19
Paulo Eŋe Epeso Matko Urata Make
Apolos eŋe Korinti geke, naso yewao Paulo eŋe Asia kepe bonagaine yuane more, Epeso matko lotkeke, eŋe yewa dokoine natne doku tau taune magu maratonge, paki eŋe qesonone more rake, “Ŋine sogino, Yesu malipkakoi, naso yewao Asu Koboboine mo makoi me mida?”
Eŋe mainge rakoi, “Midaka, ŋene Asu Koboboine mane ye gemaike, don ea mane mo mi detkone.”
Paulo eŋe dere more koso manerop takotke qesononge, “Pakimo ŋine, ŋine doku tau tau wa mo tanikine daleo taukoi?”
Eŋe rakoi, “Ŋene Yohane wane doku tau tau ea taukone.”
Paulo eŋe ŋei ŋerep edane rake, “Yohane eŋe ŋei ŋerep sotene ŋadek kaikei wane doku tauone more edange, ‘Ŋine ŋei mane naŋane ŋadeno sarimaike, eŋe malipkaikei,’ Yohane eŋe ŋei ŋerep ŋei ea mogatkaikei wane edange. Ŋei ea eŋe Yesu.”
Eŋe don ea raki detpi qoeki, so Epeso mat wane mali malip korop ŋei ŋerep magu yewa Pauloŋo Waom Yesu wane eŋetko doku tauonge. So Paulo eŋe metine mawa ŋei ŋerep kuteno motki, so Asu Koboboineŋo eŋane kuteno ketke, paki ŋei ŋerep eŋe don kait qetot kuneŋine ra more, Anutu wane don kisi maine ea weneŋ ra qelaŋanbi sua arike, ŋei korop yale okangoi, ea eŋane zaleene wa 12 okangoi.
Naso yewao, Paulo eŋe Yuda lewa lewaŋ urumgo atak loutne meso karewe ea wane rokop waket more, kaet midaine miti don ŋei ŋerep edange. Paulo eŋe eŋerop don au more, wetene qe wirike more Anutu wane qeli ewe zonom, ea wane don kito edange, so qomeene ma ewekke. Ŋo ŋei natne eŋe Paulo wane don mi detkoi, wet dereretene ma waluke more maine mi malipkakoi, paki, eŋe Waom wane numa ea borikine rau paki, magu eŋane kaiteno qeliŋgoi, ea wane Paulo eŋe ŋei ea Yuda lewa lewaŋ urumgo qeliŋ one more, mali malip ŋei ŋerep eŋe enŋeneka iwenongi, Tiranus wane kibi lewa lewaŋ urumgo kaiwe baŋem eŋerop lewage, Waom wane don auye qeuye okane gekoi. 10 Eŋe koma etke yale lewage don au gekoi, ea wane ŋei ŋerep korop Asia kepeo gekoi, eŋe Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gekoi, eŋe korop Waom wane don detwarekoi.
Skewa Wane Gipolekoune Sewen
11 Anutuŋo qesiŋkaki, Paulo eŋe masi mi mamaine, togogole ea korop mawareke. 12 Paulo eŋe lap lap me takot solaino mageke, ea ŋei ŋerep eŋe zoma ŋei ŋerep eŋano ma ariu, eaŋo zomaene waetne mida leleke, so zomaene qeliŋonge, paki asu qotkoine eŋe eŋano ŋine saket qeliŋone arikoi. 13 Yuda ŋei natne eŋe mo sogino urata ŋei edo lolike ari more, asu qotkoine esopongoi, eŋe Yesu wane eŋetne dere more, ari asu qotkoine Yesu wane eŋetko esoponikei wane liwekkakoi, eŋe asu qotkoine iwa yale edangoi, “Na Yesu wane eŋetko, Pauloŋo eŋane kine ra qelaŋanmaike, yale waka na don togoleka ra more esopŋunmaile.” 14 Tatiŋon sewen, eŋe ŋei mane eŋetine Skewa eŋane gipolekoune. Skewa eŋe Yuda wane Mosop Ŋei Pris Wawaine Suaine mane. Eŋane gipolekoune eŋe asu qotkoine ea Paulo wane masi okane esopongoi.
15 Ŋo asu qotkoine mane eŋe Skewa gipolokoune eŋane don mange edane rake, “Na Yesu detkamaile, so na Paulo wane kine detmaile, ŋo ŋine ma?”
16 Ŋei ea asu qotkoinerop, eŋe Skewa gipolekoune ea korop zok manerop engu more yuanonge, so eŋe ziwem engu so takot laplapene ma barakki, eŋe ŋei ea wane matko ŋine kakakka biririke ket solaeneka arikoi. 17 Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino eŋe Epeso matko gekoi, eŋe don kisi ea detpi paki, manerop kaet suaine onge, ea wane ŋei ŋerep koropŋo Waom Yesu wane eŋetine ora ewine manerop kitokoi. 18 Mali malip ŋei ŋerep loutne eŋe sari more, masi qotkoine makoi, me okangoi, ea korop tingoka didiwo ra qelaŋan warekoi. 19 Ŋei ŋerep natne eŋe sogino suŋa qare makoi, eŋe ea wane suŋa qare papia, ea ma sari ŋei ŋerep kaiteno, papia ea kiwakeu zewareke. Eŋe papia ea wane lewine takotke dapotpi, so 50 tausen silwa wesi okange. 20 Waom wane zonom so numa tanik manik yewaŋo yalewa wakone wieke, paki Waom wane donŋo togole more manerop sua ze manerop yuane arike.
Epeso Mat Welaine Eŋe Ukat Suaine Makoi
21 Kine kine korop ea wakongi, Asu Koboboineŋo Paulo wiliŋaine ma mangi, ŋadino Paulo eŋe Masedonia kepeo so Akaia kepeo lolike ari more, Yerusalem zinge ariakane ra more rake, “Na Yerusalem ari more, ŋadino Roma matko ea weneŋ ari kaikale.” 22 Yale ra more eŋe qelit ŋeitkine etke, Timoti so Erastus, ere Masedonia kepeo biraore more, oŋomka nigatnemde Asia kepeo takotke geke.
23 Naso yewao, Waom wane numa wane ŋaba qotkoine Epeso matko wakongi, eŋe ukat suaine makoi. 24 Mat suaine yewa wane anutu isisine lopio mane, eŋetine Artemis wane bakom urum pake, so ŋei mane, eŋetine Demitrius, eŋe silwa maulukmaŋke, mat yewao Demitrius eŋe bakom urumgo lopio nigatne silwaŋo mamage motki metki, ŋei natne eŋe qolekoi. Eŋe yale wa okane more, Demitrius so eŋane silwa mama urata ŋeikoune eŋe wesi suaine maratka maŋkoi. 25 Demitrius eŋe silwa mama ŋeikoune, ea edoraki lewageu edane rake. “Ŋine detmami, ŋene silwa urata mamaine, ea wane ŋene wesi aboŋze suaine wakone ŋebonmaike, 26 ŋo ŋei iwa Pauloŋo masi kine kine mamaike, ea mo ŋine ŋidom maine kamami so detmami, eŋe ramaike, ‘Lopio ŋei meteŋo mamaine, eamo anutu midakaka,’ eŋe yale ra, ŋei ŋerep korop edangi, eŋe don ea dere malip kamami, iwa Epeso matko ŋei ŋerep so Asia kepeo korop loutne don ea malip kamami, eŋe lolike don ea ra qelaŋanmaike. 27 Paulo eŋe koso takotke, yale ŋei ŋerep edaniakeo, ŋei ŋerep eŋe ŋenane urata iwa ra wetonikei. Naso kutno ŋei ŋerep eŋe anutu lopio ŋerepze Artemis, so eŋane bakom urum ea eweetne mi kitokei, eweetne siukeake. Ŋei ŋerep Asia kepe so kepe baŋem Artemis ewino kito okanmami, ŋo Paulo wane donŋo yemo ŋerep waom wane eŋet biŋek matali mo maket bira kayakane okanmaike.”
28 Ŋei ŋerep eŋe don ea dere more, busu suaine lele more kieke boka more, tako rakot yewaka rakoi, “Artemis, Epeso ŋine eŋe eŋet biŋekine suaine so wawaine!” 29 Ukat ea sua mat korop rokopke arike, ŋei etke, eŋetetne Gaius so Aristarkus, ere Masedonia ŋine, Paulorop weneŋ arikoi, ŋei ŋerep magu eŋe ŋei etke yewa epu warage more, lewa lewaŋ sobego ket arikoi. 30 Paulo eŋe oŋom ŋei ŋerep magu eŋane kaiteno ari edaniakane rake, ŋo ŋei ŋerep mali malip korop magu yewa edo ma walukkakoi. 31 Paulo wane kimakoune natne eŋe gavaman urata ma gekoi, eŋe weneŋ Paulo wano don more lewa lewaŋ sobego mi ari wakoniakane rawetka more rakoi, “Ge lewa lewaŋ sobego misuk arikene!” 32 Pakiso, lewa lewaŋ sobego don ukat suaine wakonge, ŋei ŋerep magu suaine, ea eŋe koropŋo wet dereretene siuki, qelaŋ qelaŋ qekoi, ŋei ŋerep natne eŋe don mane rau paki, bokakoi, ŋei ŋerep magu mane eŋe don mane rau paki, boka rakoi, ŋo ŋei ŋerep wele korop eŋe kine onoka wane sari lewaŋmami, eamo mi detluk kakoi. 33 Yuda ŋei natne eŋe ŋei mane eŋetine Alekzander, magu lewine alakane don edaniakane birakau okorake, ŋo ŋei ŋerep natne eŋe Alekzander qebinka rau, so eŋe ŋei ŋerep don edaniakane wetke more metine biraki wake. 34 Ŋo magu natne eŋe Alekzanda detkau, eŋe Yuda maguo ŋine okange ea wane magu, ea eŋe koropŋo orodoŋ don wekuka boka, weku yewaka boka okorau awa etke ari qoeki rakoi, “Artemis, Epeso ŋine, eŋe wekukuŋo wawaine!”
35 Yale rau, so mat ware ware mane eŋe wie more, magu ea ŋei ŋerep korop ma peseone more rake, “Epeso welaine, ŋine detpi! Ŋei ŋerep kepe baŋem yewa me yewa eŋano ŋine maŋo mi detmaike, Epeso mat suaine eamo Artemis suaine eŋane bakom urum metmaike, so wesi kobekine qeliwo ŋine ketke? 36 Ŋei maneŋo eŋe kine kine iwa maine mi bisop kamaike, eso ea wane ŋine ma pese nagu ketpi paki, kine kine yaline kukka mi okanbi, 37 ŋine ŋei iwa ere yaup wane epu iwa sarimi, ere bakom urum wane aboŋ mane kobu mi makoik, me ŋerep waom oŋaine lopioze, eŋane don qotkoine mane mi rakoik. 38 Demitrius eŋine so ŋeikoune, eŋe ŋei mane dongo bira kaikeiwo, eŋe maine don urata kot wane nasoine sari dongo birakaikei. Naso yewao don ware ware wane suaine kepe ware ware mane eŋe maine donene mazakane desiake. 39 Ŋo ŋine don natne koso payakeo, ea maine lewa lewaŋ wane nasoo lewa lewaŋŋo makoboeyake. 40 Ŋene umat maine marat kaŋem rap, ŋo onoka wane yem ŋedo ukude kawali kieke kaiwe iwao qine, so kine kine ea wane kineine mane koboboine yemo midakaka. Me Roma wane gavaman eŋe ea wane kineine desikei wane ra qeson ŋonikeiwo, ŋene maine mi ra qelaŋan onikene.” 41 Mat ware ware eŋe don yale raki qoeki, biraongi ŋei ŋerep eŋe arikoi.