ea wane zonomineŋo Yuda ŋei qeki yuanonge.