21
Paulo Eŋe Yerusalem Arike
Ŋene oso waek okanone more, biraŋonbi arikone, ŋene kiwet namuŋ mane koboine kitare more, Kosi sia qe yuanka more, kaiwe mane Rodes sia qe yuanka more, Patara matko lotkekone. Ŋene seki mane Ponisia kepeo ariakane okangi, maratka more wa arikone. Ŋene ari mage Saiprus sia ka more, zinge raiwoken ari Siria kepeo lotke more, Tire matko qalakko ket ari more so seki wane welaine eŋe aboŋene yewao qakakoi. Ŋene mali malip ŋei ŋerep natne maratone more, eŋerop soda weku gekone, Asu Koboboine eŋe zonomineŋo ŋei ea qebinongi, so eŋe Paulo olatkoi, “Ge Yerusalem maine mi arikene.” Ŋene eŋerop gekone, naso ea qoeki, so ŋene numaze Yerusalem arikenane biraongone, eŋe korop ŋei so ŋanowekopene so medewekopene ŋenerop mat suaine qeliŋka arikone, ŋene korop qalakko ari wawetze qe more meŋen kakone. Ŋene oso waek okan nagu biraone more, seki kutno waŋem so eŋe mateno zinge arikoi.
Propet Agabasŋo Paulo Don Olatke
Ŋene Tire qelige more ari mage, Tolemes matko lotke more, mali malip ŋei ŋerep maratone, more kaiwe weku eŋerop metkone. Kepe qaeki, ŋene Tolemes qelige ari mage, Sisaria matko lotkekone. Yewa ŋene ari qelit ŋei Pilip wane matko gekone, sogino Yerusalem mali malip magu eŋe ŋei sewen magu miti qelit urata maikei wane ma wakon ongoi, Pilip eŋe ŋei sewen yewa eŋane keuo ŋine, eŋe Waom wane don kisi maine ra qelaŋan mageke. Pilip wane borasokoune natewen etke so etke eŋe Anutu wane miti don ra qelaŋan maŋkoi. 10 Ŋene yewa kaiwe natne gekone, naso yewao propet mane, eŋetine Agabus eŋe Yuda kepeo ŋine sari lotkeke. 11 Eŋe ŋenano lotke more, Paulo wane waro ma more, wa oŋomka kie metine pise wokom nagu more rake, “Asu Koboboine eŋe iwa yale ramaike, ‘Yerusalem matko Yuda ŋei edo waro iwa wane welaine baŋ iwa yale wokomka more qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino eŋane meteeno bira kaikei.’ ”
12 Ŋene so natne yewa, ŋene don ea dere more, Paulo eŋe Yerusalem mane mi ariakane rawet kakone. 13 Ŋo, eŋe mainge rake, “Ŋine daleo okanmami, ŋine yale okanbi paki, qomne qepokmami? Na mo ewekmaile, Yerusalem matko wokom nangei waneka mida, yewa Waom Yesu wane ra more seukkalane weneŋ ewekmaile.”
14 Ŋene eŋane dereretine maine mi maingekone, eso yeine qelige more rakone, “Waom eŋine simile eaka maine wakoniake.”
15 Ŋene yewao naso natne ge more, aboŋze mauluke more qelige Yerusalem arikone, 16 dokoine natne Sisaria ŋine eŋe ŋenerop arikoi, ŋei yewa eŋe ŋene Nason wane matko gekenane iwenŋongoi, Nason eŋe mo qei mikepka yewao naso kiroroine Waom malipkake, ŋei ea eŋe Saiprus siao ŋine.
Paulo Eŋe Yakop Ari Kake
17 Pakiso, ŋene Yerusalem matko lotkekone, yewao kimakopze mali malip magu eŋe bakom kito ra iwenŋine ari more mauluk ŋongoi. 18 Kepe qaeki, Paulo eŋe ŋenerop Yakop kayakane arike, mali malip magu ŋei suaine koropŋo yewa metkoi. 19 Paulo eŋe ŋei korop kaiweo ebonwareke, paki Pauloŋo geki Anutuŋo yeye kine kine qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino eŋano make, ea wane don korop edan wareke. 20 Eŋe Paulo wane don dere more, ŋado eŋe korop Anutu mawaka more bakom kitokakoi. Pakiso, eŋe Paulo olale rakoi, “Paulo kimaze, Yuda ŋei ŋerep tausen loutne eŋe Yesu detluk kamami, so eŋe korop Mose wane ra rokop don weneŋ togogole magemami. 21 Ŋei natne eŋe sari geŋane ra more, don borikine Yuda ŋei ŋerep iwa yale edane rakoi, ‘Paulo eŋe Yuda ŋei ŋerep, so qelaŋ Yuda ŋadino eŋe iwa yale kito ebonmaike, “Ŋine maine Yuda gege masi qeliŋ warekei, ŋine gipolekopŋine solaene mi kitasikei.” ’ Geŋane yale ra more edangoi. 22 Ge iwa lotkemaine, wane eŋe desikei, paki eŋe onoka mau wakoniake, ea ŋene mi detmaine. 23 Ge iwa yale maikene, ŋei etke so etke iwa eŋe Anutu wane kaitko ra togolekoi, 24 ge eŋerop Anutu wane Bakom Urumgo ari more, Anutu wane kaitko sauke more, eŋe kine kine Anutu wane Bakom Urumgo mamami, ea qolekene. Pakiso, ŋei yewa eŋe eaŋo lewetene zoune kitat nagu ware pudi setneka mesikei, pakiso ŋei ŋerep eŋe ge Yuda wane masi mamaine, ea ka more detlukkei, eŋe geŋane ra more kine kine sogino detkoi, ea detpi isi don okaniake. Pakiso eŋe desikei, ge Mose wane ra rokop don mogat kamaine, ge mi yuanmaine, ea desikei. 25 Ŋo qelaŋ ŋei ŋerep mali malip Yuda ŋadino ŋine eŋane ra more, ŋene kibi mane mo eŋano qe more, iwa yale edangone, eŋe anutu isisinane soe soep mire neu, ŋine misuk nekei. So eŋe weŋem neu, ŋine misuk nekei. Me osom ebine mapokeu seukki, ŋine ea misuk nekei, ŋine ŋao ŋanom numa ea misuk matali more, wenip yau yaup maikei, ea qeliŋgei.”
26 Yale rau qoeki, so Paulo eŋe ŋei etke so etke ea Anutu wane Bakom Urum wane sengo iwenongi, so eŋe ŋei ŋerep korop so Anutu wane kaitko saukkoi. Pakiso, Paulo eŋe Anutu wane Bakom Urumgo waket more, sau sauk naso dango qoeake, so naso dango bakomene kitokei, ea wane edaniakane arike.
Roma Kawali Ŋei Eŋe Paulo Togole Malipkkakoi
27 Ŋo Paulo wane sau sauk kaiwe sewen ea bomile sari qoeakane okangi, so Yuda ŋei natne, Asia kepeo ŋine, eŋe Paulo Anutu wane Bakom Urum koto ka more, ŋei ŋerep magu qebinonbi so eŋe Paulo meto puk makoi. 28 Paki boka rakoi, “Israel ŋei, ŋine mapik ŋonikei! Ŋei iwa eŋe kepe baŋem lolike ge, Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei ŋerep weneŋ iwa yale edane okanmaike, ‘Ŋine Yuda ŋei ŋerep so Mose wane ra rokop don ea misuk desikei, so Anutu wane Bakom Urum ea weneŋ ma baikka okanikei’ Yale raki paki, so eŋe qelaŋ mane Grik ŋei Anutu Bakom Urumgo iwenka wamaike, ea wane Bakom Urum maki sigilemaike.” 29 Yuda ŋei eŋe Paulo so Tropimus, Grik ŋei, Epeso ŋine, ere mat suaino otkoi, ea wane eŋe Paulo wane wetke rakoi, eŋe Grik ŋei Anutu wane Bakom Urumgo iwenka wamaike, eŋe yale dere more, don ea rakoi.
30 Ŋei ŋerep mat suaino ŋine eŋe korop ukat suaine ma more, boka rama rama so nat nat ŋine biririke sari, Paulo ma more, Anutu wane Bakom Urumgo ŋine waraŋka qeinat ketkoi. Paki yewaka ŋei maneŋo Anutu wane Bakom Urum wane madet kitoke. 31 Ŋei ŋerep magu eŋe Paulo qeu seukkeakane detkoi, ŋo Roma kawali ŋei eŋane ŋetne eŋe don kisi mo esatka iwa yale detke, Yerusalem korop eŋe busu okane more, kawali yau yaup maikei wane okanmami. 32 eŋe yewaka ikop dere more, eŋine kawali ŋei ŋetne so kawali ŋeikoune edorake, paki eŋe sariu korop qebinongi, magu keuo ket arikoi, ari onbi, ŋei ŋerep eŋe yale waka kawali ŋei ŋetne so ŋeikoune one more, ŋei eŋe Paulo qekei wane zok okangoi, ea mi qekoi, yeine qeliŋkakoi. 33 Kawali ŋei ŋetne eŋine so kawali ŋeikoune eŋe Paulo ma more, ŋeikoune eŋe Paulo mulap etkeŋo wokom kaikei wane edange. Pakiso, eŋe ŋei ŋerep qeson one rake, “Ŋei iwa ma? Onoka mamaike?” 34 Ŋei ŋerep natne eŋe don mane olatkoi. Ŋei ŋerep magu mane eŋe don kine mane olatkoi. Ukat suaine yale wakone paki, ea wane kawali ŋei ŋetne, eŋe kine kine wakonge, ea wane kine mi maratkake. Paki eŋe ŋeikoune kawali ŋei wane matko Paulo ma arikei wane edange. 35 Paulo eŋe ari mat tiriino lotkeki, kawali ŋei eŋe onbi, ŋei eŋe zonomene wieke, Paulo qekei wane sariuso, kawali ŋei eŋe Paulo ma mat ea wane tiriwo tewekka wakoi. 36 Ŋei ŋerep magu suaine eŋe mogatone ari more, togoleka boka rakoi, “Qeu, yeine seukep!”
Paulo Eŋe Ŋei Ŋerep Magu Eŋano Kine Ra Qelaŋange
37 Kawali ŋei eŋe Paulo eŋine matko birakaikei wane ma ariu, so Paulo eŋe kawali ŋei ŋetne Grik dongoka olatke, “Na maine don natne golasikale?”
Kawali ŋei ŋetne eŋe qesonka rake, “Ge Grik don maine ra okanmaine? 38 Na detmaile, mo sogino Ezipt ŋei maneŋo kawali qeakane okane more, kawali ŋeikoune foa(4) tausen ebuki, kepe yaup papaino arikoi, paki mo ge ŋei yewa me ge ŋei mane?”
39 Paulo eŋe mainge olale rake, “Na Yuda ŋei eŋane tego, Tarsus matko Silisia kepeo wakongole, na mat ewinerop mane wane welaine. Detnannom na ŋei ŋerep maine edanikale me?”
40 Yale raki, so kawali ŋei ŋetne eŋe rake maine. Rakiso, Paulo eŋe tiri kutno okora more, ŋei ŋerep tik okorakei wane metineŋo ma wie mazoponge. Mazopongi, tik okorauso, Paulo eŋe Hebru dongo edange.