20
Paulo Eŋe Masedonia So Akaia Kepeo Arike
Ukat suaine ea qoeki so Paulo eŋe mali malip korop ŋei ŋerep magu ea eŋe eŋano sariu lewaŋgei wane edorake, eŋe lewaŋbi, so Paulo eŋe doku tau tau magu wet dereret so mali malipenane don edane more, ŋei ŋerep ma togole onge, so Paulo eŋe takotke rake, “Ŋine mayakakatne bororom gekei.” Yale ra more, kaiwe maine ebone so mat ea qelige more, Masedonia kepeo arike. Eŋe Masedonia lolike kitare ari more, mali malip ŋei ŋerep don edane naŋ qe more ma togoleonge. Urata ea qoeki, so baŋ Akaia kepeo ari lotkeke. Eŋe Akaia kepeo meso karewe metke. Paki koso eŋe seki ma more Siria kepeo ariakane wetkeke, ŋo Yuda ŋei eŋe Paulo qeu seukeakane rakoi, ea wane Paulo eŋe don ea dere more, Siria numa koboine qelige more, seki mi make, Masedonia kepe kitare Siria zinge ariakane wetkeke. Ŋei mane, eŋetine Sopater, Pirus wane gipole, Berea matko ŋine, eŋe Paulorop arike, so Aristarkus so Sekundus, ere Tesalonaika matko ŋine, Gaius eŋe Derbe matko ŋine, Tikikus so Tropimus, ere Asia kepeo ŋine, so Timoti, eŋe weneŋ korop Paulorop arikoi. Ŋei tego ea eŋe korop alakane Troas matko ari, na so Paulo tomaŋotkoi. Ŋere Pilipi ari more, Bret Patpale ea wane soda mere more, seki mane wa more, kaiwe mama mete mane(5), eao Troas matko lotke kimakopse maratonte, ŋene soda weku kaiwe mama 7 Troas metkone.
Pauloŋo Troas Matko Yutikus Ma Wirikaki Wieke
Soda ruoo, ŋene so mali malip magu ŋei ŋerep ŋene ruo ŋara nekenane lewaŋgone, Paulo eŋe ŋei ŋerep don edange, eŋe kepe qaeki ariakane dere more takotke, ŋei ŋerep don edane gemaŋki, ruo kulu kesatno okange. Mat yewa, lewa lewaŋ urum mat wane kutno, ea kiwa loutne lawe okorakoi. Ŋei qaluwit mane, eŋetine Yutikus, eŋe mat aŋaone maneo metke, Paulo eŋe takotke don edane okoraki, so ŋei ea eŋe umun turuk mere ari, kulu suaine ŋik ŋototok pa ari more, mat kutno ŋine makake kepo ket qeke. Pakimo, ŋei ŋerep eŋe ket ari more, solaine ma wie ka more rakoi, “Eŋe mo seukike.” 10 Ŋo Paulo eŋe ket ari more, oŋomka pareŋine kutno ket rasu masatka rake, “Ŋine dere mezet misuk desikei, eŋe mo wisikae gemaike!” 11 Yalewa ra more, mat kutno zinge wa more, ruo ŋara mapoke neke, Paulo so ŋei ŋerep eŋe takotke don au metpi, so kepe qaeki Paulo eŋe ŋei ŋerep qeliŋone more arike. 12 Ŋei ŋerep eŋe ŋei qaluwit ea matino iwenka arikoi. Ari more, wet pesek suaine detkoi.
Paulo Eŋe Troas Mat Qelige More Miletus Arike
13 Ŋene seki ma alakane Troas wa more Asos matko Paulo marat kaikenane arikone, eŋe kieŋo Asos ariakane ŋedange, ea wane ŋene sekiwo wakone. 14 Paulo eŋe ŋene Asos maratŋone more, seki kutno waki so ŋenzarek Mitilini matko arikone. 15 Ŋene Mitilini qelige more, qaeki Kios sia osino lotke more, Samosi sia osino qe yuanka more, kaiwe maneo Miletus matko lotkekone. 16 Yewao Paulo eŋe rake, “Naso midamaike, ŋene Epeso matko so Asia kepe maine qe yuan ore, yewa mi mesikene.” Eŋe Yerusalem ikopka ari more, Asu Koboboine alakan ketke, peada kaiwe eao lotkeakane rake.
Paulo Eŋe Epeso Mali Malip Magu Yai Ososok Don Edange
17 Ŋene Miletus matko lotkekone, pakimo Paulo eŋe don motki, Epeso matko arike, eŋe doku tau taune magu eŋane ŋeneŋo eŋano sarikei wane don motke. 18 Pakimo, ŋei suaine ea eŋe sariu so Paulo eŋe edange, “Na ŋinerop naso korop Asia kepeo gekole, na kine kine makole, ea ŋine kakoi, ŋine naŋane gege masi detlukmami. 19 Na Waom wane qelit qeqe urata makole, naso natne urata ea wane na arokkole, na masi wawaine mi makole, Yuda ŋei eŋe wikile ninikei wane detkoi, ea wane na dere mezet detkole, paki nae eŋet biŋek maket more, so Waom wane urata koboine makole. 20 Na matŋine kotino, so mat suaine lewa lewaŋ sobego kito ŋibongole, na kaet midaine didi kebago Waom wane don korop ŋidangole, ea ŋine mo detmami. 21 Na Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino girem don togole ra edangole, eŋe sotene ŋadekka more Anutu wano zinge ari more, Waomze Yesu malipkaikei wane. 22 So iwa detpi, naso iwa na Asu Koboboinane luknangi eŋane don teweke Yerusalem arimaile, na kine kine Yerusalem yewao dalino wakon naniake, ea mi detmaile. 23 Asu Koboboine eŋe girem don iwa yaleka mat lotkekole rokop nolatke, ŋei ŋerep mat baŋem eŋe wikile nine more mulap urumgo birananikei wane toma nanmami, ea na detmaile. 24 Ŋo, na gekaleo, me seukkaleo, ea wane dere mezet mi okanikale, midakaka na numa kine kine mo mogare arimaile, yemo Waom Yesu eŋe na miti urata makalane ra ninge, ‘Anutu eŋe ŋei ŋerep mosop oniakane rake, don kisi maine, ge ŋei ŋerep don ea edanikene.’ Na urata ea ma warekalane ramaile.
25 “So mane rewe detpi, na ŋinane keu ŋino Anutuŋo daleo wareŋonmaike, ea wane don ra qelaŋane more, keu ŋino gewe nangoi, ŋine baŋ koso mi nanikei, ea na detmaile. 26 Eso na ŋine ukude togoleka ra ŋidanmaile, ŋei mane ŋinane keuo ŋine eŋe gege togon mi maratkayakeo, ea naŋane sot mida, 27 ea wane Anutuŋo kine kine mayakane detke, ea korop na kaet midaine ŋidan warekole. 28 Ŋine ŋidomka mauluke ware nagu more, magukop ŋine yalewaka mauluke wareonikei, ŋine Asu Koboboineŋo eŋane ware ware biraŋingane, ŋine Waom wane magu weŋemineŋo kiatonge, ea kauluke more wekumaneka gekei. 29 Na mo detmaile, na baŋ biraŋunbe, zikotne kasi zubaine ŋetnerop sari more lama magu mali malip korop maine mi loloŋone more mi seseonikei, magu matali onikei wane sarikei, ea na detmaile. 30 Boaŋ naso bomileki, ŋei natne ŋinŋine maguo ŋine eŋe isi don rau paki, miti don matali more, mali malip magu edane isionbi, so eŋe eŋane numa isisine ea mogatkakei. 31 Ea wane ŋine kauluke more diamŋinerop gekei, na korop, koma karewe, ruo kaiwe welaine welaine aroke more girem ŋida ŋidan, eamo mi qeligewe ketke, ŋine ea wane weneŋ dere gekei.
32 “Eso iwa mo anutu wano biraŋunbe paki, wet maep so qom menaŋgo Anutu eŋine donino maguk ŋunmaile. Eŋe zonom welaineŋo nau tomok maine ma ŋiboniake, so baŋ ge mage, wet dereret koboineka mo ebu ebune, yewa eŋerop qeli wane awa aboŋ maine ea qe watke ŋiboniake. 33 Na ŋei mane wane silwa so gol, wesi aboŋine mane mi maikalane detkole so okanŋungole. 34 Na meteretkene iwaŋo urata ma more yeye maratkakole, na seli kise urata ma gekole, yale waka na so kimakopne, ŋene ŋara aboŋ makone, ea ŋine detmami. 35 Na ŋine sikan ŋungole, ŋene urata togole ma more, ŋei ŋerep zonomene midaine mapit onikene, ea wane Waomze Yesu eŋe rake, ‘Ŋei mane eŋe kimaine bakom mane maniakeo, ŋei yewa eŋane bakomineŋo kimainane bakom yuankayake.’ Don ea ŋine detsorokkei.”
36 Paulo eŋe raki qoeki, so wawetine qe more, ŋetne magu yewa eŋerop meŋen kake. 37 Meŋenkau qoeki, so Epeso mali malip magu wane ŋei suaine eŋe aroke garika lulu kiki more, oso waek okanka more birakakoi. 38 Eŋe koso manerop Paulo mi kaikei wane rake, ea wane eŋe qom borik zok suaine detkoi, ea wane eŋe Paulo iwenka sekiwo arikoi.