23
Paulo Eŋe Yuda Kaunsol Eŋane Kaitko Don Rake
Paulo eŋe deine togoleka Kaunsol eŋano koboineka potki ariki okora more iwa yale rake, “O kimakop Israel ŋei, naŋane gegene korop Anutu wane kaitko pa sari mage, ukude kaiwe mama iwa okanmaike, yemo naŋane wetne zok manerop mayakatneka okanmaike.” Eŋe yale raki, mosop ŋei ŋetne suaine Ananaias eŋe Paulo wane osino ŋei okorakoi, eŋe piine ma wakonka more rasu pelekkei wane edange. Pakiso Pauloŋo olale rake, “Anutuŋo ge welekatne baŋ gekuyake. Ge borikine mama! Ge iwa mere ra rokop donŋo ramaike, ea mogare na dongo birananmaine, ŋo siluŋ ge ra rokop don ea qe barake more, nekukei wane edanmaine!”
Paki ŋei Paulo osino okorakoi, eŋe rakoi, “Ge Anutu wane mosop ŋei Pris Wawaine so ŋetne suaine ea, ge don borikine yalewa onoka wane zok olatmaine me?”
Pakimo Pauloŋo rake, “O kimakopne ŋei iwaŋo, Israel ŋei, Pris wawaine me eŋe mosop ŋei, ea na mi detkele, welekatne na mo don qotkoine olalile, mitiŋo yale ramaike, ‘Ge ŋei ŋerewekopŋone eŋane ware ware, ea don borikine misuk olasikene,’ ea yemo na detmaile.”
Yewao Paulo eŋe mo detonge, magu natne eŋe Sadusiŋo Kaunsol, ŋo natne eŋe Parisi, yalewa wane eŋe Kaunsol eŋano iwa yale boka rake, “O kimakop Israel ŋei, na Parisi, na Parisi eŋane medep. Na iwa dongo bira nanmami, yemo onoka wane, na mo detlukmaile, yemo ŋei seu seune eŋe baŋ wisikae wiekei, na ea rawe, eŋe kine yewa waneka na iwa dongo birananmami!”
Paulo eŋe don yale raki, eaka Parisi so Sadusi keueno ŋaba wakongi, so lewa lewaŋene ea wirike. Sadusi edo ra okanmami, ŋei seuseune eŋe koso maine mi wisikae wiekei, so aŋelo me Asu mane mi gemami, ŋo Parisi edo yemo don karewe yewa eŋe koropka weneŋ malipka more qesiŋka ra okanmami. Ea wane eŋe boka kuroŋ manerop zok okangoi, pakimo ra rokop tego wane dereret ŋei natne, eŋe Parisi eŋane tego, eŋe don togole iwa yale ra togole rakoi, “Ŋene ŋei iwa kaŋem, eŋano umat mane mi pamaike, eŋe asu mane me aŋelo maneŋo welekatne don mane mo olalike!”
10 Pakimo sori sorin suaine ea wakongi, kawali ware ware ŋetne suaine, eŋe tego etke yewa eŋe Paulo ma nat nat so waraŋ nagu rakakkau seukeake, ea wane eŋe kaetkake, paki ea wane eŋe kawali ŋei magu edangi, eŋe ket Paulo ma more, magu etke yewa eŋane meteeno ŋine kawali ŋei eŋe enŋene mat koto ma wakesikei wane edange.
11 Pakimo, ruoo Waom Suaine eŋe sari Paulo wane osine okora more olatke, “Ge togole okoranom! Ge kaet mi okannom, ge naŋane don kisine yewa togoleka Yerusalem matko ra qelaŋanine rokop, yale waka don kisine iwa Roma yewao ra qelaŋanikene, Waom suaineŋo yale ramaike.”
Yuda Eŋe Paulo Qeu Seukeakane Don Ra Matogolekoi
12 Kepe qaeki, Yuda eŋe koso lewage more, don rau weku okangi, ma togolekoi, so eŋe rakoi, “Welekatne suainane kaitko, ŋene Paulo qeŋem seukeake, ŋo ŋene eŋe mi qeŋem seukeakeo, ŋene ŋara doku mi nekene.” Eŋe yalewa ra togolekoi. 13 Ŋei eŋe suainane kaitko more don yale ra tagolekoi, ŋei magu yewa eŋane zale 40 yuankake. 14 Eŋe ari mosop ŋei Pris ŋetne suaine so ŋei sele eŋano rakoi, “Ŋene don togogole weti suainane kaitko ra matogolemaine. Ŋene ŋara doku mi nekene. Ŋene yaupka geŋem ari mage, naso Paulo qeŋem seukeake, yewao qoeake. 15 Ea wane Kaunsol ŋine don rau, ukudeka kawali ŋei ŋetnano ariki, eŋe Paulo ŋinano maket birakayake. Ŋine olale isika raikei, ŋene Paulo wane kineine manerop koso det kaikene. Ŋene mo eweke metmaine, eŋe sari ŋinano mi lotkeki, eaka ŋene qeŋem seukeake.”
16 Ŋo Paulo wane barine eŋine kiarinane gipole eŋe detongi, eŋe don yalewa rau paki, numao mode metpi, Paulo sariki qeu seukeakane tomakakoi, ea wane barine eŋe ari kawali ŋei eŋane mat koto waket ari, Paulo olatke. 17 Pakiso, Paulo eŋe kawali ŋei ŋetne mane ora more rake, “Medep iwa kawali ware ware ŋetnano ma arinom, eŋe don mane ma gemaike, ea olatkep.” 18 Pakiso, kawali ŋei ŋetne eŋe kawali ware ware ŋetne suainano iwenka ari more rake, “Mulap ŋei, Paulo eŋe nora more raki, medep iwa geŋano iwenka sarimaile, eŋe don mane magemaike, ge golasiakane.”
19 Rakiso, kawali ware ware ŋetne eŋe medep yewa metino ma waraŋkaki, ere wazaino arikoik, eretneka yewa mere more, so eŋe qesonkake, “Ge onoka don na nolasikenane?”
20 Pakimo medep yewa eŋe rake, “Yuda eŋe don mo ra ma togolimi, eŋe doninane kine manerop okora qesonka det lukkei wane raikei, yewa yemo isi more ge qeson ganbi, qaeki Paulo Kaunsol eŋano iwenka kesikene, paki mo eŋe Paulo qekei, 21 ŋo ge eŋane don ea mi dere mogasikene, eŋane ŋei natne zalene 40 yale okanmaike, eŋe mo suaine weti qeliwo eŋane kaitko, ŋara doku mi nene gekei wane ra togolimi, eŋe yaupka gewa mageu, naso Paulo qeu seukki yewao qoeake, paki eŋe mo eweke more numao modemami, so eŋe goŋo eŋane don yewa maine okkene me, eŋe ea wane toma metmami.”
22 Ea wane kawali ware ware ŋetne eŋe medep yewa birakaki arike, paki eŋe iwa yale rawetkake, “Ge don iwa naŋano rawakonine, ea koso ŋei mane misuk olasikene.”
Kawali Ŋei Ŋetneŋo Paulo Kepe Ware Ware Suaine Piliks Wano Birakaki Arike
23 Kawali ware ware ŋetne suaineŋo ware ware ŋetne etke etora more rake, “Ŋire kawali ŋei 200 ebukeik, so ŋei 70 yale horsi kutno mesikei, ŋo ŋei 200 eŋe tebe bozam makei, paki ŋine eweke more 9 kilok ruoo Sisaria arikei. 24 Ŋine horsi natne Paulo eŋe ea wane kutno mesiake, ea wane mane ma wakongei paki, so ŋine wekumane mauluke wareka, maineka iwenka kepe ware ware ŋetne suaine Piliks wano ma arikei.” 25 Rakimo kawali ware ware ŋetne suaine eŋe kibi mane iwa yale qeke,
26 “Na Klodius Lisias noŋo kibi iwa qewe, ŋei suainano arimaike, kepe ware ware ŋetne suaine Piliks, kaiweo. 27 Yuda eŋe ŋei yewa malipka more qeu seukeakane okanbimo, na detkawe eŋe Roma ŋei okangi, ea wane na so kawali ŋei ŋene weneŋ eŋano sari more eŋane meteo ŋine ebu mamaine. 28 Na don yewa ŋei yewa wane solaino qe rakoi, ea wane kine desikalane ra eŋane Kaunsol wane kaitko ma ketkole. 29 Na ea wane qeson onbe, eŋe ra rokop don tego wane don natne ea nolatkoi, ŋei edo ŋaba don natne eŋano qeu arike. Ŋo eŋe don mane koboine nolale more, kine ea wane ra more qeŋem seukeake, me mulap urumgo birakaikene, yale ra more don kinerop mane mi nolatpi detkole. 30 Pakimo, eŋe ŋei yewa qeu seukeakane don mane mo sanka ra matogolimi, don ea ukude sari naŋane ketko ketki, ea wane na esat birakawe geŋano sarimaike. Pakimo, na rawe ŋei yewa eŋane solaine don qe rakoi, eŋe geŋane kaitko don koboine ra qelaŋanbi, ge desikene, eŋe kine onoka wane dongo birakamami.”
31 Papiaŋo yale rake, ea wane kawali ŋei magu eŋe don ea teweke more, Paulo ruoo Antipatris wano iwenka arikoi. 32 Kepe qaeki so, kawali ŋei magu eŋe zinge koso mateno arikoi, paki horsi ŋei kutno metkoi, edoka Paulo iwenka more Sisaria arikoi. 33 Ŋei horsi kutno metkoi, eŋe ari Sisaria lotke more, kibi yewa kepe ware ware ŋetne suaine eŋe mane more, Paulo weneŋ ma sari qeu kaitino wa okorake. 34 Kepe ware ware ŋetne suaine eŋe kibi yewa dapore ka more, Paulo eŋe kepe diawao ŋine ea wane qesononge, qesone more rake, “Ge ma provins ŋine?” Paki Paulo eŋe rake, “Na Silisia ŋine.” 35 “Na baŋ ŋeiwa solaŋono don qe remi, eŋe sari lotkeu mo, geŋano ŋine don desikale.” Yale ra more rake, “Ŋine Paulo lukkau paki, gavaman Herot wane matko biraka more warekau metkep.”